Svjetska modna elita okupila se u Londonu na otvaranju prestižne izložbe
Chanel izložba u Londonu, na koju su pohrlili obožavatelji visoke mode sa svih krajeva svijeta, postavljena je u suradnji s Palais Galliera, Muzejom mode grada Pariza te institucijom Pariški muzeji uz podršku modne kuće Chanel.
Kostim od tweeda. Prugasta majica. Nekoliko kapi kultnog parfema Chanel No5. Sve to asocira na jednu i jedinu, legendarnu Gabrielle Chanel, čijim je životom i radom inspirirana izložba na koju su pohrlile slavne osobe i modni znalci iz cijelog svijeta. Čuveni britanski muzej V&A otvorio je prvu britansku izložbu posvećenu radu francuske modne dizajnerice, Gabrielle ‘Coco’ Chanel, bilježeći evoluciju svog kultnog stila dizajna i uspostavu kuće CHANEL, od otvaranja njezinog prvog butika odjeće u Parizu davne 1910. do prikazivanja njezine posljednje kolekcije 1971. godine.
Chanel izložba: Kad esencija pariške mode stigne u London
Ova izložba postavljena je u suradnji s Palais Galliera, Muzejom mode grada Pariza te
institucijom Pariški muzeji uz podršku modne kuće CHANEL.
Kustosi su okupili gotovo 200 odjevnih kombinacija viđenih po prvi put, bilježeći dugu karijeru gospođice Chanel, od otvaranja njezinog butika u Parizu do njezine posljednje kolekcije 1971. godine.
Izložba počinje jednim od najranijih sačuvanih Chanelovih odjevnih predmeta, jednostavnom bež bluzom iz 1916. izrađenom od svilenog žerseja, skromne tkanine koja se prije koristila za donje rublje i čarape. Chanel je bio prvi koji je pokazao privlačnost tkanine za visoku modu, rekli su kustosi, a bluza daje ton opuštenoj eleganciji i prkosu krutijoj modi dana po kojoj je dizajnerica poznata.
Chanel izložba – nešto što vrijedi pogledati ako se nađete u Londonu
Posjetitelje izložbe čekaju galerije ispunjene prepoznatljivim Chanelovim kreacijama, uključujući njezine slavne male crne haljine – trajni hit koji je 1926. godine američki časopis Vogue usporedio s popularnim automobilom Ford i predvidio da će ga “nositi cijeli svijet”.
Izložbu su među prvima pogledale brojne slavne ljepotice iz svijeta mode, filma i glazbe među kojima su se našle ambasadorice te modne kuće poput Keire Knightley.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
