Ovi domaći krimi klasici u KIC-u pokazuju zašto je zločin na filmu uvijek i priča o društvu
Tijekom siječnja Kulturno informativni centar u Zagrebu postaje mjesto susreta filmskih znalaca, znatiželjnika i ljubitelja domaće kinematografije kroz program Omiljeni domaći krimi klasici, u sklopu kojeg se prikazuju četiri ključna ostvarenja hrvatskog kriminalističkog filma nastala u razdoblju od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća. Program se odvija u sklopu ciklusa Tuškanac u gostima, u partnerstvu s Hrvatskom kinotekom pri Hrvatskom državnom arhivu, a publici nudi rijetku priliku da na velikom platnu ponovno pogleda filmove koji su oblikovali domaći krimi žanr, pritom ga duboko ukorijenivši u lokalni prostor, društvene okolnosti i psihologiju likova koji se nalaze na rubu sustava.
Odabrani filmovi prate razvoj kriminalističkog filma kroz različite poetike i generacije autora, ali ih povezuje snažan interes za figure lokalnih autsajdera, za motive ubojstva i pljačke kao pokretače radnje, kao i za kritički odnos prema tromim, neosjetljivim ili nemoćnim institucijama koje često kasne za stvarnim životom. Upravo taj spoj žanrovskih elemenata i društvene analize čini domaći krimi film osobito zanimljivim, jer kriminal nije tek zaplet, nego simptom šireg stanja društva, njegove moralne konfuzije, socijalnih napetosti i egzistencijalne nesigurnosti.
Ciklus će 10. siječnja u 21 sat otvoriti film Mondo Bobo Gorana Rušinovića iz 1997. godine, koji se s vremenom nametnuo kao jedno od najprepoznatljivijih ostvarenja hrvatske kinematografije devedesetih. Glavni lik Bobo, djelomično inspiriran legendarnim Belmondovim junakom iz Godardova filma Do posljednjeg daha, u trenutku samoobrane ubija dvojicu kriminalaca, nakon čega biva smješten u psihijatrijsku ustanovu iz koje uspijeva pobjeći i započeti bijeg kroz grad i vlastitu unutarnju dezorijentiranost. Film spaja elemente kriminalističkog filma, društvene satire i generacijskog portreta vremena obilježenog tranzicijom i gubitkom uporišta, a u Puli je nagrađen Velikom zlatnom arenom za najbolji film, kao i nagradama za glavnu mušku ulogu, scenografiju i montažu, uz iznimno snažan odjek kod publike. Nakon projekcije predviđen je razgovor s glumicom Natašom Dorčić, koji dodatno otvara prostor za interpretaciju filma i njegovog vremena.
Film Divlji anđeli Fadila Hadžića iz 1969. godine donosi priču o trojici mladih delikvenata koji nakon pljačke bježe na more u društvu djevojaka, no njihova kratkotrajna sloboda ubrzo privlači pozornost i sumnju okoline, personificiranu kroz lik hotelskog animatora. Inspiriran američkim filmovima o buntovnicima bez razloga te europskim novovalnim ostvarenjima koja tematiziraju izgubljenu i dezorijentiranu mladež, film progovara o osjećaju beznađa i društvene marginalizacije, koristeći šatrovački govor i elemente stripa kako bi dodatno naglasio generacijski jaz i kulturni nemir kasnih šezdesetih.
Jedan od najranijih naslova u ciklusu, Nije bilo uzalud Nikole Tanhofera iz 1957. godine, redateljev je prvijenac koji kriminalistički zaplet smješta u ruralni i izolirani prostor Kopačkog rita, gdje mladi liječnik Jura dolazi pomoći stanovništvu pogođenom groznicom koju mještani, vođeni praznovjerjem, pokušavaju izliječiti uz pomoć seoske vračare. Nakon ubojstva koje potrese zajednicu, liječnik uz pomoć mlade djevojke kreće u potragu za istinom, pri čemu se kriminalistička struktura filma isprepliće s motivima sukoba racionalnog i iracionalnog, znanosti i tradicije, napretka i straha od promjene. Film je široj publici predstavio Miru Nikolić i Antuna Vrdoljaka, koji će kasnije postati jedni od najpoznatijih glumačkih lica domaće kinematografije.
Ciklus zaključuje Ritam zločina Zorana Tadića iz 1981. godine, film koji se danas smatra jednim od vrhunaca hrvatskog kriminalističkog filma, nastao prema motivima pripovijetke Dobri duh Zagreba Pavla Pavličića. Radnja je smještena u zagrebačko Trnje, gdje Ivica u svoju kuću prima neobičnog Fabijana, sredovječnog čovjeka opsjednutog statističkim pravilnostima pojavljivanja zločina, koji tvrdi da se kriminal može predvidjeti i matematički objasniti. Kako se teorija počinje opasno približavati stvarnosti, film se pretvara u suptilnu, tjeskobnu studiju straha, sudbine i urbane paranoje, u kojoj briljantna glumačka međuigra Fabijana Šovagovića i Ivice Vidovića nosi emocionalnu i intelektualnu težinu priče, dok lik koji tumači Božidarka Frajt unosi element racionalnosti i ljudske topline u svijet opsjednut logikom i prijetnjom nasilja.
