Killers of the Flower Moon: Najnoviji film Martina Scorsesea temeljen na tragičnoj istinitoj priči

Oskarovski redatelj Martin Scorsese već je dobro poznat po prenošenju istinitih priča na filmsko platno. Njegovo najnovije djelo, Killers of the Flower Moon, temelji se na istoimenoj knjizi Davida Granna, koja detaljno opisuje uznemirujuće i misteriozne smrti više od 60 Osage Indijanaca u Oklahomi 1920-ih, u razdoblju koje je kasnije nazvano “Era terora”.

Niz ubojstava Osage Indijanaca izazvao je široko zanimanje diljem zemlje i potaknuo istragu Bureau of Investigation (BOI), prethodnika FBI-a. No, ova brutalna strana američke povijesti rijetko je istraživana u književnosti i školskim kurikulumima.

Glumica JaNae Collins, koja u filmu tumači Retu, izjavila je za Insider: “Priča pokazuje kako su rasizam i opća ravnodušnost prema životima domorodaca dopustili da se dogodi genocid i pljačka zemljišta te kako je zavjera šutnje onemogućila da slučaj postane dio naše kolektivne povijesti.”

Killers of the Flower Moon: Novi film Martina Scorsesea po istinitim događajima

Krajem 19. stoljeća, Osage Indijanci bili su prisiljeni napustiti svoje zemljište u Kansasu i preseliti se na teritorij koji danas odgovara Oklahomi. Mnogi su to zemljište smatrali neprivlačnim zbog stjenovite i brežuljkaste topografije koja je otežavala uzgoj usjeva.

Osage Indijanci su, međutim, znali da se ispod toga golemog zemljišta nalazi ogromna zaliha nafte. Zemljište su početkom 1890-ih godina kupili za otprilike milijun dolara, a nakon što su se naselili u sjeveroistočnom dijelu Oklahome, iskoristili su sve što je zemlja nudila, uključujući “naftu, plin, ugljen i ostale minerale” (kako prenosi The New York Times).

Tijekom 1897. godine, otkrivene su velike naftne zalihe na tom području, ali ona se nije mogla vaditi bez troškova. Prema PBS-u, naftni tajkuni i tragači poput J. Paula Gettyja i Franka Phillipsa morali su plaćati stotine i čak tisuće dolara Osage Indijancima za zakupnine i prava na isplatu, što je plemenu osiguralo da postane najbogatija skupina ljudi na svijetu u to vrijeme. Do ranih 1920-ih, Osagei su postali milijunaši, a  “1923. godine 2 000 članova plemena imalo je 30 milijuna dolara, što bi bilo današnjih 400 milijuna dolara.”

Pleme je živjelo raskošno, mnogi su posjedovali vile, više automobila i služavke. Dok su Osagei ubirali svoje zaslužene beneficije, rasizam i ljubomora činili su ih metom napada. U isto vrijeme, Kongres je donio zakon kojim je svaka osoba Osage plemena proglašena “nesposobnom”, zahtijevao se da imaju skrbnika koji će pratiti njihove troškove. Kako bi stvari bile još gore, skrbnici i drugi pravni nasljednici, bilo da su Osagei ili ne, imali su pravo na naknade zarađene od proizvodnje nafte. To je, naravno, dovelo do toga da su Osagei postali mete podmićivanja, krađe i kupnja nevjesta/prodaje supruga.

Nažalost, ovo neće biti najgore postupanje prema njima – Osagei su postali žrtve niza ubojstava od 1921. do 1926. godine, a to doba se naziva “Era terora.”

Početkom 1920-ih, mnogi članovi plemena Osage umirali su pod misterioznim okolnostima, a slučaj Anne Brown privukao je najviše pažnje tijekom tog vremena. U svibnju 1921. godine, Anne Brown, bogata Osage žena, pronađena je mrtva u jami s prostrjelnom ranom u glavi, kako izvješćuje Nacionalni muzej američkih Indijanaca.

Anne Brown je bila sestra Mollie Burkhart, čije su sestra Minnie i majka Lizzie Q. također umrle od “misteriozne bolesti”. Mollie Burkhart je bila udana za Ernesta Burkharta, nećaka Williama Halea, stočara poznatog kao “Kralj Osage Hillsa”. S tri člana iste obitelji koji su umrli tako sumnjivo, te gotovo dvadesetak Osagea koji su umrli između 1921. i 1924. godine, članovi plemena bili su prestravljeni i trebali su odgovore koje im korumpirano lokalno pravosuđe nije pružalo.

Killers of the Flower Moon: Tragična stvarna priča

Prema New York Timesu, Osagei su zatražili pomoć naftaša Barneyja McBridea kako bi riješili ubojstva. Dan nakon što je Barney McBride stigao u Washington D.C. kako bi upozorio Bureau of Investigation (BOI) na ubojstva, pronašli su ga mrtvog s više od 20 ubodnih rana na tijelu. Nakon što je J. Edgar Hoover imenovan direktorom Bureaua 1924. godine, poslao je agente u Oklahomu kako bi istražili ubojstva, a neki od njih su ubijeni tijekom procesa. U sklopu BOI-ove istrage, J. Edgar Hoover je osnovao tajnu misiju koja je uključivala Toma Whitea, istražitelja iz Teksasa, i Johna Wrena, jednog od rijetkih indijanskih agenata Bureaua.

PROČITAJTE: Antisemitizam u Hollywoodu? Helen Mirren i Bradley Cooper izazvali rasprave

Tijekom dvogodišnjeg razdoblja, BOI je intervjuirao više od 150 ljudi kako bi otkrio detalje o zločinima, ali većina prikupljenih dokaza bila su ili glasine ili neutemeljene tvrdnje. No, do 1926. godine došli su do novih spoznaja.

Pod golemim pritiskom tijekom ispitivanja koje je provodio BOI 1926. godine, Ernest Burkhart, suprug Mollie, otkrio je da je njegov ujak, William Hale, bio “mozak” mnogih Osage ubojstava. Prema Nacionalnom muzeju američkih Indijanaca, William Hale je orkestrirao ubojstva s konačnim ciljem nasljeđivanja prava na naftu i tantijema koje je posjedovala Mollieina obitelj. Nagovorio je Burkharta da se oženi Mollie i osmislio plan za ubojstvo članova Mollieine obitelji, uključujući sestre, majku, šogora i rođaka. Hale nije sam izvršavao ubojstva, nego je unajmljivao lokalce poput Johna Ramseyja i Kelsieja Morrisona da ih izvrše.

Što se dogodilo s Williamom Haleom, Johnom Ramseyjem i Kelsiejem Morrisonom?

U siječnju 1926. godine Hale, Burkhart i Ramsey stavljeni su u pritvor. U travnju iste godine Morrison i Byron Burkhart, brat Ernesta Burkharta, optuženi su za ubojstvo Anne Brown. U lipnju 1926. godine Ernest Burkhart priznao je svoju umiješanost u ubojstva, posebno ubojstvo Williama Smitha, i osuđen je na doživotnu kaznu zatvora. Svjedočio je protiv Halea i Ramseyja, koji su u siječnju i studenom 1929. godine osuđeni na doživotnu kaznu zatvora zbog ubojstva Henryja Roana, rođaka Anne Brown. Sva tri muškaraca kasnije su uvjetno puštena, a Burkharta je 1965. godine pomilovao guverner Oklahome.