Neki ljudi privlače komarce više od drugih zbog različitih kemijskih tvari koje izlučuju na koži, poput određenih karboksilnih kiselina koje komarci smatraju privlačnima.
Neki ljudi su kao “magneti za komarce”, a novi su podaci otkrili zašto. Američko kemijsko društvo objavilo je da “neki ljudi doista više privlače komarce, i to zbog kemikalija koje izlučuje njihova koža”.
Miris kože pretvara neke ljude u magnet za komarce
Alex Dainis iz odjela genetike pojasnio je da sve počinje s nekoliko osjetilnih tragova – komarci prvo osjete toplinu našeg tijela, a zatim prate miris ugljikovog dioksida (CO2) iz našeg daha prije nego što nas konačno pogledaju.
“Ono što nas čini privlačnijima komarcima je miris naše kože. Kroz godine, provedeno je mnogo studija kako bi se otkrilo zašto neki ljudi privlače komarce više nego drugi. Neka istraživanja tvrde da je odgovorna naša krvna grupa, druga pokazuju da ulogu mogu igrati hrana ili pića koja konzumiramo”, pojasnio je Alex Dainis. Također, trudnoća može utjecati na privlačnost komarcima prema nekim istraživanjima.
Jedno važno istraživanje objavljeno prošle godine u časopisu Cell proučavalo je masne kiseline na našoj koži, posebno karboksilne kiseline koje lučimo kroz sebum. Istraživači su sudionicima studije na ruke stavili najlonske čarape kako bi skupili sebum, a zatim su čarape postavili u komoru s komarcima. Rezultati su bili zanimljivi – komarci su više bili privučeni čarapama onih sudionika koji su sebe smatrali “magnetima za komarce”.
“Istraživači su otkrili da postoji nekoliko različitih karboksilnih kiselina koje se pojavljuju na koži onih koje komarci više grizu. Konkretno, komarcima privlačni ljudi proizveli su značajno više razine pentadekanoika, heptadekanoika i nenadekanoika”, tvrdi Alex Dainis. To sugerira da različite razine tih karboksilnih kiselina na koži mogu utjecati na privlačnost komarcima. Ipak, još uvijek je potrebno više istraživanja kako bismo potpuno razumjeli mehanizme privlačnosti određenih osoba komarcima.
1. Kemijski sastav tijela: Ljudski organizam je kompleksan sustav koji oslobađa različite kemijske tvari koje mogu privući komarce. Neki ljudi imaju veću razinu mliječne kiseline i amonijaka u svojoj koži ili znoju, što privlači komarce. Ove tvari su proizvod metabolizma i oslobađaju se tijekom znojenja, disanja i drugih fizioloških procesa.
2. Tip krvi: Istraživanja su pokazala da komarci imaju preferencije prema određenim tipovima krvi. Na primjer, ljudi s krvnom grupom 0 smatraju se češćom metom komaraca jer imaju više tvari u krvi koje ih privlače. Osim toga, ljudi s višim razinama određenih proteina u krvi, poput antigena koji određuju krvnu grupu, mogu biti privlačniji komarcima.
3. Tjelesna temperatura: Toplina tijela može biti faktor koji privlači komarce. Kada se tijelo zagrije zbog fizičke aktivnosti, sunčanja ili drugih čimbenika, komarci mogu osjetiti toplinu i reagirati na nju. Također, pojedinci s većom tjelesnom temperaturom mogu biti učestalija meta komaraca.
4. Aktivnost i znojenje: Komarci su privučeni ugljikovim dioksidom i mliječnom kiselinom koju izlučujemo tijekom disanja i znojenja. Stoga ljudi koji su fizički aktivni i skloni znojenju mogu biti u većem riziku od napada komaraca.
5. Genetika: Iako je teško odrediti točno koliko genetika igra ulogu u privlačenju komaraca, postoje neke studije koje sugeriraju da nasljeđivanje može imati utjecaj. Ako netko ima roditelje ili bliske rođake koji su često bili meta komaraca, postoji vjerojatnost da će i ta osoba biti privlačnija komarcima.
Loading ...
Važno je napomenuti da postoji velika varijabilnost među ljudima i da ne postoji jednoznačan odgovor zašto neki ljudi privlače komarce više od drugih. Osim toga, komarci mogu biti privučeni i drugim čimbenicima poput mirisa kože, korištenih parfema ili proizvoda za njegu tijela, tako da je ovo samo jedan od mnogih faktora koji utječu na interakciju između ljudi i komaraca.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Dalibor Petko je ime koje je već godinama sinonim za hrvatsku medijsku scenu, osobito za radijske i televizijske emisije koje spajaju glazbu i zabavu. Njegova karijera započela je još u srednjoj školi, kada je prvi put preuzeo voditeljsku ulogu i otkrio da ga scena ispunjava na način koji nijedan školski predmet nije mogao. Kao dijete introverta koji je u sebi nosio glasnog ekstroverta, Dalibor je pronašao svoj put kroz improvizaciju i prisutnost pred publikom.
U trenutku kada je objavljeno da je među 24 odabrana izvođača Dore 2026, Karolina Ilić doživjela je ono što mnogi mladi glazbenici sanjaju godinama. Za nju to nije bio tek prolazak na nacionalni izbor, nego potvrda da njezin autorski rad, identitet i glazbena vizija imaju svoje mjesto na velikoj pozornici. Radost i uzbuđenje ubrzo su, međutim, zamijenjeni neočekivanim obratom.
Nakon uspješnih singlova „Led“ i „Fantazija“, dvojac Grše i Miach vraća se na glazbenu scenu novim zajedničkim projektom – pjesmom „Sante“, praćenom videospotom koji je danas službeno objavljen. Ova treća suradnja potvrđuje status dvojca kao jednog od najprepoznatljivijih i najuspješnijih tandema domaće glazbene scene, spajajući prepoznatljivu zvučnu estetiku s upečatljivim vizualnim identitetom.
Loading ...
