HELLO
HELLO! #HelloItsMe

Biti supruga predsjednika Republike nosi sa sobom izazove koji su istovremeno inspirativni i iscrpljujući. Svaka rečenica, svaka odluka i svaki korak dolaze pod povećalo javnosti, dok istovremeno treba zadržati čvrste temelje obiteljskog života. Pitanje ravnoteže između privatnih odnosa i javnih očekivanja vječno je prisutno, a odgovor na njega često ovisi o karakteru i sposobnosti prilagodbe. Kako uskladiti svakodnevne obaveze supruge i majke s izazovima javnog djelovanja? Kako istovremeno čuvati obiteljsku intimu i koristiti javnu ulogu za promicanje društvenih tema?

“Za mene, biti prva dama nije samo simbolička uloga već prilika da kroz svoje profesionalno iskustvo pridonesem važnim društvenim pitanjima. Iako Hrvatska nema formalizirane dužnosti za supruge predsjednika, smatram da ta pozicija nudi jedinstvenu priliku za djelovanje. Moj dugogodišnji rad u području promicanja zdravlja savršeno se uklopio u ovu novu ulogu. Sada imam priliku da teme poput prevencije debljine, rodne ravnopravnosti i zdravog načina života dobiju veću vidljivost u javnom prostoru.”

S druge strane, privatni život često je prepleten s profesionalnim izazovima. Kada je Zoran Milanović postao predsjednik, obiteljski dom postao je javna tema, a obitelj Milanović predmet interesa. Ipak, kao roditelji, Zoran i Sanja uvijek imaju jasan cilj – zaštititi djecu i osigurati im što normalniji život. Danas, kad su oba sina odrasla, ponosni su na njihove uspjehe i na to što su im uspjeli prenijeti vrijednosti koje su njima bitne – odgovornost prema zajednici i važnost obrazovanja.

No, balansiranje između svih ovih uloga nije uvijek jednostavno. Prve dvije godine mandata bile su obilježene pandemijom, što je omogućilo lakše usklađivanje obaveza. Međutim, povratkom uobičajenih javnih događanja, izazovi su se ponovno pojavili. U takvim trenucima, podrška obitelji i supruga pokazala se neprocjenjivom. Iako različiti u nastupu, Zoran i Sanja uvijek su bili slični u stavovima i ciljevima, što im je omogućilo da se međusobno nadopunjuju i podržavaju.

“Uz sve obaveze, smatram da je važno pronaći vrijeme za sebe. Vježbanje mi je uvijek bilo najbolji način opuštanja, ali i prilika za ulaganje u vlastito zdravlje. Moda i kreativnost u dizajnu također su dio mog osobnog prostora – kroz recikliranje i prepravljanje odjeće često pronalazim zadovoljstvo koje nadilazi samo estetski užitak.”

Biti prva dama znači nositi odgovornost, ali i koristiti priliku. Kroz projekte poput Zagrebačkog samita na temu dječje debljine, ili promicanja rodne ravnopravnosti u znanstvenim krugovima, Sanja Musić Milanović želi ostaviti trag koji će služiti zajednici. Vjeruje da svatko tko ima glas, ima i odgovornost da ga koristi za opće dobro.

“Jer na kraju dana, najveći uspjeh leži u tome da znate kako ste svoj položaj iskoristili za stvaranje pozitivne promjene.”

Kako ste uspjeli uskladiti svoj obiteljski život sa svim obavezama koje dolaze s time da ste supruga predsjednika Republike? ⁠Kako se nosite s pritiskom javnosti i medija?

Kao supruga predsjednika iliti neformalno rečeno „prva dama“, imala sam sreću da sam u relativno dobroj poziciji. Naime, većina prvih dama odabire ili joj izaberu (sukladno njezinim interesima) neko područje na koje će staviti naglasak u svom javnom djelovanju. Ta područja često su slična onom s kojim se ja profesionalno bavim i netko poput mene onda bude stručna osoba koja zapravo pomaže prvoj dami u osmišljavanju programa rada. Ja sam u „win-win“ situaciji jer osim što se profesionalno bavim promicanjem zdravlja, sada sam i u sjajnoj poziciji da se to čime se inače bavim više čuje. Promicanje zdravlja inače nije tema koja ima veliku javnu vidljivost jer se zdravlje često uzima zdravo za gotovo – dok ga se ne izgubi, naravno. Sada, zbog uloge u kojoj sam se našla, postoji interes medija i za ovu temu koja je moj profesionalni rad. Koliko god da mi je nekad komplicirano se snaći u svemu tome jer nisam medijski utrenirana, zapravo mi je drago da postoji medijski interes jer je promicanje zdravlja dobra i korisna tema koja zaslužuje medijsku prisutnost.

