Možda ste se pitali koji je najbolji sport za vas ovisno u tome u kojoj ste fazi života. Engleski Guardian istražio je koji su sportovi najprimjereniji kojoj dobi.
“Jedan je faktor ključan: uživanje,” rekao im je sportski znanstvenik, profesor John Brewer. “To uživanje može proizaći iz okoline, prijateljstva ili same aktivnosti. Važno je pronaći ono što vas veseli.”
Iako slike vrhunskih sportaša mogu sugerirati da atletske sposobnosti nestaju s 20 godina ili da je tenis besmislen ako niste počeli kao dijete, svaki sport koji pokreće vaše endorfine odgovara vam – bez obzira na dob. No, postoje razdoblja u kojima određeni sportovi imaju veći utjecaj, bilo društveni ili fiziološki.
Djeca: sve i svašta
Svi znamo roditelja koji postaje “privatni vozač” djeteta opsjednutog sportom. Međutim, prema statističkim podacima manje od 50 % djece redovno se bavi sportom. Koji je najbolji sport za malu djecu? Svaki.
Prema zdravstvenim smjernicama, djeca bi trebala tjedno barem 60 minuta provoditi u tjelesnoj aktivnosti.
Tinejdžeri: timski sportovi
Dobrobiti sporta za fizičko i mentalno zdravlje dvostruko su korisne tijekom tinejdžerskih godina. Postoji čak i izravna povezanost između fizičke kondicije i školskog uspjeha, a sport može pomoći u suočavanju s izazovima tinejdžerskog doba.
Nažalost, u ovoj dobi mnoga djeca već sebe kategoriziraju kao “sportski nadarene” ili “nenadarene.” Posebno je teško za djevojke – nedavna studija organizacije Women in Sport otkrila je da je više od milijun djevojaka, koje su se u osnovnoj školi smatrale sportašicama, izgubilo interes za sport u tinejdžerskoj dobi.
Timski sportovi posebno su dobri za tinejdžere zbog građenja međusobnih odnosa s drugom djecom.
20-e i 30-e: tenis
Možda je kasno sanjati o osvajanju Wimbledona, ali 20-e su idealno vrijeme za uživanje u sportu s reketom. “Zabilježili smo veliki porast početnika u dobi od 20 i 30 godina,” rekla je Guardianu Emma Wells, ambasadorica Lawn Tennis Associationa (LTA). “Druženje i boravak na otvorenom ključni su razlozi.”
Posebno je popularan kardio tenis, koji kombinira fizičke koristi tenisa s brzim, energičnim vježbama uz glazbu. Sličniji je teretani nego tradicionalnom natjecateljskom tenisu, a nudi socijalni i fizički aspekt. Dobar izbor su i drugi sportovi s reketom, poput padela.
40-e: trčanje
Realnost 40-ih često uključuje činjenicu da entuzijazam za sport premašuje sposobnost oporavka. “Svi ćemo doživjeti fiziološki pad,” objašnjava Brewer. “Vježbanje može usporiti taj pad, ali ga neće zaustaviti.”
Trčanje je idealno jer se njime možete početi baviti relativno kasno u životu i nastaviti poboljšavati svoje sposobnosti.
Brojne studije pokazuju da redovito trčanje jača zglobove i štiti od osteoartritisa. Trkačka natjecanja kategorizirana su po dobi i spolu, tako da se možete uspoređivati sa sebi jednakima.
50-e: dizanje utega
Uobičajeni savjeti za osobe starije od 50 godina uključuju “aktivnosti niskog intenziteta” poput vožnje bicikla ili plivanja. Iako su i one korisne, aktivnosti koje uključuju opterećenje ključne su jer se s godinama smanjuje mišićna masa, a s njom i snaga, što otežava svakodnevne zadatke.
Dizanje utega možda djeluje zastrašujuće, ali ne morate podizati velike težine kako biste osjetili dobrobiti – cilj je ojačati mišiće, a ne rušiti rekorde.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Postoji nešto vrlo jednostavno, gotovo nevidljivo, u načinu na koji se osjećamo iz dana u dan, a što često pokušavamo objasniti velikim stvarima, promjenama rasporeda, novim rutinama, vikendima izvan grada ili nekim dugo odgađanim odmorom, iako se naš stvarni osjećaj života najčešće oblikuje puno tiše, kroz ono što radimo gotovo automatski i bez posebnog razmišljanja. Tijelo ne poznaje naše planove, obećanja koja sami sebi dajemo ponedjeljkom ujutro ni odluke koje donosimo nakon još jednog napornog dana, nego prepoznaje obrasce koji se ponavljaju, vrijeme kada odlazimo spavati, koliko se krećemo, jesmo li cijeli dan proveli zatvoreni između četiri zida, jedemo li u miru ili između dva sastanka, pijemo li dovoljno vode, ostavljamo li prostor za predah i imamo li ljude s kojima možemo razgovarati bez osjećaja da stalno nekamo žurimo.
Postoje jutra u kojima se probudimo nekoliko minuta prije alarma, još uvijek između sna i dana, s kosom koja nije poslušna, očima koje su natečene od spavanja i licem na kojem se vidi sve ono što smo prethodne večeri pokušavali ne misliti, pa ipak, gotovo nesvjesno, ustanemo, priđemo ogledalu, pustimo vodu da poteče preko dlanova i umijemo se, i premda taj pokret traje svega nekoliko sekundi, u njemu se događa nešto mnogo veće od običnog održavanja higijene, jer trenutak u kojem hladna ili mlaka voda dotakne kožu postaje svojevrsna granica između onoga što je bilo i onoga što tek treba početi.
Doručak može izgledati obilno, a da vas ipak već sredinom jutra ponovno natjera da razmišljate o hrani, posežete za čokoladom, keksima ili nečim iz automata na poslu, no problem pritom nužno nije u tome što ste pojeli premalo, nego u tome što vaš prvi obrok možda nije dovoljno dobro složen.
Margot Robbie ovog je proljeća ponovno bila u središtu pozornosti zahvaljujući filmu “Wuthering Heights”, no jednako su zapažena bila i njezina pojavljivanja na crvenim tepisima. Besprijekorna forma australske glumice mnoge je potaknula da se zapitaju kako izgleda njezina fitness rutina.
Ako ste posljednjih mjeseci barem jednom zavirili na društvene mreže, vrlo je vjerojatno da ste primijetili detalj koji je nekoć bio rezerviran uglavnom za profesionalne sportaše, a danas ga sve češće nose trkači, rekreativci i poznata lica, a riječ je o tankim trakicama koje se postavljaju preko nosa i obećavaju jednostavniji protok zraka, ugodnije disanje tijekom dana, mirniju noć i manje problema s hrkanjem.
Anamaria Raič za vjenčanje s Bornom Ćorićem odabrala je raskošnu bijelu vjenčanicu s hrvatskim potpisom. Iza kreacije koja je privukla veliku pažnju na prvim fotografijama s vjenčanja stoji Matija Vuica.
