Slavni glumac Jake Gyllenhaal (42) upravo je objavio svoju prvu knjigu, slikovnicu “The Secret Society of Aunts and Uncles“ (Tajno društvo teta i ujaka), a ona uključuje neočekivanu referenciju na jedan od najvećih promašaja njegove karijere: Disneyjevu filmsku adaptaciju videoigre “Prince of Persia: The Sands of Time“ iz 2010.
Ne samo da je film kada je izašao dobio katastrofalne reakcije i od kritičara i od publike, uključujući obožavatelje originalne videoigre, nego je danas i u središtu rasprave o političkoj (ne)korektnosti u Hollywoodu, s obzirom na to da je bijeli glumac Jake Gyllenhaal u filmu igrao lik Perzijanca.
Jake Gyllenhaal postao je pisac za djecu
“Tajno društvo teta i ujaka”, koje su napisali Gyllenhaal i njegova najbolja prijateljicaGreta Caruso, prati 10-godišnjeg ambicioznog plesača koji odlazi u avanturu sa svojim ujakom. Kako je izvijestio Entertainment Weekly, ilustrator knjige Dan Santat „ubacio je referenciju“ na film “Princ od Perzije”.
U trenutku kada dječak pokušava plesati pred publikom, jedan član publike drži plakat za predstavu pod nazivom “Persians”, što je očita referenca na Jakeov neuspjeh. Jake Gyllenhaalje opisao trenutak u knjizi kao najnižu točku glavnoga lika.
“To je bio Dan Santat. On je to potajno napravio prije tiskanja, ja to nisam odobrio“, rekao je Gyllenhaal za EW kroz smijeh. “Ne znam odakle je to došlo.”
“Dan voli ubacivati komadiće humora, čak je uspio i krivo napisati moje ime na poleđini i morali smo staviti naljepnicu s dva A”, nastavio je. “Pretpostavljam da je to bila Danova šala na moj račun.”
Jake Gyllenhaal danas se srami ove uloge
Gyllenhaal je priznao Yahoo Entertainmentu 2019. da je pristajanje na ulogu “Princa od Perzije” bilo “lapsus” i da ta uloga na kraju nije bila prava za njega.
Uloge u Princu od Perzije Jake se danas srami.FOTO: PROFIMEDIA
“Mislim da sam mnogo naučio iz tog filma. Provodim mnogo vremena razmišljajući o ulogama koje biram i zašto ih biram”, rekao je Gyllenhaal u to vrijeme. “I sigurno ćete nekada pogriješiti i reći: ‘To nije bilo dobro za mene’ ili ‘To nije bilo prikladno za mene. Bilo je mnogo takvih uloga. A onda je bio i niz uloga koje su bile prikladne”.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
