Seks je univerzalni aspekt ljudskog iskustva koji seže daleko izvan same fizičke aktivnosti. To je i način izražavanja emocija, bliskosti i najdublje povezanosti s voljenom osobom.
Njegova složenost očituje se i u psihološkom aspektu, gdje može biti izvor zadovoljstva, ali i međusobnog razumijevanja. Bez obzira na društvene norme i osobna uvjerenja, seksualnost ostaje neizostavan dio ljudske prirode, a donosi i brojne zdravstvene i psihološke benefite.
Ovo su neki od njih.
1. Poboljšava kardiovaskularno zdravlje
Tijekom seksualne aktivnosti, srce ubrzava ritam, slično kao kod umjerene tjelesne aktivnosti. Redovita seksualna aktivnost povezana je s nižim krvnim tlakom i boljom cirkulacijom, što smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.
Studije su pokazale da muškarci koji se seksaju barem dva puta tjedno imaju manju vjerojatnost za razvoj srčanih problema u usporedbi s onima koji su seksualno aktivni rjeđe. Također, poboljšana cirkulacija doprinosi zdravlju krvnih žila, što može pozitivno utjecati na opću vitalnost organizma.
2. Jača imunološki sustav
Imunološki sustav igra ključnu ulogu u zaštiti tijela od bolesti i infekcija, a istraživanja pokazuju da osobe koje redovito prakticiraju seks imaju višu razinu imunoglobulina A (IgA), koji pomaže u borbi protiv virusa i bakterija.
To znači da oni koji su seksualno aktivni mogu biti otporniji na prehlade, gripe i druge infekcije. Osim toga, seks može smanjiti razinu kortizola, hormona stresa, koji može oslabiti imunološku funkciju ako je prisutan u visokoj koncentraciji tijekom duljeg razdoblja.
3. Smanjuje stres i poboljšava san
Tijekom i nakon seksualne aktivnosti, tijelo oslobađa niz hormona koji potiču osjećaj smirenosti i zadovoljstva. Oksitocin i endorfini, poznati po svojem učinku smanjenja stresa i poboljšanja raspoloženja, doprinose osjećaju opuštenosti nakon orgazma. Osim toga, seks može sniziti razinu kortizola, hormona koji je povezan s osjećajem tjeskobe i napetosti. Mnogi ljudi nakon seksa lakše zaspu i imaju kvalitetniji san, što pozitivno utječe na ukupnu regeneraciju organizma i mentalno zdravlje.
4. Povećava intimnost i emocionalnu povezanost
Tijekom seksualnog odnosa dolazi do oslobađanja oksitocina, hormona koji je ključan za osjećaj bliskosti i povjerenja između partnera. Viša razina oksitocina može ojačati emocionalnu povezanost i poboljšati kvalitetu veze.
Osim što seks jača romantične odnose, on također može poboljšati komunikaciju među partnerima i pomoći u rješavanju sukoba. Intimnost koja proizlazi iz seksualne aktivnosti može smanjiti osjećaj usamljenosti te povećati emocionalnu stabilnost u vezi.
5. Poboljšava samopouzdanje i mentalno zdravlje
Seksualna aktivnost može imati pozitivan utjecaj na samopouzdanje jer pridonosi osjećaju poželjnosti i zadovoljstva samim sobom. Osobe koje redovito imaju seksualne odnose često imaju veći osjećaj sreće i smanjen rizik od depresije.
Seks također može poslužiti kao način izražavanja emocija i smanjenja negativnih osjećaja, što pozitivno utječe na mentalno zdravlje. Redovita seksualna aktivnost povezana je i s nižim razinama anksioznosti, jer tijelo tijekom seksa oslobađa hormone koji potiču dobro raspoloženje.
6. Ublažava bol
Endorfini, koji se oslobađaju tijekom seksa, djeluju kao prirodni analgetici koji mogu pomoći u smanjenju različitih vrsta boli, uključujući glavobolju, menstrualne grčeve i bolove u mišićima. Seks također može poboljšati cirkulaciju, što može smanjiti napetost u tijelu i ubrzati oporavak od bolnih stanja. Neka istraživanja pokazuju da žene koje doživljavaju orgazme mogu osjetiti značajno smanjenje boli neposredno nakon seksualnog odnosa, što može biti korisno za osobe koje pate od kroničnih bolnih stanja poput migrena ili artritisa.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Jedan glas, neodoljiva pojava i karizma koja osvaja – Beta Sudar, mlada pjevačica koja je genetski pogodila jackpot, danas plijeni pažnju ne samo izgledom nego i talentom koji rijetko tko posjeduje. Njena nova pjesma, “Dozivam te”, nastala u suradnji s jednim od najtraženijih regionalnih autora Bane Opačićem, već je osvojila publiku i potvrdila da je pred njom blistava budućnost.
Nakon što je domaću publiku osvojio megahitom „O mrtvima samo najbolje“, Tomislav Marić ToMa vraća se na veliku pozornicu — ovaj put s pjesmom „Ledina“, s kojom će se natjecati na Dori 2026., hrvatskom izboru za pjesmu Eurovizije. Očekivanja su velika, a pripreme već sada ulaze u ozbiljnu, profesionalnu fazu.
Kada umjetnik svojim talentom, predanošću i iskrenom emocijom uspije osvojiti publiku na drugom kraju svijeta, tada je jasno da se radi o stvaralaštvu koje nadilazi granice jezika, kulture i geografije. Upravo takav međunarodni uspjeh ostvarila je renomirana hrvatska glazbenica Ana Rucner, koja je u Novu godinu zakoračila s iznimnim profesionalnim i humanitarnim priznanjem.
Hrvatska modna scena danas je svjedočila predstavljanju najnovije bridal kolekcije Igora Djuge, jednog od najcjenjenijih domaćih modnih dizajnera. Kolekcija pod nazivom THE WHITE CODE donosi spoj klasične elegancije i suvremene kreativnosti, potvrđujući reputaciju Djuge kao dizajnera koji oblikuje modernu bridal estetiku u Hrvatskoj.
Dok je većina Hrvatske slavila dolazak 2026. godine uz šampanjac, vatromet i pjesmu, pjevač Marko Škugor i njegova supruga Ivana dočekali su novu godinu na posve poseban način — rođenjem svoje treće bebe, prekrasne djevojčice koja je u obitelj unijela neizmjernu radost i emocije.
