Dijetalna gazirana pića često se smatraju zdravijom alternativom običnim gaziranim pićima jer su bez šećera. Koriste sladila poput aspartama, što ih čini napicima bez kalorija i dodanih šećera. Međutim, dijetalna gazirana pića nisu bez zdravstvenih rizika. Studije pokazuju da redovito konzumiranje dijetalnih gaziranih pića može povećati rizik od razvoja dijabetesa i drugih zdravstvenih stanja.
Dijetalna gazirana pića u usporedbi s običnim gaziranim pićima
Dijetalna gazirana pića imaju slične sastojke kao i obična gazirana pića, ali šećer je zamijenjen drugim sladilom. Kao rezultat toga, dijetalna gazirana pića nemaju kalorije niti dodane šećere.
Najčešće sladilo u dijetalnim gaziranim pićima je aspartam, ali ona također mogu sadržavati kalijev acesulfam, sukralozu i saharin.
Osim sladila, sastojci u običnim i dijetalnim gaziranim pićima obično su isti. Oba sadrže umjetne okuse i aditive. Dijetalna gazirana pića nemaju kalorije jer je šećer glavni izvor kalorija u običnim gaziranim pićima.
Potencijalne prednosti dijetalnih gaziranih pića
Ako pijete gazirana pića, prelazak s običnih na dijetalna gazirana pića može smanjiti unos dodanih šećera, a time i ukupni unos kalorija.
Konzumiranje prekomjerne količine dodanih šećera povezano je sa zdravstvenim problemima poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i karijesa.
Zamjena pića bogatih šećerom, poput običnih gaziranih pića, vodom može značajno poboljšati vaše zdravlje. Međutim, istraživanja pokazuju da zamjena običnih gaziranih pića dijetalnim gaziranim pićima može ostaviti sličan rizik od razvoja ovih zdravstvenih problema.
Rizici dijetalnih gaziranih pića
Iako dijetalna gazirana pića mogu pomoći u smanjenju unosa dodanih šećera i kalorija, mogu imati i zdravstvene rizike, od kojih su neki slični rizicima običnih gaziranih pića.
Mogu uzrokovati karijes
Zamjena običnih gaziranih pića dijetalnim može smanjiti unos šećera koji uzrokuje karijes, ali ne mora nužno zaštititi cjelokupno zdravlje zuba.
Dijetalna gazirana pića su i dalje kisela, a njihovo redovito pijenje može tijekom vremena dovesti do erozije zubne cakline. Studije pokazuju da osobe koje piju dijetalna gazirana pića imaju višu stopu erozije zubne cakline od onih koje uglavnom piju vodu.
Mogu povećati rizik od dijabetesa
Konzumacija prevelikih količina dodanih šećera povezana je s većim rizikom od dijabetesa, zbog čega neki ljudi biraju napitke bez šećera poput dijetalnih gaziranih pića umjesto običnih. Međutim, istraživanja pokazuju da dijetalna gazirana pića također mogu povećati rizik od dijabetesa.
Jedna studija otkrila je da sudionici koji su pili barem jedno dijetalno gazirano piće tjedno imaju oko 70 % veći rizik od dijabetesa u usporedbi s onima koji nisu pili dijetalna gazirana pića. Druga studija otkrila je da ljudi koji svakodnevno piju obična ili dijetalna gazirana pića imaju sličan rizik od razvoja dijabetesa.
Istraživanja sugeriraju da umjetna sladila mogu utjecati na rizik od dijabetesa. Aspartam bi mogao povećati otpornost na inzulin utječući na moždane receptore povezane s osjetljivošću na inzulin. Također može povećati razinu kortizola (hormona stresa), poremetiti crijevnu floru i uzrokovati oksidativni stres, što sve može otežati kontrolu dijabetesa.
Umjetna sladila također mogu otežati mozgu razumijevanje odnosa između razine slatkoće i unosa kalorija, što može utjecati na ukupnu kvalitetu prehrane.
Mogu povećati rizik od bolesti bubrega
Dijetalna gazirana pića također mogu povećati rizik od razvoja bolesti bubrega. Jedna studija pokazala je da što više dijetalnih gaziranih pića osoba pije, to je veći rizik od bolesti bubrega.
Istraživanja sugeriraju da bi to moglo biti povezano sa sadržajem fosfora u dijetalnim (i običnim) gaziranim pićima. Fosfor se koristi za dodavanje boje i okusa gaziranim pićima. Iako je to važan mineral koji pomaže u izgradnji jakih kostiju i zuba, prekomjerni unos povezan je s oštećenjem funkcije bubrega. Osobe s oštećenom funkcijom bubrega, poput onih s kroničnom bubrežnom bolešću, trebaju paziti na količinu fosfora koju konzumiraju.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Alen Kozić, široj javnosti poznat kao Lima Len, ove godine ponovno privlači pažnju domaće glazbene scene svojim sudjelovanjem na Dori 2026 s pjesmom Raketa. Riječ je o izvođaču koji već neko vrijeme gradi prepoznatljiv glazbeni identitet spajajući urbane ritmove s mediteranskim prizvukom istarskog melosa. Njegova prisutnost u finalu Dore potvrda je kontinuiranog rasta i umjetničke zrelosti, ali i izazova koji prethode svakom javnom nastupu.
Od spontanog Valentinova u lockdownu do jednog od najslađih domaćih brendova – Valentina Anić otkriva kako je Čoko Jagodica prerasla iz male ideje u posao koji stvara emocije, uspomene i osmijehe.
Iako su od djetinjstva pred kamerama, mnogi obožavatelji nisu znali da popularne glumice koriste druga imena – otkrivena je obiteljska tradicija i tajne njihovih punih imena
