Era superheroja dolazi kraju: Ali što ako vrijeme nakon nje bude još gore za film?
Filmovi o superherojima vladaju kinima već više od deset godina, ali s posljednjim neuspjesima čini se da im popularnost opada. Čeka li nas nešto još gore?
Kada je drugoga svibnja 2008. izišao film Iron Man s Robertom Downeyjem Jr. u glavnoj ulozi, malo tko je mogao i zamisliti da je u pitanju jedan od najvažnijih datuma novije filmske povijesti.
Aktualnome filmu, The Marvels koji je izašao ovoga vikenda, prema projekcijama ne piše se najbolje na box-officeu, a već nekoliko posljednjih filmova slabo je prošlo i kod kritike i, što je važnije, kod publike. Čini se kao da je publici filmova o superherojima pomalo dosta, što su iz Marvelovog glavnog konkurenta DC Comicsa već naučili – njihovi projekti već godinama doživljavaju propast.
Aktualna era superheroja kulminacija je desetljeća trendova
Naravno, popularnost filmova o superherojima nije počela 2008. Godine 1978. Richard Donner na velike je ekrane donio Supermana, koji je početkom 80-ih dobio tri nastavka. Krajem toga desetljeća, 1989. BatmanTima Burtona revolucionalizirao je filmski marketing time što je generirao ogroman prihod od igračaka, a i on je dobio tri nastavka. Početkom 21. stoljeća, zahvaljujući napretku tehnike, činilo se kao da svaki holivudski studio pokušava dobiti svoj superherojski serijal – Fox s X-Menima, Sony sa Spider-manom i Warner Bros. s Nolanovom Batman trilogijom najuspješniji su primjeri.
Robert Downey Jr. ulogom Iron Mana pokrenuo je Marvelov svemir.FOTO: PROFIMEDIA
No ono što smo doživjeli s MCU-om je bez presedana u filmskoj povijesti. Franšiza koja je djelovala kao tvornica novca, izbacujući dva, tri ili čak četiri filma godišnje koji su svi na blagajnama zarađivali stotine milijuna, pa i milijarde dolara. MCU je neke heroje koji su općoj javnosti – koja ne čita stripove – bili pomalo nepoznati, poput Iron Mana ili Thora, pretvorio u popkulturne fenomene.
Uz popularnost došao je i otpor. Sigurni, pomalo sterilni Marvelovi filmovi djeluju pomno osmišljeni od strane filmskih studija da stvaraju novac uz što manje rizika, a umjetnička vrijednost stavljena je u drugi plan. Redatelji za Marvel nisu umjetnici koji ostvaruju svoju viziju, već samo plaćena radna snaga koja treba napraviti ono što joj se naredi. Ne čudi da je Martin Scorsese Marvelove filmove nazvao „tematskim parkovima“, a ne pravom kinematografijom.
Era superheroja je na zalasku – čeka li nas era adaptacija videoigara?
Mnogi su se ponadali da će nakon kraja superherojskoga trenda doći bolje vrijeme za film – a tom nadanju kumuje veliki ovoljetni uspjeh biografske drameOppeheimer i neobično originalnoga filma Barbie.
Da će, kao nekada, postojati šansa da najgledaniji filmovi na svijetu budu umjetnički relevantni (danas je pomalo nevjerojatno za zamisliti da su neki od najvećih klasika poput Kuma i Kramer protiv Kramera 1970-ih bili komercijalno najuspješniji filmovi svojih godina) i da nas čeka novo zlatno doba originalnih filmova.
Ipak, neki su mnogo manje optimistični. Kolumnist Varietyja Owen Gleiberman uvjeren je da nas nakon superheroja čeka doba u kojemu će kinoblagajnama vladati – ekranizacije videoigara.
Istaknuo je dva ovogodišnja primjera – Super Mario Bros., animirani film koji je izašao u travnju ove godine i sve do nevjerojatnoga uspjeha Barbie bio najgledaniji film godine na globalnome box-officeu te Five Nights At Freddys, horor temeljen na popularnoj franšizi videoigara, koji je na budžet od 20 milijuna dolara zaradio više od 200 u prva tri tjedna prikazivanja.
U oba ova slučaja u pitanju su filmovi koje su kritičari opisali kao loše i neinventivne, ali publika – koja se sastoji od ljudi koji su već godinama fanovi izvornoga materijala – dolazi u kina. A za Hollywood je to, na kraju dana, jedina važna metrika.
