Oh, kako je to poznato: odložite telefon i nekoliko minuta kasnije, tražite ga u kuhinji, u torbici, na podu… Ili naletite na susjeda i dok čavrljate o ljupkosti njihova psa, mahnito tražite po sjećanju njegovo ime. Ili se uputite u trgovinu kako biste kupili samo pet jednostavnih stvari i lutate među policama pokušavajući se sjetiti tri od njih.
Kad se to dogodi, mogli biste se početi pitati je li ovo početak propadanja mozga koje će prerasti u demenciju ili Alzheimerovu bolest. Međutim, ohrabrujuća vijest je da postoje mnogi razlozi – ne zastrašujući, nego svakodnevni razlozi – zašto zaboravljamo stvari. A tu su i savjeti i trikovi, koji mogu pomoći u jačanju vaše umne sposobnosti i sveukupnom jačanju pamćenja.
Znanstvenica je objasnila zašto smo skloni zaboravljati
Lisa Genova, neuroznanstvenica i autorica bestselera Remember: The Science of Memory and the Art of Forgetting objasnila je ovaj fenomen za portal Good Housekeeping. “Naša su osjetila izložena mnogim informacijama, emocijama i jeziku”, kaže ona. “Ako smo budni 16 sati dnevno, to je mnogo sekundi gledanja, slušanja, mirisanja, osjećanja. Vaš mozak prima sve ono što opažate i na što obraćate pažnju, i to prevodi na neurološki jezik. A ta informacija, koja se pohranjuje i postaje aktivna na različitim mjestima u vašem mozgu, sada postaje utkana u jedan obrazac neurološke aktivnosti.
“Onda, sljedeći korak je da ga moramo moći prizvati“, nastavlja Genova. “Imamo taj obrazac, taj neuronski krug koji povezuje različite dijelove mozga na sljedeći način: ‘Vidio sam, čuo i osjetio ovo o nečemu.’ Dakle, sada su te tri stvari povezane i postale jedna stvar koja se može percipirati kao sjećanje – i ako ga se želimo prisjetiti, tada moramo biti u stanju ponovno aktivirati taj neuronski krug. I to je iskustvo sjećanja.”
Zašto se ne možemo sjetiti stvari?
Postoji mnogo razloga zašto bismo mogli imati problema s ponovnim aktiviranjem neuralnog kruga koji Genova opisuje. Neki od njih imaju veze s našim radnim danima – brojnim poslovnim i privatnim zadacima koje obavljamo. Postoje i veći čimbenici načina života koji mogu otupjeti naš mozak, poput slabog sna i nedovoljnog kretanja. Druga je strana, međutim, da postoje djelotvorni koraci koje možete poduzeti kako biste poboljšali pamćenje.
Ovo su trikovi za bolje pamćenje
Dakle, što nam može pomoći da izoštrimo pamćenje? Evo nekih od Genovinih prijedloga:
Obraćajte pažnju
“Pažnja je zlatna karta sjećanja”, kaže Genova. “To je prvi bitan sastojak u sjećanju na bilo što je prošlo sadašnji trenutak. Iako zvuči jednostavno, ovo često ne koristimo, a onda pomislimo da smo nešto zaboravili. Ali zapravo nije da smo zaboravili – nikad nismo stvorili sjećanje ako nismo obratili pozornost.”
Recimo da stavite svoje ključeve, telefon ili naočale na pult i onda odete obaviti hrpu drugih stvari. “Nekoliko minuta kasnije kažete: ‘O moj Bože, ne mogu se sjetiti gdje sam stavio naočale. Što nije u redu s mojim pamćenjem?’ Pa, nikad niste ni stvorili sjećanje, jer da bi se to učinio potreban je neuralni unos pažnje,” kaže Genova.
Zapisujte stvari
“Naši mozgovi nisu dizajnirani da se sjete učiniti nešto kasnije. To se zove prospektivna memorija i prepuna je pogrešaka i zaboravljanja. Ljudi misle: ‘Oh, varanje je ako koristim popis obaveza ili popis za provjeru, jer bih trebao raditi na tom dijelu svog mozga ili će postati slabiji.’ Ali zapravo je vrlo dobra praksa zapisivati. Ne očekujte da će se vaš mozak kasnije sjetiti bilo čega što trebate učiniti – pamćenje zahtijeva da točan pravi znak bude dostupan na točnom pravom mjestu. Zaboravit ćete. Zapišite stvari – ovo nije varanje.”
Podučite druge
Postoji nešto što se zove efekt podučavanja: nesvjesno ulažemo više truda u učenje nečega ako tome namjeravamo podučavati nekoga drugoga. Također, kada podučavamo nekoga drugoga, učvršćujemo informacije u vlastitom mozgu. Dakle, ako na poslu učite koristiti neki novi računalni program, razmislite o tome da to znanje prenesete kolegi – to će vam pomoći da učvrstite svoje znanje i iskustvo.
Koristite vizualne poveznice
Želite zapamtiti da imate dogovorenu kavu s klijentom u 14 sati, a nemate mogućnost zapisati taj sastanak? Vizualizirajte tog klijenta kako drži šalicu kave i sjedi na vrhu sata koji pokazuje 14. Učinite to živopisnim u svom umu tako da se zadrži. Opet, ovo pomaže učvršćivanju misli pozivanjem različitih osjetila.
Stvorite rutinu
Zaboravljate li ključeve automobila kad izađete kroz vrata? Uvijek stavljajte ključeve na isto mjesto — po mogućnosti odmah do vrata — čim dođete kući. Naši su životi tako užurbani; olakšajte sebi pamćenje važnih stvari stvaranjem rutina.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Lana Mandarić, mlada i talentirana hrvatska pjevačica, vraća se na nacionalnu glazbenu scenu s pjesmom Tama, kojom će se predstaviti na Dori 2026. Nakon što je prije dvije godine debitirala na Dori sa svojim prvim singlom, Lana danas potvrđuje svoj glazbeni identitet i kreativnu zrelost. Njena nova pjesma nosi snažnu emotivnu poruku, a kroz melodiju i tekst prožima se kontrast između tame i svjetla koji odražava unutarnju borbu i osjećaje svakog pojedinca. Lana sama ističe da pjesma Tama nije samo glazbeni izričaj, već i način da prenese svoje vlastite emocije i iskustva na publiku.
