Mnogima se nakon ručka prispava. No ako „pokleknemo“ i odlučimo se na popodnevni drijemež, ljudi će nas obično gledati s podsmijehom. No, prema istraživanjima u tome ne bi trebalo biti problema.
Naime, mnogi ljudi doživljavaju prirodno povećanje pospanosti u poslijepodnevnim satima, a čini se da kratko spavanje usred dana donosi mnoge koristi. Popularni “power nap” povezan je s nizom prednosti, uključujući smanjenje stresa, poboljšanje fokusa i pamćenja te smanjenje krvnog tlaka.
Koliko sna nam je potrebno svaki dan?
Većina stručnjaka slaže se da odraslima za optimalno funkcioniranje treba između sedam i devet sati sna, ovisno o individualnim navikama, dobi i genetici.
Važno je napomenuti da istraživanja ukazuju na to da redovito spavanje manje od sedam sati dnevno može imati negativne posljedice po zdravlje, uključujući povećan rizik od dijabetesa i hipertenzije. Osim toga, manjak sna može značajno utjecati na obavljanje svakodnevnih zadataka.
Neka istraživanja pokazuju da spavanje šest ili manje sati dnevno povećava rizik od prometnih nesreća za 33 posto, a manje od pet sati sna za čak 47 posto. Nesreće i nezgode javljaju se jer manjak sna direktno utječe na kognitivne sposobnosti, kao što su obrada informacija, vrijeme reakcije, prosudba, kratkoročno i dugoročno pamćenje i budnost.
Kada smo umorni, podložniji smo stresu, razdražljivosti i više ljutiti, što može negativno utjecati na našu motivaciju i dovesti do problema s mentalnim zdravljem poput depresije, tjeskobe, agresije i burnouta.
Prednosti drijemanja
Iako naš način života obično ne uključuje popodnevni odmor (za razliku od, na primjer, Španjolaca kojima je siesta neizostavan dio dana), čini se da je za ljudsko tijelo prirodno drijemati – jer većina ljudi osjeća umor otprilike osam sati nakon buđenja.
Nagon za spavanjem nastaje zbog nakupljanja adenozina u mozgu. To je razlog zbog kojeg nas kofein održava budnima – on blokira receptore adenozina. Kofein ostaje u tijelu do šest sati, tako da ga je najbolje izbjegavati poslijepodne.
Što duže ostanemo budni, više adenozina se nakuplja, a mi postajemo pospaniji. Spavanje omogućuje mozgu da “reciklira” ovaj adenozin, čineći nas budnijima i osvježenima.
Koliko dugo treba trajati popodnevni odmor?
Dok spavamo, prolazimo kroz tri faze, od laganog prema dubokom snu. Duboki san je ključan jer je to trenutak kada se tijelo regenerira. Jedan ciklus sna traje oko 90 minuta, završava REM fazom (u kojoj sanjamo) i često uključuje kraće buđenje, nakon čega ciklus ponovno počinje. Ako spavamo sedam do devet sati, trebali bismo proći kroz pet do šest ciklusa.
Pitanje koliko bi drijemež trebalo trajati kako bi donio najveću korist često se istražuje. NASA je provela studiju koja je pokazala da se budnost njezinih pilota povećava za 54 posto, a performanse za 34 posto nakon 26 minuta drijemanja. Istraživanje je zaključilo da je optimalno trajanje drijemeža između 10 i 20 minuta.
Drijemanje dulje od 30 minuta može nas uputiti u dublje faze sna, iz kojih se teže probuditi, a nakon buđenja osjećat ćemo se ošamućeno i pospano ostatak dana. Također, dulje drijemanje može negativno utjecati na kvalitetu noćnog sna.
Za sve koji mogu, znanstvenici preporučuju svakodnevni “power nap” od 20 minuta. No, čak i ako imate samo pet minuta vremena, zatvorite oči jer i kratak odmor može pomoći u smanjenju stresa i opuštanju, čime ćete imati više energije za dnevne zadatke.
U trenucima kada se razmišljate o tome da „detoks” uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je shvatiti da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo ozbiljno shvaća zna da nije riječ o jednom čitavu paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potreban, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš da trebaš „staviti dijetu na četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da preokreneš taj pristup. Jer muškarac koji želi smršaviti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode—možeš postići rezultat koji traje, bez da doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalo i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje. Ono nije tek trenutak odmora, već vrijeme kada se tijelo obnavlja, koža regenerira, hormoni balansiraju, a um pronalazi jasnoću i mir.
Kada muškarac zaželi svježinu i čvrstoću svoje kože, često pomisli na vanjske tretmane, skupe kreme ili kozmetičke rituale, ali rijetko zastane i razmisli koliko važnu ulogu igra ono što unese u tijelo putem tanjura. Upravo zato, razumijevanje hranjivih tvari i njihovog utjecaja na mušku kožu postaje ključni moment – jer zdrav i privlačan ten ne pojavljuje se tek slučajno, nego kao rezultat usklađenog unosa proteina, mikronutrijenata, zdravih masti i optimalnog unosa vode.
Jelena Maloča nije tipična menadžerica u svijetu estetike. Dok mnogi brendovi u regiji love trendove i instant rezultate, Jelena je pronašla svoj put kroz sofisticiranu, promišljenu i edukativnu estetiku. Kao regionalna direktorica švicarskog brenda Teoxane za Hrvatsku i Sloveniju, ona spaja visoku znanost, inovativnu tehnologiju i praktično znanje s jasnom misijom: naučiti regiju da ljepota može biti prirodna, nenametljiva i istovremeno luksuzna.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje.
U svijetu u kojem se čaša vina često smatra simbolom opuštanja i društvenog užitka, svaki muškarac koji cijeni svoje tijelo mora za trenutak zastati i postaviti pitanje: koliko je zapravo čaša još uvijek “zdravo”, a kada taj ritual prelazi granicu između razonode i potencijalne štete?
Doktorica Vivian Jurković iz Matulja jedna je od onih stručnjakinja čiji profesionalni put odiše mirnom sigurnošću osobe koja točno zna što želi postići — spojiti medicinsku preciznost, estetsku suptilnost i duboko poštovanje prema prirodnoj ljepoti. Već pri prvom susretu s njenim radom jasno je da je riječ o liječnici koja ne pristupa licu kao površini, nego kao priči koju treba razumjeti, njegovati i pažljivo oblikovati. U ordinaciji koju je izgradila s istančanim osjećajem za detalj stvorila je okruženje u kojem se pacijenti osjećaju sigurno, saslušano i istinski zbrinuto. Godine usavršavanja u području neinvazivnih estetskih tretmana donijele su joj reputaciju jedne od najpouzdanijih stručnjakinja za suptilne, prirodne transformacije koje ističu, a ne mijenjaju osobu.
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.
