Angelina Jolie, zvijezda biografske drame Maria o Mariji Callas, koja se već spominje kao kandidat za Oscara, ima podvojene osjećaje prema biografskim filmovima.
“To je definitivno najluđe pitanje,” nedavno je izjavila Angelina Jolie za The Times odgovarajući na pitanje kako bi izgledao biografski film o njezinom životu koji bi režirao Pablo Larraín.
Larraín je ranije režirao Natalie Portman i Kristen Stewart (koje su obje bile nominirane za Oscara za glavnu žensku ulogu) u biografskim filmovima o Jacqueline Kennedy (Jackie) i princezi Diani (Spencer). Sada taj majstor biografija o “velikim i tragičnim ženama” režira Angelinu Jolie u ulozi Marije Callas.
Biografski film o životu Angeline Jolie bio bi zanimljiv, ali ona se nada da nikome neće pasti na pamet
“Kad si javna osoba i igraš nekoga takvog,” nastavila je Angelina Jolie, “svjestan si koliko bi mrzio da netko tumači tvoj život ili misli da ga razumije, pa smo pokušali biti obazrivi. Nadajmo se da neće biti filma o mom životu.”
Na žalost za Angelinu Jolie, njezin bogati život nudi idealan materijal za raskošan biografski film. Iako se u posljednjih desetak godina povukla iz središta pozornosti kako bi se posvetila ulozi majke šestero djece i dužnostima ambasadorice UN-a za mir, njezina je karijera i dalje legendarna, čak i prema holivudskim standardima.
Ne bi bilo iznenađenje da se jednog dana najavi Larraínov film Angelina. No, Angelina Jolie ipak cijeni svoju privatnost.
Za ulogu legendarne dive, Angelina Jolie se potpuno posvetila zadatku. Larraín je u intervjuu za Entertainment Weekly u studenom izjavio da je bio “u šoku” kad je prvi put čuo Angelinu kako pjeva nakon mjeseci vježbanja, opisavši njezin nastup kao “emocionalno izgaranje.”
“Rasplakao sam se gledajući kako se toliko daje u izvedbu da mislim da film završava na operni način; postaje predivno platno Marijina života,” dodao je.
Angelina je objasnila da godinama nije pokušavala pjevati jer joj je jedan bivši partner uništio samopouzdanje
Angelina Jolie morala je savladati velike prepreke kako bi ovladala nevjerojatnom snagom koju je Callas iskazivala tijekom svojih nastupa uživo. “Imala sam nekoga u svom životu tko nije bio ljubazan prema meni kad je riječ o pjevanju,” otkrila je Angelina u kolovozu. “To je bila jedna veza. I tako sam jednostavno pretpostavila da ne znam pjevati. Išla sam u kazališnu školu, pa je bilo čudno što je to uopće utjecalo na mene. Jednostavno sam se prilagodila mišljenju te osobe. Trebalo mi je dosta vremena da to prevladam i počnem pjevati.”
Kao što je bio slučaj sa Spencer i Jackie, Maria nije klasični biografski film koji pokriva cijeli život Marije Callas. Larraín se umjesto toga fokusira na ključni trenutak u vremenu. Maria prati američko-grčku sopranisticu tijekom posljednjeg tjedna njezina života, krhku i samu, više od četiri godine nakon njezinog posljednjeg javnog nastupa.
Callas bi se možda protivila takvom filmu, kao što se Angelina Jolie protivi mogućnosti filma o sebi. No za znatiželjne, Maria je trenutno u ograničenom kino prikazivanju, a na Netflix stiže 11. prosinca.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Centar za kulturu Histrionski dom u Ilici 90 ovog će veljače ugostiti posebni filmski ciklus posvećen nedavno preminuloj Diane Keaton, legendarnoj glumici i oskarovki koja je svojim likovima i stilom trajno obilježila američku kinematografiju.
Connor Storrie i Hudson Williams, glavni protagonisti kanadske serije „Heated Rivalry”, trenutno su među najtraženijim imenima u svijetu zabave, a njihov fenomenalan uspjeh izvan ekrana upravo kulminira uoči Zimskih olimpijskih igara 2026. godine. Ova serija, koja je iznenadila publiku i kritiku, još jednom pokazuje kako gay romansa može osvojiti srca milijuna gledatelja širom svijeta i istovremeno zadržati profesionalnu ozbiljnost u prikazu sportskih i osobnih odnosa.
Prvi film iz serijala o Harryju Potteru ovoga se kolovoza vraća na velika platna diljem svijeta, i to u posebno osmišljenom, svečanom izdanju kojim se obilježava njegova 25. obljetnica.
No, ono po čemu će mnogi pamtiti Valentino Garavanija, a što je danas pomalo zaboravljeno, jest njegov cameo u kultnom filmu „Vrag nosi Pradu“ iz 2006. godine. Ovaj film, koji je spojio modni svijet i hollywoodsku dramatiku, postao je pravi modni fenomen, a Valentino je jedini stvarni dizajner koji je pristao pojaviti se u filmu kao on sam.
Film „Svadba“ još nije ni stigao u redovnu kinodistribuciju, a već je postao povijesni fenomen domaće kinematografije, oborivši sve dosadašnje rekorde. Nevjerojatnih 41.263 ulaznica prodano je u pretprodaji, što predstavlja najveći broj pretprodanih ulaznica u povijesti hrvatskih kina, nadmašivši čak i rezultate svjetski poznatih blockbustera poput Star Warsa, koji je u Hrvatskoj u pretprodaji ostvario 25 tisuća ulaznica.
Zimsko izdanje Mreže festivala Jadranske regije održat će se u razdoblju od 22. siječnja do 5. veljače, pružajući publici u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji jedinstvenu priliku da besplatno pogleda odabrani program suvremenih, višestruko nagrađivanih regionalnih filmskih ostvarenja, i to putem kinoprojekcija te online distribucije.
Tijekom siječnja Kulturno informativni centar u Zagrebu postaje mjesto susreta filmskih znalaca, znatiželjnika i ljubitelja domaće kinematografije kroz program Omiljeni domaći krimi klasici, u sklopu kojeg se prikazuju četiri ključna ostvarenja hrvatskog kriminalističkog filma nastala u razdoblju od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća. Program se odvija u sklopu ciklusa Tuškanac u gostima, u partnerstvu s Hrvatskom kinotekom pri Hrvatskom državnom arhivu, a publici nudi rijetku priliku da na velikom platnu ponovno pogleda filmove koji su oblikovali domaći krimi žanr, pritom ga duboko ukorijenivši u lokalni prostor, društvene okolnosti i psihologiju likova koji se nalaze na rubu sustava.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.