Kako ocjenjujete svoj vlastiti doprinos u ovom razdoblju i kakva su Vaša očekivanja za budućnost? Na koji način zamišljate svoj doprinos zajednici u sljedećem razdoblju, posebno s obzirom na predstojeće izbore?

Kao što sam već istaknula smatram da sam najviše pridonijela kroz svoj profesionalni rad. Ja zapravo cijelo vrijeme želim poslati poruku od koje ne odustajem, a to je da nema društvenog boljitka bez zdravlja. Željela bih da se i u visokim političkim krugovima čuje da je ulagati u očuvanje zdravlja, ne samo socijalno osjetljivo i empatično, već i ekonomski isplativo jer zdrav čovjek je sretan čovjek i čovjek koji može ekonomski pridonijeti zajednici. Želim iskoristiti svoj glas da potaknem promjenu u načinu financiranja zdravstva i potaknem veća ulaganja u zdravlje – ne samo u sektoru zdravstva, već i u svim drugim sektorima.

Posebno sam ponosna što sam kao savjetnica europskog direktora Svjetske zdravstvene organizacije iskoristila priliku i inicirala Samit supružnika europskih čelnika na temu prevencije debljine u djece koji se u svibnju prošle godine održao u Zagrebu. Samit je organizirao Ured predsjednika Republike i Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije. Okupio je relevantne dionike iz cijele Europe i zajednički smo postavili prioritete u području prevencije debljine od najranije životne dobi. Na Samitu su se obratili brojni supružnici europskih čelnika. Prihvaćena je „Zagrebačka deklaracija“ koja je prvi i temeljni dokument u ovom području koji je prošao proces usuglašavanja i koji su prihvatile 53 zemlje članice Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, uključujući i Hrvatsku. Time je postavljen kamen temeljac za strukturirano, multi-sektorsko djelovanje i usklađeni pristup prevenciji debljine u djece u sve 53 zemlje Europske regije.

Desetljeće, ako ne i dulje, intenzivno surađujem sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, i osobito mi je drago da sam za svoj rad dobila i posebno priznanje kojim me Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnom prvakinjom zdravlja za 2022. godinu i to za izvanredno promicanje i djelovanje na području globalnog promicanja zdravlja. Radi se o tome da ja cijeli svoj život radim na promicanju zdravlja koje većina nas pri rođenju dobije na dar, ali nekako na to zaboravimo i sjetimo ga se nažalost tek u trenutku kad ga počnemo gubiti. Činjenica da je moj rad prepoznat na tako visokoj razini je za mene velika čast. Kao znanstvenica i stručnjakinja nastavit ću i ubuduće ukazivati na taj problem i predlagati rješenja, a budem li i dalje u prilici, isto ću nastaviti činiti i kao supruga predsjednika.

Kako se nosite s izazovima koji dolaze s javnim životom, posebno u kontekstu vaših privatnih odnosa? Kako ste se prilagodili promjenama u svom životu od kada je Vaš suprug postao predsjednik?

Kako koji dan. Pokušavam balansirati između svih svojih uloga. Nekad se osjećam uspješnije, a nekad manje uspješno. Prve dvije godine sam se osjećala izrazito uspješno u tom pogledu i mislila sam da sve stižem. Međutim, kad je završila pandemija, shvatila sam da to ipak nije realno stanje stvari jer je bilo lakše posložiti obveze kada je bilo manje javnih događanja. Iako formalno institut prve dame ne postoji, ipak osjećam da postoje određena očekivanja od mene u tom pogledu i trudim se ispuniti ih najbolje što mogu u danim okolnostima.

Što za Vas znači biti prva dama i kakvu ulogu vidite u tom položaju?