Tijekom siječnja Kulturno informativni centar u Zagrebu postaje mjesto susreta filmskih znalaca, znatiželjnika i ljubitelja domaće kinematografije kroz program Omiljeni domaći krimi klasici, u sklopu kojeg se prikazuju četiri ključna ostvarenja hrvatskog kriminalističkog filma nastala u razdoblju od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća. Program se odvija u sklopu ciklusa Tuškanac u gostima, u partnerstvu s Hrvatskom kinotekom pri Hrvatskom državnom arhivu, a publici nudi rijetku priliku da na velikom platnu ponovno pogleda filmove koji su oblikovali domaći krimi žanr, pritom ga duboko ukorijenivši u lokalni prostor, društvene okolnosti i psihologiju likova koji se nalaze na rubu sustava.
Najduži televizijski doček ove godine priprema Dalibor Petko! Tradicionalni novogodišnji specijal njegovog showa na CMC televiziji počinje 31. prosinca u 20 sati i traje čak pet sati – potpuno bez reklama.
Filmska karijera Brigitte Bardot jedna je od najintrigantnijih i najslojevitijih priča europske kinematografije, ne samo zbog broja filmova koje je snimila, nego zbog načina na koji je svaki njezin nastup redefinirao odnos između glumice, publike i društvenih očekivanja. U razdoblju kraćem od dvadeset i pet godina, Bardot je snimila gotovo pedeset filmova, ostavivši iza sebe opus koji nije samo filmska kronologija, već i emocionalna i kulturna mapa jednog burnog stoljeća.
Završetkom prve sezone serije It: Welcome to Derry gledatelji su ostali suočeni s istim pitanjem koje već desetljećima prati priču o zlokobnom klaunu Pennywiseu – može li se zlo ikada uistinu zaustaviti ili se ono, poput samoga vremena, samo neprestano vraća u novim oblicima. Emitiranjem posljednje epizode zaključena je prva, izrazito mračna i atmosferična sezona ove HBO-ove serije, koja je uspjela proširiti poznati svijet romana Stephena Kinga te ga dodatno produbiti kroz povijesnu, psihološku i mitološku prizmu gradića Derryja.
Obožavatelji serije Stranger Things danas konačno dolaze do odgovora na jedno od najčešćih pitanja uoči završetka kultne Netflixove priče – koliko zapravo traje oproštaj od Hawkinsa. Uoči božićnog objavljivanja završnog dijela pete sezone, kreatori serije otkrili su točne minute posljednjih epizoda, što jasno pokazuje da se radi o završnici epskih razmjera.
Objavljen je prvi službeni trailer za „Odiseju“, novi film Christophera Nolana, čime je započelo odbrojavanje do jednog od najiščekivanijih filmskih događaja posljednjih godina. Riječ je o Nolanovu prvom dugometražnom projektu nakon „Oppenheimera“, filma koji je 2024. godine osvojio Oscara za najbolji film i najbolju režiju, a ovoga puta slavni redatelj okreće se jednom od temeljnih djela zapadne civilizacije – Homerovu epu „Odiseja“.
U povijesnom preokretu koji mijenja način na koji milijuni gledatelja diljem svijeta prate prestižne filmske nagrade, Oscari će od 2029. godine biti ekskluzivno emitirani na YouTubeu. Ova promjena označava kraj više desetljeća dugog prijenosa ceremonije na televizijskom kanalu ABC i početak nove ere u kojoj digitalne platforme preuzimaju primat u prijenosu velikih kulturnih događaja.
Dalibor Petko je ime koje je već godinama sinonim za hrvatsku medijsku scenu, osobito za radijske i televizijske emisije koje spajaju glazbu i zabavu. Njegova karijera započela je još u srednjoj školi, kada je prvi put preuzeo voditeljsku ulogu i otkrio da ga scena ispunjava na način koji nijedan školski predmet nije mogao. Kao dijete introverta koji je u sebi nosio glasnog ekstroverta, Dalibor je pronašao svoj put kroz improvizaciju i prisutnost pred publikom.
U trenutku kada je objavljeno da je među 24 odabrana izvođača Dore 2026, Karolina Ilić doživjela je ono što mnogi mladi glazbenici sanjaju godinama. Za nju to nije bio tek prolazak na nacionalni izbor, nego potvrda da njezin autorski rad, identitet i glazbena vizija imaju svoje mjesto na velikoj pozornici. Radost i uzbuđenje ubrzo su, međutim, zamijenjeni neočekivanim obratom.
Nakon uspješnih singlova „Led“ i „Fantazija“, dvojac Grše i Miach vraća se na glazbenu scenu novim zajedničkim projektom – pjesmom „Sante“, praćenom videospotom koji je danas službeno objavljen. Ova treća suradnja potvrđuje status dvojca kao jednog od najprepoznatljivijih i najuspješnijih tandema domaće glazbene scene, spajajući prepoznatljivu zvučnu estetiku s upečatljivim vizualnim identitetom.