Program Omiljeni domaći krimi klasici ne nudi samo pregled žanra, nego i vrijedan uvid u društvene i kulturne promjene koje su obilježile desetljeća hrvatske kinematografije, podsjećajući kako kriminalistički film, kada je čvrsto vezan uz lokalni kontekst i autorsku viziju, može biti snažno sredstvo društvene analize. Sve projekcije održavaju se u Kulturno informativnom centru, a ulaz na program je besplatan, čime ovaj ciklus postaje dostupna i iznimno vrijedna prilika za ponovno otkrivanje domaćih filmskih klasika.
U povijesti suvremene filmske i televizijske umjetnosti rijetke su glumice koje su uspjele istodobno biti kultne, popularne i umjetnički relevantne kroz više desetljeća, a još rjeđe one koje su pritom ostale dosljedne vlastitom senzibilitetu i intelektualnoj preciznosti. Catherine O’Hara pripada upravo toj iznimnoj kategoriji. Njezina karijera, koja se proteže od improvizacijske komedije sedamdesetih godina do televizijskog vrhunca 21. stoljeća, predstavlja rijedak primjer evolucije talenta koji nikada nije izgubio ni oštrinu ni toplinu.
Dokumentarni film „Rimski san“ autorice i scenaristice Antonie Hrvatin Roth kroz osobnu priču obitelji Hranilović pokazuje koliko snaga duha, ljubav i vjera mogu biti snažni čak i u trenucima koji se čine bezizlaznima. Protagonistice filma su majka i kći, Elizabeta i Mia, čiji životni put svjedoči o tome kako se suočiti s neizmjernom tugom, kako izdržati bol i kako pronaći smisao u svakodnevnim izazovima, čak i kada život udara najjače.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Centar za kulturu Histrionski dom u Ilici 90 ovog će veljače ugostiti posebni filmski ciklus posvećen nedavno preminuloj Diane Keaton, legendarnoj glumici i oskarovki koja je svojim likovima i stilom trajno obilježila američku kinematografiju.
Connor Storrie i Hudson Williams, glavni protagonisti kanadske serije „Heated Rivalry”, trenutno su među najtraženijim imenima u svijetu zabave, a njihov fenomenalan uspjeh izvan ekrana upravo kulminira uoči Zimskih olimpijskih igara 2026. godine. Ova serija, koja je iznenadila publiku i kritiku, još jednom pokazuje kako gay romansa može osvojiti srca milijuna gledatelja širom svijeta i istovremeno zadržati profesionalnu ozbiljnost u prikazu sportskih i osobnih odnosa.
Prvi film iz serijala o Harryju Potteru ovoga se kolovoza vraća na velika platna diljem svijeta, i to u posebno osmišljenom, svečanom izdanju kojim se obilježava njegova 25. obljetnica.
No, ono po čemu će mnogi pamtiti Valentino Garavanija, a što je danas pomalo zaboravljeno, jest njegov cameo u kultnom filmu „Vrag nosi Pradu“ iz 2006. godine. Ovaj film, koji je spojio modni svijet i hollywoodsku dramatiku, postao je pravi modni fenomen, a Valentino je jedini stvarni dizajner koji je pristao pojaviti se u filmu kao on sam.
Film „Svadba“ još nije ni stigao u redovnu kinodistribuciju, a već je postao povijesni fenomen domaće kinematografije, oborivši sve dosadašnje rekorde. Nevjerojatnih 41.263 ulaznica prodano je u pretprodaji, što predstavlja najveći broj pretprodanih ulaznica u povijesti hrvatskih kina, nadmašivši čak i rezultate svjetski poznatih blockbustera poput Star Warsa, koji je u Hrvatskoj u pretprodaji ostvario 25 tisuća ulaznica.
Od malih nogu, Gabriela Braičić iz Duća kod Omiša gajila je duboku ljubav prema glazbi, osjećajući već u djetinjstvu da je pjevanje neizostavan dio njezinog identiteta i životnog puta, a taj san polako, ali sigurno pretvara u stvarnost kroz niz zapaženih nastupa, autorskih projekata i suradnji s različitim glazbenicima.
U povijesti suvremene filmske i televizijske umjetnosti rijetke su glumice koje su uspjele istodobno biti kultne, popularne i umjetnički relevantne kroz više desetljeća, a još rjeđe one koje su pritom ostale dosljedne vlastitom senzibilitetu i intelektualnoj preciznosti. Catherine O’Hara pripada upravo toj iznimnoj kategoriji. Njezina karijera, koja se proteže od improvizacijske komedije sedamdesetih godina do televizijskog vrhunca 21. stoljeća, predstavlja rijedak primjer evolucije talenta koji nikada nije izgubio ni oštrinu ni toplinu.
Iza raskošnih perika, teatralnih naglasaka i likova koji su obilježili povijest televizijske i filmske komedije, Catherine O’Hara cijeli je život gradila nešto posve suprotno od onoga što publika obično veže uz njezino ime – diskretan, stabilan i gotovo asketski privatan svijet, lišen skandala, naglih zaokreta i potrebe za stalnom vidljivošću. Upravo je ta tišina oko njezina osobnog života ono što ga čini toliko intrigantnim.
Glumica Catherine O’Hara, poznata po ulogama u seriji Schitt’s Creek te filmovima Sam u kući i Best in Show, preminula je u dobi od 71 godine. Njezina menadžerica potvrdila je vijest za Variety. O’Hara je preminula nakon kratke bolesti.
Zvijezda serije “Euforija” prvi put otvoreno govori zašto je sedam i pol godina dugu vezu skrivala od javnosti i kako se snalazi u životu nakon prekida
