Gordon Ramsay otkrio kako je izgubio devet kilograma: Jednu namirnicu izbacio je iz prehrane i zamijenio je maslinovim uljem
Ramsay, koji je nekoć težio 114 kilograma, redovito trči te sudjeluje u maratonima, ultramaratonima i zahtjevnim triatlonskim natjecanjima poput Ironmana.
Slavni kuhar Gordon Ramsay otkrio je kako je izgubio devet kilograma nakon promjene prehrambenih navika. Kako tvrdi, jedan od poteza koji su mu pomogli u mršavljenju bio je zamijeniti mliječne proizvode maslinovim uljem. Ramsay, koji je poznat i po redovitom vježbanju i sudjelovanju u zahtjevnim sportskim natjecanjima, o svojoj je prehrani govorio za časopis Men’s Health, a njegove je izjave prenio The Mirror.
Povod za razgovor o maslinovu ulju njegov je novi poslovni pothvat, brend ekstra djevičanskog maslinovog ulja Krude. Maslinovo ulje bogato je mononezasićenim masnim kiselinama i antioksidansima, a poznato je i po mogućem protuupalnom djelovanju.
Otkrio što jede tijekom dana
Ramsay, koji je nekoć težio 114 kilograma, redovito trči te sudjeluje u maratonima, ultramaratonima i zahtjevnim triatlonskim natjecanjima poput Ironmana. Smatra da zdrava prehrana ne mora biti dosadna, a otkrio je i kako izgleda njegov uobičajeni jelovnik.
„Ujutro popijem proteinski shake, za ručak jedem kajganu, a za večeru nešto lagano, poput piletine ili ribe. Ne jedem puno salata, ali važno je pronaći ravnotežu”, objasnio je.
U kuhinji se drži strogih pravila
Iako svakodnevno radi s hranom i kuša različita jela, Ramsay tvrdi da se zna zaustaviti na vrijeme. Smatra da kuhari danas moraju paziti na svoju formu jer su često primjer ljudima s kojima rade.
„Uloga kuhara danas je puno istaknutija nego prije 20 ili 30 godina. Moramo biti u formi, razmišljati jasno i biti primjer svom timu. Iznimno smo disciplinirani”, rekao je.
Otkrio je i koliko mu je teško odoljeti jelima koja priprema. „Uzet ću dva zalogaja nekog izvrsnog jela i onda ga ostaviti na miru, a to je prava muka”, priznao je.
„Sjediš tamo i očajnički želiš pojesti cijeli tanjur, ali natjeram se da stanem nakon samo dva zalogaja. Zatim maknem tanjur od sebe, što mi teško pada jer znam da, ako uzmem četvrti, peti ili šesti zalogaj, više nema zaustavljanja”, ispričao je.
Kako prenose strani mediji, Camilli navodno smeta pozornost koju Kate dobiva na javnim događanjima, ali i mogućnost da će njezin utjecaj u kraljevskoj obitelji oslabjeti kada William jednog dana postane kralj.
Blais se na crvenom tepihu fotografirao s Keanuom Reevesom, koji je ove godine bio jedan od počasnih gostiju festivala i primio nagradu Legend of Cinema.
Kako prenose strani mediji, Camilli navodno smeta pozornost koju Kate dobiva na javnim događanjima, ali i mogućnost da će njezin utjecaj u kraljevskoj obitelji oslabjeti kada William jednog dana postane kralj.
U posljednjih nekoliko godina digitalna transformacija nije zaobišla gotovo nijedno područje svakodnevice, pa tako ni osobnu njegu koja se, nekoć strogo vezana uz rutinu i disciplinu u kupaonici ispred ogledala, danas sve više seli u prostor interaktivnih aplikacija, algoritama i pametnih sustava koji korisniku ne nude samo upute, nego i iskustvo koje nalikuje igri. Unutar tog šireg trenda posebno se izdvaja fenomen gamifikacije u njezi kože i brade, koji mijenja način na koji muškarci, ali i sve veći broj žena, doživljavaju vlastitu rutinu ljepote, pretvarajući je iz obveze u dinamičan, motivirajući i često zabavan proces u kojem se svakodnevne navike oblikuju kroz sustav bodova, izazova i digitalnih nagrada.
U suvremenom sportu, koji se sve češće promatra ne samo kroz prizmu natjecanja nego i kroz širi kontekst zdravlja, dugovječnosti i kvalitete života, sve se jasnije profilira jedan zanimljiv i važan fenomen: sportski timovi postaju mjesta u kojima se oblikuju preventivne zdravstvene navike, a zajedništvo koje se gradi na terenu sve češće prelazi u zajedničku brigu o tijelu izvan njega. U tom procesu posebno se ističu muški sportski timovi, u kojima se tradicionalno njeguje kultura izdržljivosti, fizičke snage i „toleriranja boli“, ali se istodobno postupno mijenjaju obrasci ponašanja te se preventivni zdravstveni pregledi počinju doživljavati kao sastavni dio sportskog identiteta, a ne kao iznimka ili slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se tempo života ubrzava do granica izdržljivosti, a očekivanja od pojedinca postaju sve zahtjevnija, mentalno zdravlje više nije tema koja se može promatrati kao sporedna ili privatna. Ono je postalo središnje pitanje kvalitete života, osobito u profesionalnim područjima koja zahtijevaju visoku razinu emocionalne uključenosti, osjetljivosti i stalne introspekcije. Među takvim područjima posebno se ističe umjetnost, gdje se granica između osobnog identiteta i profesionalnog izraza često briše, a kreativni proces postaje istodobno i prostor oslobađanja i prostor dubokog unutarnjeg preispitivanja.
U svijetu koji je ubrzan, nepredvidiv i često prepun izazova, sposobnost upravljanja vlastitim emocijama postala je jednako važna kao i fizička kondicija, a ponekad i važnija. Pojam emocionalnog fitnessa označava sposobnost pojedinca da prepoznaje, razumije i svjesno upravlja svojim emocionalnim stanjima, razvijajući pritom otpornost koja omogućava smireno reagiranje u stresnim situacijama, očuvanje unutarnje ravnoteže i zadržavanje fokusa na vlastite ciljeve. Kao i fizička izdržljivost, emocionalna otpornost zahtijeva kontinuirani trening i svakodnevnu praksu, a kratke, ciljane vježbe mogu značajno doprinijeti dugoročnom mentalnom zdravlju i stabilnosti.