Ovi domaći krimi klasici u KIC-u pokazuju zašto je zločin na filmu uvijek i priča o društvu
Tijekom siječnja Kulturno informativni centar u Zagrebu postaje mjesto susreta filmskih znalaca, znatiželjnika i ljubitelja domaće kinematografije kroz program Omiljeni domaći krimi klasici, u sklopu kojeg se prikazuju četiri ključna ostvarenja hrvatskog kriminalističkog filma nastala u razdoblju od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća. Program se odvija u sklopu ciklusa Tuškanac u gostima, u partnerstvu s Hrvatskom kinotekom pri Hrvatskom državnom arhivu, a publici nudi rijetku priliku da na velikom platnu ponovno pogleda filmove koji su oblikovali domaći krimi žanr, pritom ga duboko ukorijenivši u lokalni prostor, društvene okolnosti i psihologiju likova koji se nalaze na rubu sustava.
Odabrani filmovi prate razvoj kriminalističkog filma kroz različite poetike i generacije autora, ali ih povezuje snažan interes za figure lokalnih autsajdera, za motive ubojstva i pljačke kao pokretače radnje, kao i za kritički odnos prema tromim, neosjetljivim ili nemoćnim institucijama koje često kasne za stvarnim životom. Upravo taj spoj žanrovskih elemenata i društvene analize čini domaći krimi film osobito zanimljivim, jer kriminal nije tek zaplet, nego simptom šireg stanja društva, njegove moralne konfuzije, socijalnih napetosti i egzistencijalne nesigurnosti.
Ciklus će 10. siječnja u 21 sat otvoriti film Mondo Bobo Gorana Rušinovića iz 1997. godine, koji se s vremenom nametnuo kao jedno od najprepoznatljivijih ostvarenja hrvatske kinematografije devedesetih. Glavni lik Bobo, djelomično inspiriran legendarnim Belmondovim junakom iz Godardova filma Do posljednjeg daha, u trenutku samoobrane ubija dvojicu kriminalaca, nakon čega biva smješten u psihijatrijsku ustanovu iz koje uspijeva pobjeći i započeti bijeg kroz grad i vlastitu unutarnju dezorijentiranost. Film spaja elemente kriminalističkog filma, društvene satire i generacijskog portreta vremena obilježenog tranzicijom i gubitkom uporišta, a u Puli je nagrađen Velikom zlatnom arenom za najbolji film, kao i nagradama za glavnu mušku ulogu, scenografiju i montažu, uz iznimno snažan odjek kod publike. Nakon projekcije predviđen je razgovor s glumicom Natašom Dorčić, koji dodatno otvara prostor za interpretaciju filma i njegovog vremena.
Film Divlji anđeli Fadila Hadžića iz 1969. godine donosi priču o trojici mladih delikvenata koji nakon pljačke bježe na more u društvu djevojaka, no njihova kratkotrajna sloboda ubrzo privlači pozornost i sumnju okoline, personificiranu kroz lik hotelskog animatora. Inspiriran američkim filmovima o buntovnicima bez razloga te europskim novovalnim ostvarenjima koja tematiziraju izgubljenu i dezorijentiranu mladež, film progovara o osjećaju beznađa i društvene marginalizacije, koristeći šatrovački govor i elemente stripa kako bi dodatno naglasio generacijski jaz i kulturni nemir kasnih šezdesetih.
Jedan od najranijih naslova u ciklusu, Nije bilo uzalud Nikole Tanhofera iz 1957. godine, redateljev je prvijenac koji kriminalistički zaplet smješta u ruralni i izolirani prostor Kopačkog rita, gdje mladi liječnik Jura dolazi pomoći stanovništvu pogođenom groznicom koju mještani, vođeni praznovjerjem, pokušavaju izliječiti uz pomoć seoske vračare. Nakon ubojstva koje potrese zajednicu, liječnik uz pomoć mlade djevojke kreće u potragu za istinom, pri čemu se kriminalistička struktura filma isprepliće s motivima sukoba racionalnog i iracionalnog, znanosti i tradicije, napretka i straha od promjene. Film je široj publici predstavio Miru Nikolić i Antuna Vrdoljaka, koji će kasnije postati jedni od najpoznatijih glumačkih lica domaće kinematografije.
