Vitamin D, poznat i kao vitamin sunca, naše tijelo proizvodi kada nam je koža izložena sunčevim zrakama. Istraživanja sugeriraju da vitamin D može igrati ulogu u depresiji, budući da su niske razine vitamina D često prisutne kod osoba koje pate od depresije.
Studija iz 2018. godine pokazala je povezanost između depresije i niskih razina vitamina D u krvi, uključujući i slučajeve postporođajne depresije.
Manje istraživanje iz 2020. godine, koje je uključivalo 56 sudionika s blagom do umjerenom depresijom, pokazalo je poboljšanje simptoma depresije tijekom osmotjedne suplementacije vitaminom D.
Međutim, dugoročne koristi nisu u potpunosti jasne. Velika studija iz iste godine, koja je obuhvatila više od 18 000 osoba s depresijom, nije pokazala značajne razlike u simptomima između onih koji su uzimali 50 mikrograma vitamina D dnevno tijekom pet godina i onih koji su uzimali placebo.
Čimbenici rizika za manjak vitamina D
Sljedeći čimbenici mogu povećati rizik od nedostatka vitamina D:
Ograničeno izlaganje suncu
Glavni izvor vitamina D za većinu ljudi je sunčeva svjetlost. Količina izloženosti potrebna za sintezu vitamina D ovisi o:
lokalnoj klimi
dobu dana
godišnjem dobu
tonu kože.
Prehrana
Malo namirnica prirodno sadrži vitamin D. Dobar izvor vitamina D su sljedeće namirnice:
losos, skuša i druge masne ribe
ulje iz riblje jetre
životinjske masti
obogaćeni proizvodi poput sokova od naranče, žitarica, gljiva i mliječnih proizvoda.
Vegetarijanci i vegani mogu se osloniti na obogaćeno biljno mlijeko, sokove i gljive izložene UV svjetlu.
Tamniji ton kože
Ljudi tamnije kože imaju višu razinu melanina, koji može smanjiti proizvodnju vitamina D. Studija iz SAD-a pokazala je da 17,5 % Afroamerikanaca ima rizik od nedostatka vitamina D, u usporedbi sa 7,6 % Azijaca, 5,9 % Hispanjolaca i 2,1 % bijelaca.
Geografska udaljenost od ekvatora
Ljudi koji žive na sjevernim geografskim širinama, gdje je manje sunčeve svjetlosti tijekom zime, skloniji su nedostatku vitamina D.
Pretilost
Osobe s pretilošću mogu trebati više vitamina D da bi dosegnule preporučene razine. Liječnici često propisuju dodatke prehrani s visokim dozama vitamina D za rješavanje ovog problema.
Dob
Kako starimo, koža postaje manje učinkovita u proizvodnji vitamina D, a starije osobe često konzumiraju manje hrane bogate ovim vitaminom, što ih izlaže većem riziku od nedostatka.
Simptomi nedostatka vitamina D i depresije
Nedostatak vitamina D i depresija su dva različita stanja s vlastitim simptomima:
Simptomi nedostatka vitamina D uključuju bolne kosti, umor, slabost i bolove u mišićima i zglobovima.
Simptomi depresije uključuju osjećaje tuge, beznađa, gubitak interesa za aktivnosti, te nagle promjene u tjelesnoj težini.
Liječenje nedostatka vitamina D
Liječnici često preporučuju:
suplemente vitamina D
povećano izlaganje suncu
unos hrane bogate vitaminom D.
Liječenje depresije
Uobičajeni pristupi uključuju psihoterapiju, antidepresive i promjene u prehrani.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