Za mene biti prva dama znači veliku odgovornost, prije svega. Kao što sam već spomenula, za razliku od nekih drugih država, Hrvatska nema strogo propisane obveze za supružnike predsjednika ili predsjednice. Međutim smatram da ta činjenica ne umanjuje mogućnost da se uloga, kako vi kažete, prve dame kvalitetno iskoristi za podizanje svijesti i promociju važnih tema za društvenu dobrobit. Vodeći se prije svega svojim profesionalnim znanjem i iskustvom, i kao supruga predsjednika nastavila sam raditi svoj posao na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, kao i na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u području promicanja zdravlja s naglaskom na prevenciju debljine od najranije životne dobi.

PROČITAJTE: Krug pun značenja – Sve o brošu koji su na samitu nosile kraljica Letizia i Sanja Milanović

Jako mi je drago da su upravo te teme prepoznate kao izrazito važne za dobrobit društva i smatram se velikom sretnicom ako je moj osobni angažman s pozicije prve dame uspio na neki način pridonijeti tome. Smatram da svatko tko ima mogućnost i priliku, zbog svog javnog položaja, ukazati na probleme treba tu priliku i iskoristiti. Formalne uloge pri tome često nisu presudne, već naša osobna predanost i angažman.

Koji su Vaši najvažniji prioriteti u smislu socijalnih i zdravstvenih politika?

Na Zagrebačkom samitu, koji sam već spomenula, postavili smo temelje za koordinirano zagovaranje i započeli konkretne aktivnosti kako bismo konačno zaustavili porast dječje debljine u europskoj regiji. Ali, pred nama je još puno posla. Debljina u dječjoj dobi bolest je epidemijskih razmjera, a Hrvatska je – kao i cijela europska regija – među najviše pogođenima. Sada mi je posve jasno kako rješavanje problema poput ovoga često ovisi o stalnom angažmanu istaknutih pojedinaca, timova ili institucija koji su motivirani rješavati ih i, što je posebno važno, koji imaju priliku postaviti i držati takva pitanja visoko na političkoj agendi.

PROČITAJTE: Žene kojima se divimo: prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović

Osim već spomenutih prioriteta vezanih uz očuvanje zdravlje i prevenciju debljine, smatram da je osiguranje rodne ravnopravnosti u stručnim okruženjima izrazito važno pitanje. Primjerice, kao predstavnica Europskog parlamenta članica sam upravnog odbora Europske agencije za sigurnost hrane i uočila sam da u znanstvenim panelima postoji velika razlika u zastupljenosti muškaraca i žena, koja je do sada bila neprepoznata. Aktivnim zagovaranjem uspjela sam osvijestiti taj nerazmjer i dovesti do promjena u aktualnim sastavima znanstvenih panela, gdje su sada žene znanstvenice jednako zastupljene kao i muškarci.

Kako gledate na svoje angažiranje u borbi protiv debljine i promicanju zdravog načina života?

Ako govorimo o mom angažmanu s pozicije supruge predsjednika, na to gledam kao na priliku da ukažem na važnost očuvanja cjelokupnog zdravlja i važnost prevencije debljine od najranije životne dobi. Ako pak govorimo o mom angažmanu kao znanstvenice i stručnjakinje, sve što danas radim samo je nastavak onoga čime se bavim više od 20 godina. I u što čvrsto vjerujem. Smatram svojom obvezom i dužnošću zalagati se i zagovarati zdrav način života i projekte koji tome pridonose jer je to u interesu cijelog društva. Okruženje u kojem danas živimo potiče nastanak debljine, a ne podupire zdrave stilove života. Kada god mogu, nastojim osvijestiti svim dionicima u društvu, iz različitih sektora, važnost njihove uloge u stvaranju okruženja koja promiču zdravlje.

Kako balansirate svoje profesionalne obaveze s obiteljskim životom, posebno s djecom? Kako se osjeća Vaša obitelj u vezi s Vašom javnom ulogom?

