Redovita seksualna aktivnost ne samo da poboljšava raspoloženje, već donosi i brojne zdravstvene koristi. Iako svakodnevni seks možda nije uvijek izvediv zbog obaveza poput posla, kućanskih poslova, djece i svakodnevnog stresa, razmotrite uvođenje redovitijih intimnih trenutaka sa svojim partnerom.
Evo nekoliko razloga koji idu u prilog tome:
Seks jača imunološki sustav
Redoviti spolni odnosi mogu ojačati imunološki sustav. Istraživanja su pokazala da osobe koje imaju seksualne odnose jednom ili dva puta tjedno imaju 30 % višu razinu antitijela imunoglobulina A, koji pomaže u borbi protiv infekcija.
Seks smanjuje stres
Tijekom seksa oslobađaju se hormoni poput dopamina, endorfina i oksitocina, koji djeluju kao prirodni borci protiv stresa.
Ovi hormoni stimuliraju sustav nagrađivanja u mozgu, smanjujući razinu kortizola, hormona stresa, što rezultira boljim raspoloženjem i opuštenošću.
Seks ublažava bol
Seksualna aktivnost potiče oslobađanje endorfina, prirodnih analgetika tijela, koji mogu smanjiti osjećaj boli, uključujući glavobolje i menstrualne grčeve.
Seks poboljšava fizičko i mentalno stanje
Redoviti seks može poboljšati tonus mišića, posebno zdjelice, bedara, stražnjice, trbuha, prsa i ruku.
Također, povećava svijest o tijelu i može poboljšati sposobnost doživljavanja orgazma, što jača emocionalnu povezanost s partnerom kroz oslobađanje oksitocina, poznatog kao “hormon maženja”.
Seks poboljšava san
Nakon orgazma, tijelo oslobađa hormon prolaktin, koji stvara osjećaj opuštenosti i pospanosti, što može poboljšati kvalitetu sna.
Seks poboljšava osjetilo mirisa
Nakon orgazma, zbog porasta hormona prolaktina, matične stanice u mozgu oblikuju nove neurone, čime se potiču mirisne sposobnosti.
Seks poboljšava kontrolu mjehura kod žena
Redoviti orgazmi djeluju na mišiće zdjelice, jačajući ih, što može pomoći u boljoj kontroli mjehura i smanjenju rizika od inkontinencije.
Uzimajući u obzir sve ove prednosti, jasno je da redovita seksualna aktivnost može značajno pridonijeti vašem fizičkom i mentalnom zdravlju.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
