Možete pretpostaviti da će vam trebati 20 minuta vožnje do kina – ali to ne uključuje stanje u prometu, pronalaženje parkirnog mjesta, hodanje do ulaza, stajanje u redu za kupnju karte (ili kokica), pronalaženje prave dvorane i svoga mjesta. Samo naprijed i provjerite Google karte za procjenu vremena putovanja, ali nemojte zanemariti sve te prijelazne aktivnosti.
Nemojte planirati doći točno na vrijeme – recimo u 19 sati, ako tada počinje predstava. “To vam doslovno daje jednominutni prozor u kojem morate stići da biste došli na vrijeme“, kaže Hendriksen. “Sve nakon toga je kašnjenje. Ako ste ciljali da uranite 10 minuta, onda imate 10-minutni prozor u kojem možete stići na vrijeme”.
Spriječite kašnjenje tako da se okružite satovima
“Svi smo upoznati s digitalnim satovima, ali analogni vam daju drugačiji vizualni znak i zapravo možete vidjeti kako vrijeme prolazi“, kaže Rashelle Isip, stručnjakinja za upravljanje vremenom iz New Yorka.
Izložite satove na vidljivo mjesto svugdje gdje provodite vrijeme, predlaže ona, uključujući vašu dnevnu sobu i ured. Pa čak i ako uvijek imate vrijeme u džepu – to jest na svom telefonu – nemojte odbaciti “dobar stari ručni sat“. Nošenje jednog može vam pomoći da steknete naviku provjeravanja vremena i osigurate da vaš dan teče prema rasporedu, kaže Isip.
Spriječite kašnjenje postavljanjem alarma
Ovo je jedan od omiljenih savjeta profesorice Mary Solanto, psihijatrice, za osobe s ADHD-om, ali napominje da može biti koristan svima koji se bore s točnošću. “Postavite jedan alarm za vrijeme kada se morate početi spremati za odlazak i drugi za vrijeme kada morate izaći iz kuće”, kaže ona. Postavite treći alarm za vrijeme početka vašeg sastanka. Ovi česti zvučni podsjetnici mogu vam privući pozornost ako ste izgubili pojam o vremenu.
Stvorite si umjetne rokove
Ako ste ono što stručnjaci opisuju kao “kreator krize“, žudite za uzbuđenjem kratkog roka.
Zato si odredite dodatni rani rok: ako baš morate izaći iz kuće u 19 sati, recite si da ćete otići do 18:30. “Zavaravate se, ali mi radimo mnogo stvari da bismo se zavarali, i to funkcionira“, kaže stručnjakinja.
Hitne zadatke započnite prije ugodnih
Solanto savjetuje da ne zaronite u svoju omiljenu videoigru i ne počnete rješavati radni zadatak sat vremena prije planiranog vremena odlaska na sastanak. “Zakočiti” je izazov, posebno za osobe s ADHD-om, kaže ona. Ne bi bilo iznenađujuće da ste i dalje zaokupljeni aktivnostima nakon vremena kada ste trebali otići.
Isplanirajte što ćete raditi ako uranite
“Čekanje je stvarno anatema za osobe s ADHD-om”, kaže Solanto, a mnogi radije zakasne nego da na kraju imaju vremena za ubijanje. Rješenje? Ponesite nešto u čemu ćete uživati, poput časopisa koji ne čitate često ili posebne igre koje ste preuzeli na svoj telefon.
To vam čekanje može učiniti ugodnijim.
Razmislite kako ćete se osjećati ako opet zakasnite
Kad se oglasi alarm koji označava da je vrijeme da se počnete spremati, zamislite kako će biti ako zakasnite na dogovoreni sastanak.
Kao što Solanto kaže: “Kako će se druga osoba osjećati? Kako će se osjećati poslodavac ili učitelj? Kako ćeš se osjećati dok budeš ulazio nakon svih drugih?”
Prenijeti se u taj trenutak i zamišljati posljedice kašnjenja do najsitnijih detalja može biti vrlo motivirajuće.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje. Ono nije tek trenutak odmora, već vrijeme kada se tijelo obnavlja, koža regenerira, hormoni balansiraju, a um pronalazi jasnoću i mir.
Kada muškarac zaželi svježinu i čvrstoću svoje kože, često pomisli na vanjske tretmane, skupe kreme ili kozmetičke rituale, ali rijetko zastane i razmisli koliko važnu ulogu igra ono što unese u tijelo s tanjura. Upravo zato, razumijevanje hranjivih tvari i njihovog utjecaja na mušku kožu postaje ključno – zdrav i privlačan ten ne pojavljuje se slučajno, nego kao rezultat usklađenog unosa proteina, mikronutrijenata, zdravih masti i optimalnog unosa vode.
Supruga Duje Ćalete-Cara podijelila je elegantne prizore iz baskijskog bisera, oduševivši pratitelje profinjenim stilom i toplom obiteljskom atmosferom
