Kako razgovarati s partnericom ili partnerom o intimnoj higijeni? Bez neugode i s potpunim razumijevanjem!
U odnosima, gdje povjerenje i bliskost grade temelj svakodnevne komunikacije, često se zanemaruje jedan od najosjetljivijih aspekata zajedničkog života, a to je razgovor o intimnoj higijeni koji može otkriti ranjivost, nesigurnost ili strah od osude; ipak, upravo u trenucima kada otvoreno i iskreno komuniciramo o svojim navikama, preferencijama i granicama, izgrađujemo emocionalnu bliskost koja produbljuje vezu i smanjuje potencijalne nesporazume koji se mogu pojaviti u intimnim situacijama.
Mnogi muškarci osjećaju neugodu pri spominjanju teme higijene jer je u društvu oblikovana tiha stigmatizacija koja povezuje otvorenu komunikaciju o tijelu s neugodnim posljedicama, no stručnjaci ističu da iskren razgovor, vođen s poštovanjem i empatijom, ne samo da smanjuje nelagodu, već i jača međusobno povjerenje i emocionalnu povezanost partnera.
Važno je pristupiti razgovoru promišljeno i u pravom trenutku, birajući opuštene i privatne trenutke, kada oba partnera imaju osjećaj sigurnosti, a ton razgovora treba biti nježan i suosjećajan, izbjegavajući kritiku i osuđivanje, jer upravo način izražavanja i odabir riječi utječe na to koliko će partnerica osjetiti podršku, a ne pritisak ili sram. Doktori i seksualni terapeuti naglašavaju da otvoreni dijalog o intimnoj higijeni uključuje ne samo verbalnu komunikaciju, nego i gestualnu pažnju, primjerice, pokazivanje vlastitih navika kroz demonstraciju njege ruku, intimnih dijelova tijela ili objašnjavanje rituala tuširanja i brijanja, što omogućuje partnerici da razumije motivaciju, senzacije i razloge za određene rutine, ali i da izrazi svoja očekivanja ili nelagodu koju osjeća u vezi s tim praksama.
Image: 953688263, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yesFOTO: PROFIMEDIA
Razgovor o higijeni ne znači da se ulazi u detalje koji bi mogli biti percipirani kao neugodni, već se fokusira na opisivanje osobnih rutina, upotrebu proizvoda koji su dermatološki testirani, prirodnih ili specijaliziranih preparata koji smanjuju iritaciju, poput nježnih sapuna ili balzama bez agresivnih mirisa, te uvažavanje preferencija partnerice, primjerice u pogledu temperature vode, učestalosti brijanja ili korištenja određenih losiona koji se mogu naći u ljekarnama i specijaliziranim trgovinama. Stručnjaci napominju da uključivanje partnerice u odabir proizvoda i metoda ne znači da se nameće njezina odluka, nego da se zajednički oblikuje ritual koji unosi osjećaj zajedništva, poštovanja prema tijelu i brige za zdravlje, što je temelj dugotrajne i skladne intime.
Tijekom ovakvih razgovora, važno je prepoznati signale nelagode kod partnerice, kao što su odgađanje odgovora, promjena tona glasa ili izbjegavanje teme, što je prirodan pokazatelj da treba usporiti i postupno uvoditi teme, a komunikacija može biti potpomognuta edukativnim materijalima, stručnim člancima ili posjetom dermatologu ili ginekologu, gdje se obje strane mogu informirati o higijenskim standardima, zdravlju kože i sprječavanju infekcija, što dodatno smanjuje anksioznost i neugodu te jača međusobno povjerenje. Liječnici također ističu da ovakav dijalog doprinosi ranom prepoznavanju znakova iritacija, gljivičnih infekcija ili bakterijskih upala, čime se izbjegavaju komplikacije i nepotrebne medicinske intervencije, a oboje partnera uče o važnosti svakodnevnog održavanja higijene, pravilnom pranju, nježnom sušenju i primjeni balzama koji štite kožu od crvenila, svrbeža i mikrotrauma.
Ključno je, kažu stručnjaci, u razgovoru o intimnoj higijeni zadržati ton nježnosti i podrške, bez osude ili kritike, jer partnerica ne bi trebala osjećati da je predmet procjene, već da je proces dijaloga prilika za zajedničko učenje i prilagođavanje rutine, dok muškarac pokazuje spremnost na prilagodbu i poštovanje njezinih osjećaja, što dugoročno vodi do bolje intimne povezanosti, manje frustracija i jačeg povjerenja. U konačnici, ovakav pristup omogućuje oboma partnerima da razviju zdrav odnos prema vlastitom tijelu i tijelu partnera, da osvijeste važnost prevencije infekcija, da prepoznaju promjene na koži, da unaprijede higijenske navike i da razgovor o osjetljivim temama više ne bude izvor neugode, već most za bolje razumijevanje, pažnju i međusobnu podršku u intimnom životu.
Image: 10927186, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: yesFOTO: PROFIMEDIA
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Od spontanog Valentinova u lockdownu do jednog od najslađih domaćih brendova – Valentina Anić otkriva kako je Čoko Jagodica prerasla iz male ideje u posao koji stvara emocije, uspomene i osmijehe.
Iako su od djetinjstva pred kamerama, mnogi obožavatelji nisu znali da popularne glumice koriste druga imena – otkrivena je obiteljska tradicija i tajne njihovih punih imena
