Čim je postalo jasno koliko je film BarbieGrete Gerwig uspješan na blagajnama, počele su spekulacije o nastavku. Potencijalni Barbie 2 morat će odgovoriti na određene kritike, piše Screenrant.
U filmu Barbie zvjezdana glumačka postava oživjela je Barbike i Kenove na filmskom platnu, a kritičari su ga pohvalili zbog upotrebe humora i društvenoga komentara. Međutim, ako tvorci žele postići isti uspjeh filmom Barbie 2, on bi morao donijeti svježu, novu perspektivu. Barbie je svojim krajem ostavila otvorena vrata za niz različitih priča koje dolaze u nastavku, ostavljajući nekoliko neodgovorenih pitanja.
Barbie 2 trebala bi se fokusirati na druge likove
Barbie se fokusirala na “Stereotipnu Barbie”, koju glumi Margot Robbie. Kroz film se priznaje da Robbiena Barbie nema posebno dodijeljenu funkciju, kao mnoge druge lutke, i da je izvorna baza za ostatak franšize o Barbie lutkama. Iako se ova Barbie općenito smatrala prilično univerzalnom, gledanje Barbie 2 usredotočene na drugu lutku moglo bi publici otvoriti potpuno novo gledište.
Na primjer, Barbie film je prikazao Barbie predsjednicu, spisateljicu, liječnicu i diplomatkinju, a svima njima uloge bi bile itekako teže u stvarnom svijetu, posebno jer su žene.
U Barbie 2 Allan bi trebao imati veću ulogu
Michael Cera izabran je za ulogu Allana, jedine lutke iz Mattelove postave za koju se implicira da je queer, jer je označena kao Kenov “prijatelj“. Nakon toga, Mattel je ukinuo Allana, iako je on tada ponovno pušten kao partner trudne Midge. U filmu o Barbie, izvorni Allan živi u Barbie Landu, ali nema implikacije da je on povezan s Midge.
Michael Cera u filmu glumi Allana, Kenovog prijatelja.FOTO: Profimedia
Allan je prilično tih u prvoj polovici filma, ali kasnije ga se može vidjeti kako pomaže Barbie. Zato što pomaže ostalim lutkama u preokretanju patrijarhata koji je Ken donio u Barbie Zemlju, Allana se doista može smatrati posebnim likom, a ne jednim od Kenova. Barbie 2 mora dalje razviti Allanovu pozadinsku priču, pogotovo zato što se čini da je on jedina muška lutka koja živi u Barbie Zemlji, a da nije Ken.
Barbie 2 trebala bi uvesti više Barbika iz cijeloga svijeta
Od 1980. Mattel je objavio nekoliko lutaka u seriji “Dolls of the World”, gdje svaka Barbie predstavlja drugu zemlju, uključujući irsku, švedsku i peruansku Barbie.
Kad Barbie stigne u stvarni svijet, nađe se u južnoj Kaliforniji, ali to nije jedino mjesto gdje je Barbie poznata. Barbie 2 bi trebala dublje istražiti utjecaj koji je linija lutaka imala diljem svijeta i kako Barbien moral i uvjerenja utječu na različite kulture.
U Barbie 2 trebalo bi biti prostora za likove manje popularnih lutaka, a presudno je da i nastavak radi Greta Gerwig
Unatoč različitim Barbikama i Kenovima koji se pojavljuju u Barbie filmu, postoji još mnogo lutaka koje bi se mogle pojaviti. Barbiena sestra Skipper veliki je dio Mattelove franšize i priče o Barbie, ali se u filmu pojavljuje samo nakratko i nema istaknutu ulogu. Tu je i Christie, prva jedinstvena crna lutka koja je dodana Barbie liniji, a koja je puštena u prodaju 1968. Iako je glumačka postava bila vrlo raznolika, Barbie 2 ostavlja prostora za više jedinstvenih lutki koje će krasiti ekran, posebno one koje su manje popularne od stereotipne Barbie.
Za film Barbie,Greta Gerwig je napisala scenarij te ga režirala, koristeći inspiraciju iz vlastitog djetinjstva i odnosa s linijom lutaka Mattel. U intervjuu za Screen Rant, Gerwig je potvrdila da je odnos majka-kći bila najočitiji izbor za nju, budući da je kreatorica Barbie Ruth Handler izmislila koncept za svoju kćer Barbaru. Međutim, još nije sigurno da će Gerwig raditi na potencijalnome nastavku.
Centar za kulturu Histrionski dom u Ilici 90 ovog će veljače ugostiti posebni filmski ciklus posvećen nedavno preminuloj Diane Keaton, legendarnoj glumici i oskarovki koja je svojim likovima i stilom trajno obilježila američku kinematografiju.
Connor Storrie i Hudson Williams, glavni protagonisti kanadske serije „Heated Rivalry”, trenutno su među najtraženijim imenima u svijetu zabave, a njihov fenomenalan uspjeh izvan ekrana upravo kulminira uoči Zimskih olimpijskih igara 2026. godine. Ova serija, koja je iznenadila publiku i kritiku, još jednom pokazuje kako gay romansa može osvojiti srca milijuna gledatelja širom svijeta i istovremeno zadržati profesionalnu ozbiljnost u prikazu sportskih i osobnih odnosa.
Prvi film iz serijala o Harryju Potteru ovoga se kolovoza vraća na velika platna diljem svijeta, i to u posebno osmišljenom, svečanom izdanju kojim se obilježava njegova 25. obljetnica.
No, ono po čemu će mnogi pamtiti Valentino Garavanija, a što je danas pomalo zaboravljeno, jest njegov cameo u kultnom filmu „Vrag nosi Pradu“ iz 2006. godine. Ovaj film, koji je spojio modni svijet i hollywoodsku dramatiku, postao je pravi modni fenomen, a Valentino je jedini stvarni dizajner koji je pristao pojaviti se u filmu kao on sam.
Film „Svadba“ još nije ni stigao u redovnu kinodistribuciju, a već je postao povijesni fenomen domaće kinematografije, oborivši sve dosadašnje rekorde. Nevjerojatnih 41.263 ulaznica prodano je u pretprodaji, što predstavlja najveći broj pretprodanih ulaznica u povijesti hrvatskih kina, nadmašivši čak i rezultate svjetski poznatih blockbustera poput Star Warsa, koji je u Hrvatskoj u pretprodaji ostvario 25 tisuća ulaznica.
Zimsko izdanje Mreže festivala Jadranske regije održat će se u razdoblju od 22. siječnja do 5. veljače, pružajući publici u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji jedinstvenu priliku da besplatno pogleda odabrani program suvremenih, višestruko nagrađivanih regionalnih filmskih ostvarenja, i to putem kinoprojekcija te online distribucije.
Tijekom siječnja Kulturno informativni centar u Zagrebu postaje mjesto susreta filmskih znalaca, znatiželjnika i ljubitelja domaće kinematografije kroz program Omiljeni domaći krimi klasici, u sklopu kojeg se prikazuju četiri ključna ostvarenja hrvatskog kriminalističkog filma nastala u razdoblju od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća. Program se odvija u sklopu ciklusa Tuškanac u gostima, u partnerstvu s Hrvatskom kinotekom pri Hrvatskom državnom arhivu, a publici nudi rijetku priliku da na velikom platnu ponovno pogleda filmove koji su oblikovali domaći krimi žanr, pritom ga duboko ukorijenivši u lokalni prostor, društvene okolnosti i psihologiju likova koji se nalaze na rubu sustava.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.