Svaki liječnik i stručnjak će se složiti – pješačenje i planinarenje spadaju među najzdravije oblike tjelovježbe jer kombiniraju fizički napor s boravkom na svježem zraku i psihičkim opuštanjem. Planinarenje je sve popularnije iz godine u godinu, kako među starijom populacijom tako i među mladima koji su uvijek u potrazi za stazama koje će biti zanimljive i izazovne, a pritom sigurne i – očaravajuće. Zanima vas koje su najljepše staze za planinarenje na svijetu? Upravo je izašao novi popis!
Laugavegur u Thórsmörku, Landmannalaugar, IslandGETTY
Ovo su najljepše staze za planinarenje u 2024. godini – i nisu prepune ljudi
Europa je puna predivnih ruta za planinarenje i pješačenje, a neki planinarski domovi nude i besplatan smještaj. Ipak, neki traže predivne staze koje (još) nisu krcate planinarima što je tvrtku Much Better Adventures nagnalo da napravi istraživanje temeljeno na pješačkim rutama koje su duge najmanje 20 km te imaju vrlo malo recenzija, ali visoku prosječnu ocjenu kako bi nam dali popis najpodcjenjenijih staza u Europi.
Na prvom mjestu nalazi se staza Laugavegur u Thórsmörku na Islandu, u južnom gorju te zemlje. Nudi pješačenje od 52,9 km, prolazi kroz šarene riolitske planine, termalne bazene, ledenjake i vulkanske padine, tako da je definitivno za one od nas koji vole raznolikosti i dramu u našim krajolicima.
Staza Edelweiss Höhbalmen u Švicarskoj zauzela je drugo mjesto i šetnja njome pružit će vam fantastičan pogled na Matterhorn, a staza Palenica Białczańska u Rysyju u Poljskoj koja je zauzela treće mjesto, nudi više planina i upečatljivo plavih jezera, piše Timeout.
Palenica Białczańska, Morskie Oko, Rysy, Poljska
Evo koje su se još staze našle na popisu na kojem se nalaze najljepše staze za planinarenje u 2024. godini.
Top 10:
Laugavegur u Thórsmörku, Landmannalaugar, Island
Staza Edelweiss Höhbalmen, Stafelalp, Švicarska
Palenica Białczańska, Morskie Oko, Rysy, Poljska
Ehrwald, Coburger Hütte, Austrija
Val Ferret, Les Ars Dessous, Italija
Staza Fimmvörðuháls, Skógar, Þórsmörk, Island
PR17, Caminho do Pináculo e Folhadal, Bica da Cana, Portugal
French Way, Melide, O Pino, Španjolska
Pradera de Ordesa, Cola de Caballo, Refugio de Goriz, Španjolska i Francuska
Palenica Białczańska, Dolina pet poljskih ribnjaka, Morskie Oko, Poljska
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Dalibor Petko je ime koje je već godinama sinonim za hrvatsku medijsku scenu, osobito za radijske i televizijske emisije koje spajaju glazbu i zabavu. Njegova karijera započela je još u srednjoj školi, kada je prvi put preuzeo voditeljsku ulogu i otkrio da ga scena ispunjava na način koji nijedan školski predmet nije mogao. Kao dijete introverta koji je u sebi nosio glasnog ekstroverta, Dalibor je pronašao svoj put kroz improvizaciju i prisutnost pred publikom.
U trenutku kada je objavljeno da je među 24 odabrana izvođača Dore 2026, Karolina Ilić doživjela je ono što mnogi mladi glazbenici sanjaju godinama. Za nju to nije bio tek prolazak na nacionalni izbor, nego potvrda da njezin autorski rad, identitet i glazbena vizija imaju svoje mjesto na velikoj pozornici. Radost i uzbuđenje ubrzo su, međutim, zamijenjeni neočekivanim obratom.
Nakon uspješnih singlova „Led“ i „Fantazija“, dvojac Grše i Miach vraća se na glazbenu scenu novim zajedničkim projektom – pjesmom „Sante“, praćenom videospotom koji je danas službeno objavljen. Ova treća suradnja potvrđuje status dvojca kao jednog od najprepoznatljivijih i najuspješnijih tandema domaće glazbene scene, spajajući prepoznatljivu zvučnu estetiku s upečatljivim vizualnim identitetom.
