Zdravlje prostate: Kada početi s pregledima i kako se pripremiti – sve što muškarac mora znati da očuva vitalnost i samopouzdanje
U svijetu u kojem se zdravlje muškaraca često stavlja u drugi plan, svijest o potrebi redovitih pregleda prostate postaje neupitno važna za svakog muškarca koji želi zadržati vitalnost, osjećaj snage i samopouzdanja kroz sve životne faze, jer pravovremeno otkrivanje promjena u ovom osjetljivom organu može značajno utjecati na kvalitetu života i smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti, što uključuje i rak prostate koji je među najčešćim malignim oboljenjima kod muškaraca.
Urolozi ističu da početak pregleda ne bi trebao biti formalnost, nego svjestan čin brige o vlastitom tijelu, a preporučuje se da muškarci bez posebne obiteljske anamneze započnu s redovitim kontrolama otprilike u pedesetoj godini života, dok oni s obiteljskom poviješću raka prostate ili drugim rizičnim faktorima, kao što su kronične upale ili hormonska neravnoteža, trebaju razmišljati o pregledu već u četrdesetima, jer rana dijagnoza omogućuje ne samo brže i efikasnije liječenje, već i očuvanje kvalitete seksualnog života, normalne funkcije mokraćnog sustava i opće vitalnosti.
Priprema za pregled prostate zahtijeva pažljiv pristup koji uključuje nekoliko ključnih koraka, a svaki od njih ima za cilj omogućiti što preciznije dijagnostičke rezultate, pri čemu ultrazvuk prostate, kao neinvazivna i informativna metoda, zahtijeva da mokraćni mjehur bude pun, što se postiže ispijanjem dovoljne količine vode nekoliko sati prije pregleda, dok se dan ranije preporučuje lagana prehrana, izbjegavanje teških jela, mliječnih proizvoda i hrane koja uzrokuje nadutost, a dodatno se savjetuje uzimanje probavnog enzima poput Espumisana koji smanjuje plinove i time omogućuje jasniji prikaz unutarnjih struktura. Urolozi također često preporučuju vođenje evidencije o učestalosti mokrenja, bolovima ili nelagodi u području donjeg trbuha i zdjelice, jer detaljna anamneza omogućuje individualiziranu procjenu rizika i personalizirani pristup, dok razgovor o lijekovima koje muškarac uzima, uključujući biljne dodatke prehrani, vitamine i mineralne pripravke, može biti od presudne važnosti za preciznost dijagnoze.
Iako mnogi muškarci osjećaju nelagodu pri spominjanju pregleda prostate, važno je shvatiti da je profesionalni odnos urolog–pacijent potpuno diskretan i usmjeren na očuvanje zdravlja, a redoviti pregledi omogućuju pravovremeno prepoznavanje simptoma koji često ostaju neprimijećeni, poput otežanog mokrenja, učestalog noćnog mokrenja, osjeta nepotpunog pražnjenja mjehura, bolova u donjem dijelu leđa ili zdjelice, dok laboratorijske analize PSA (prostata specifičnog antigena) dodatno pomažu u procjeni rizika od malignih promjena, pri čemu je interpretacija rezultata uvijek individualna, jer povišeni PSA nije uvijek znak raka, već može odražavati i upalne procese ili benignu hiperplaziju, što zahtijeva strpljenje i suradnju s urologom.
U Hrvatskoj su pregledi prostate dostupni u javnim zdravstvenim ustanovama i privatnim klinikama, pri čemu specijalistički urološki pregled košta oko 80 do 100 eura, dok kompletni pregled s ultrazvukom urotrakta može iznositi između 100 i 120 eura, dok su kontrolni pregledi nešto jeftiniji, oko 60 eura. Sve se usluge mogu dogovoriti u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i drugim većim gradovima, pri čemu dostupnost privatnih termina omogućuje fleksibilniji pristup i kraće čekanje, dok javne ustanove nude standardiziranu kvalitetu uz nešto duže liste čekanja. Izbor ovisi o osobnim preferencijama, hitnosti pregleda i financijskoj mogućnosti pacijenta.
Važno je naglasiti da se zdravlje prostate ne održava samo pregledima, nego i cjelovitim pristupom životnom stilu, što uključuje redovitu fizičku aktivnost, uravnoteženu prehranu bogatu povrćem, voćem i antioksidansima, održavanje zdrave tjelesne mase, kontrolu stresa, dovoljno sna i kontrolu konzumacije alkohola i cigareta. Sve ove komponente djeluju sinergijski u očuvanju hormonske ravnoteže, imunološkog sustava i pravilne funkcije mokraćnog i reproduktivnog sustava. Svjesnost o vlastitom tijelu, praćenje promjena i kontinuirana edukacija o zdravlju prostate omogućavaju muškarcima da sami budu aktivni sudionici u očuvanju svoje vitalnosti i da preventivnim mjerama znatno smanje rizik od komplikacija, a ujedno povećaju osjećaj samopouzdanja, sigurnosti i kontrole nad vlastitim zdravljem.
Redoviti pregledi, pravilna priprema i cjelovit pristup zdravlju prostate nisu samo medicinski postupci, nego čin osobnog odgovornog odabira koji omogućuje muškarcima da ostanu vitalni, da zadrže kvalitetan seksualni život i da se osjećaju moćno i samopouzdano u svakodnevnim životnim izazovima. Svaka promjena prepoznata na vrijeme daje mogućnost brzog i učinkovitog djelovanja, dok ignoriranje simptoma može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica koje se mogu izbjeći preventivnim pristupom.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Od spontanog Valentinova u lockdownu do jednog od najslađih domaćih brendova – Valentina Anić otkriva kako je Čoko Jagodica prerasla iz male ideje u posao koji stvara emocije, uspomene i osmijehe.
Iako su od djetinjstva pred kamerama, mnogi obožavatelji nisu znali da popularne glumice koriste druga imena – otkrivena je obiteljska tradicija i tajne njihovih punih imena