Kada je Zoran ušao u svijet politike naša su djeca bila zaista malena – naš mlađi sin imao je nepune 3 godine. Moj prvi instinkt i majčinski nagon bio je zaštititi djecu i omogućiti im da im u tim, ne baš uobičajenim, okolnostima unutar naša 4 zida žive obične živote. Medije smo zamolili da ne objavljuju fotografije naše djece i moram zaista zahvaliti novinarima što su za to imali razumijevanja. Danas su naša djeca punoljetni ljudi koji se razvijaju na nekim svojim putevima. Marko je student i sportaš, državni i europski medaljaš u hrvanju, a Jakov, naš stariji sin koji je završio studij u Nizozemskoj i postao magistar europskog ekonomskog prava, odlučio je da se želi vratiti u Hrvatsku i ovdje raditi i pridonositi. Mene to jako veseli, ne samo zbog toga što mi je kao majci naravno drago da su mi djeca i obitelj blizu, već i zato što mi je drago vidjeti da smo na djecu prenijeli nešto što nam je jako važno, a to je svijest o ulaganju u javno dobro i razvoj zajednice.

sanja musić milanović

FOTO: Ured predsjednika

Koliko Vam je važna podrška supruga u Vašim osobnim projektima i inicijativama?

U jednom od svojih prvih intervjua Zoran je rekao da nas smo dvoje zapravo jako slični iako nam je nastup dosta različit. I to je istina. Međusobno smo si uvijek podrška.

Koje su Vaše omiljene aktivnosti ili hobiji koje prakticirate kako biste se opustili?

Kada god mi obveze to dopuštaju, vježbam. Više ne trčim kao prije jer, naravno, godine čine svoje, ali zato vježbam kad god mogu jer mi je to najbolji ispušni ventil i ujedno ulog u moje zdravlje. Jako se volim igrati s modom i dizajnom. Dizajniranje odjeće me nevjerojatno zabavlja i opušta. U posljednje vrijeme baš uživam u reciklaži odjevnih predmeta iz mojeg ormara, ono kad iz nekog komada koji više ne nosim moja krojačica Ankica i ja napravimo jedan novi, pa tako, primjerice, iz suknje nastane bluza. Ponekad smo u tim nastojanjima uspješne, pa te komade onda i vidite na meni, a ponekad ne.

Postoji li neki poseban projekt ili inicijativa na kojoj trenutno radite ili koju planirate pokrenuti?

Moj posao voditeljice Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za promicanje zdravlja Ministarstva zdravstva omogućuje mi da se na nacionalnoj razini bavim očuvanjem zdravlja kojeg većina nas dobiva pri rođenju na dar. Nažalost, o zdravlju počinjemo razmišljati tek kad se razbolimo. Moj posao je da ukazujem na važnost očuvanja zdravlja i da pokušam zajedno sa svojim timom ljude senzibilizirati i educirati da vode brigu o zdravlju prije nego ga izgube, kao i da potičem stvaranje okruženja u kojem se mogu prakticirati zdrave životne navike. Nadam se da moja trenutna društvena pozicija pomaže da veći broj ljudi osvijesti važnost očuvanja i unaprjeđenja zdravlja i to na pojedinačnoj ali i kolektivnoj razini.

PROČITAJTE: Posjet kraljice Zagrebu – Sanja Musić Milanović briljirala u ljubičastom, kraljica Letizia ponovila plavu haljinu

U promicanju zdravlja nema brzih, instant rješenja. Potrebni su realni ciljevi, visoka razina intrinzične motivacije i strpljenje. Zbog veličine ovog problema, Svjetska zdravstvena organizacija je kao jedan od 9 globalnih ciljeva za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti do 2025., stavila zaustavljanje porasta debljine. Mi ulažemo velike napore u razvoj javnozdravstvenih intervencija kako bi to i uspjeli. Kontinuirano radim na razvoju i implementaciji projekata u tom području.

Što Vas inspirira u radu s ljudima, posebno u području zdravstva?

Obožavam rad sa studentima. To mi u život unosi mladost, živost, sreću, energiju i zadovoljstvo. Zaista volim svoj posao sveučilišne profesorice i nadam se da i studenti to osjete. Moj profesionalan rad u području javnog zdravstva daje mi osjećaj korisnog društvenog djelovanja, i sretna sam da imam mogućnost sudjelovati u procesima koji pozitivno utječu na kvalitetu života ljudi.

Što biste poručili mladim ženama koje žele ostvariti karijeru uz obitelj i društveni angažman?

Moje je iskustvo da imamo vremena u životu, ne trebamo baš sve pokušati napraviti prije 35. godine. Dajmo si vremena, uživajmo u stvarima koje su u danom trenutku nama važne i prioritetne. Jedno po jedno, korak po korak.

sanja musić milanović

FOTO: Ured predsjednika

druge vijesti