Ciklus zaključuje Ritam zločina Zorana Tadića iz 1981. godine, film koji se danas smatra jednim od vrhunaca hrvatskog kriminalističkog filma, nastao prema motivima pripovijetke Dobri duh Zagreba Pavla Pavličića. Radnja je smještena u zagrebačko Trnje, gdje Ivica u svoju kuću prima neobičnog Fabijana, sredovječnog čovjeka opsjednutog statističkim pravilnostima pojavljivanja zločina, koji tvrdi da se kriminal može predvidjeti i matematički objasniti. Kako se teorija počinje opasno približavati stvarnosti, film se pretvara u suptilnu, tjeskobnu studiju straha, sudbine i urbane paranoje, u kojoj briljantna glumačka međuigra Fabijana Šovagovića i Ivice Vidovića nosi emocionalnu i intelektualnu težinu priče, dok lik koji tumači Božidarka Frajt unosi element racionalnosti i ljudske topline u svijet opsjednut logikom i prijetnjom nasilja.
Program Omiljeni domaći krimi klasici ne nudi samo pregled žanra, nego i vrijedan uvid u društvene i kulturne promjene koje su obilježile desetljeća hrvatske kinematografije, podsjećajući kako kriminalistički film, kada je čvrsto vezan uz lokalni kontekst i autorsku viziju, može biti snažno sredstvo društvene analize. Sve projekcije održavaju se u Kulturno informativnom centru, a ulaz na program je besplatan, čime ovaj ciklus postaje dostupna i iznimno vrijedna prilika za ponovno otkrivanje domaćih filmskih klasika.
Najduži televizijski doček ove godine priprema Dalibor Petko! Tradicionalni novogodišnji specijal njegovog showa na CMC televiziji počinje 31. prosinca u 20 sati i traje čak pet sati – potpuno bez reklama.
Filmska karijera Brigitte Bardot jedna je od najintrigantnijih i najslojevitijih priča europske kinematografije, ne samo zbog broja filmova koje je snimila, nego zbog načina na koji je svaki njezin nastup redefinirao odnos između glumice, publike i društvenih očekivanja. U razdoblju kraćem od dvadeset i pet godina, Bardot je snimila gotovo pedeset filmova, ostavivši iza sebe opus koji nije samo filmska kronologija, već i emocionalna i kulturna mapa jednog burnog stoljeća.
Završetkom prve sezone serije It: Welcome to Derry gledatelji su ostali suočeni s istim pitanjem koje već desetljećima prati priču o zlokobnom klaunu Pennywiseu – može li se zlo ikada uistinu zaustaviti ili se ono, poput samoga vremena, samo neprestano vraća u novim oblicima. Emitiranjem posljednje epizode zaključena je prva, izrazito mračna i atmosferična sezona ove HBO-ove serije, koja je uspjela proširiti poznati svijet romana Stephena Kinga te ga dodatno produbiti kroz povijesnu, psihološku i mitološku prizmu gradića Derryja.
Obožavatelji serije Stranger Things danas konačno dolaze do odgovora na jedno od najčešćih pitanja uoči završetka kultne Netflixove priče – koliko zapravo traje oproštaj od Hawkinsa. Uoči božićnog objavljivanja završnog dijela pete sezone, kreatori serije otkrili su točne minute posljednjih epizoda, što jasno pokazuje da se radi o završnici epskih razmjera.
Objavljen je prvi službeni trailer za „Odiseju“, novi film Christophera Nolana, čime je započelo odbrojavanje do jednog od najiščekivanijih filmskih događaja posljednjih godina. Riječ je o Nolanovu prvom dugometražnom projektu nakon „Oppenheimera“, filma koji je 2024. godine osvojio Oscara za najbolji film i najbolju režiju, a ovoga puta slavni redatelj okreće se jednom od temeljnih djela zapadne civilizacije – Homerovu epu „Odiseja“.
U povijesnom preokretu koji mijenja način na koji milijuni gledatelja diljem svijeta prate prestižne filmske nagrade, Oscari će od 2029. godine biti ekskluzivno emitirani na YouTubeu. Ova promjena označava kraj više desetljeća dugog prijenosa ceremonije na televizijskom kanalu ABC i početak nove ere u kojoj digitalne platforme preuzimaju primat u prijenosu velikih kulturnih događaja.
Kada Steven Spielberg najavi novi film, filmski svijet ne reagira – on staje. Upravo se to dogodilo nakon što su se u New Yorku i Los Angelesu pojavili misteriozni jumbo plakati s jednostavnom, ali snažnom porukom: „Sve će biti otkriveno.“ Nekoliko dana kasnije stigla je potvrda – objavljen je prvi trailer za „Disclosure Day“, novi znanstvenofantastični film legendarnog redatelja, čija je premijera zakazana za 12. lipnja 2026. godine.
