Otkrijte kako Jelena Maloča uči regiju da ljepota može biti sofisticirana i prirodna

Njezina karijera u estetskoj industriji traje više od pet godina, a svaki korak bio je vođen selektivnošću i strašću prema stručnosti. Prvi susret s Teoxaneom, zahvaljujući prijateljici i kolegici dr. Nini Pralici, otvorio joj je vrata u svijet u kojem sofisticiranost i prirodnost nisu kontradikcija, već imperativ. Danas, kao regionalna menadžerica, Jelena ne upravlja samo poslovanjem – ona educira liječnike, promovira filozofiju ‘estetike bez pretjerivanja’ i podiže standarde cijele regije.

Teoxane je brend koji iza svojih inovativnih filera stoji s jasnom misijom: hijaluronski gelovi RHA® prilagođavaju se prirodnim pokretima lica, a kućna dermokozmetika nadopunjuje profesionalne tretmane kako bi rezultati bili suptilni, dugotrajni i potpuno u skladu s individualnom arhitekturom lica. U rukama stručnog liječnika, filozofija koju Jelena promiče daje rezultate koji ne vrište, nego šapuću: lice ostaje prepoznatljivo, samo u svojoj najfinijoj, najuređenijoj verziji.

U ovom intervjuu, Jelena otkriva kako kombinira znanje, intuiciju i strast prema estetici, kako razbija mitove o “prepoznatljivom tretman-looku”, te zašto su edukacija i cjelovit pristup pacijentu ključni za uspjeh u regiji. Ovo je priča o profesionalnoj vizionarki koja redefinira luksuz u estetici – sofisticiran, prirodan i nenametljiv.

Kako je izgledao Vaš profesionalni put od prvih koraka u industriji do pozicije regionalne menadžerice za Teoxane — koja je bila prekretnica?

U estetskoj industriji sam već pet godina, a od samog početka bila sam vrlo selektivna oko toga s kim želim raditi. Teoxane mi je prvi put predstavila moja najbolja prijateljica, dr. Nina Pralica, i taj trenutak bio je svojevrsna profesionalna smjernica, prepoznala sam brend koji savršeno utjelovljuje sve ono što ja cijenim u estetici: sofisticiranost, znanost i prirodne rezultate. Prije dvije godine pružila mi se prilika da im se pridružim i od tada je moj profesionalni put dobio potpuno novu dinamiku. Bez velike dramaturgije, jednostavno sam radila predano, intuitivno i s iskrenom strašću prema poslu. Kombinacija znanja, energije i predanosti otvorila je vrata koja su me postepeno dovela do pozicije regionalne menadžerice za Hrvatsku i Sloveniju. To je bio prirodan nastavak svega što sam svakodnevno gradila.

Što za Vas znači fraza “estetika bez pretjerivanja” i kako je provodite u praksi s liječnicima koje educirate?

Za mene fraza ‘estetika bez pretjerivanja’ predstavlja najviši oblik sofisticiranosti u našem poslu. To je pristup koji ne traži radikalne promjene, nego razumijevanje ljepote onakve kakva jest. U radu s liječnicima naglašavam upravo tu filozofiju, da je prava vrijednost u suptilnosti, u pažljivo odabranim, minimalnim intervencijama koje nježno ističu prirodnu arhitekturu lica. U praksi to znači da se pacijentici pristupa cjelovito: kroz stručno vođenje, preporuke za kućnu njegu, savjete o svakodnevnim navikama koje oblikuju kvalitetu kože i, naravno, precizne korekcije koje vraćaju sklad, a ne stvaraju novi identitet. Vjerujem da estetska medicina ima najveću snagu upravo kada je nenametljiva, kada rezultat izgleda kao odmor, svježina, samopouzdanje. Kada žena ostaje prepoznatljivo ona, samo u svojoj najfinijoj, najuređenijoj verziji.

Koji su najčešći pogrešni mitovi koje pacijenti donose na prve konzultacije i kako ih najefikasnije razbijate?

Najrašireniji mit koji pacijenti donose na prve konzultacije jest strah od ‘prepoznatljivog tretman-looka’. Kao da je estetska medicina sinonim za pretjerivanje. Taj mit je duboko ukorijenjen, ali u stvarnosti, neprirodan rezultat nije posljedica tretmana, nego loše izvedbe ili neadekvatnih proizvoda.

Pacijenticama uvijek objasnim ono što u profesionalnim krugovima smatramo temeljnim pravilom: da bi se ‘vidjelo’ da je nešto rađeno, potrebno je ili ignorirati anatomiju ili koristiti materijale koji to jednostavno ne mogu isporučiti. U rukama iskusnog injektora, koji radi s vrhunskim preparatima, rezultat je uvijek sofisticiran, jedva primjetan i nadasve harmoničan. To nije estetika koja mijenja lice, to je estetika koja ga oplemenjuje.

U mojoj suradnji s liječnicima fokus je upravo na tome: edukacija koja gradi kulturu suptilnosti, tehnike koje poštuju proporcije, i odabir proizvoda koji se stapaju s tkivom poput vlastite strukture. Takvi rezultati ne vrište; oni šapću. To je trenutak kada okolina primijeti svježinu, mirnoću, ljepotu, ali nitko ne može točno reći što se promijenilo. To je, u svojoj biti, najviši standard estetske medicine.

Koju biste tehničku vještinu preporučili liječnicima da najhitnije usavrše?

Ako bih morala izdvojiti samo jednu vještinu koju bi svaki liječnik trebao usavršiti odmah, to je face assessment. To nije samo prvi korak tretmana, nego njegova srž. Estetika je, unatoč svemu, medicina; a medicina bez temeljite analize jednostavno ne postoji.

Kvalitetan face assessment zahtijeva spoj medicinskog znanja i estetske intuicije. Liječnik mora razumjeti anatomiju u dubini, imati osjećaj za proporciju i prepoznati što pacijent želi, ali jednako tako i ono što mu je doista potrebno. Tek kada se te dvije razine usklade, mogu se isporučiti rezultati koji su prirodni, sigurni i dugoročno stabilni.

Zato uvijek naglašavam da estetika nije ‘brzi tečaj’ niti puki certifikat. To je područje koje traži ozbiljno ulaganje u edukaciju, razumijevanje tehnika, svladavanje različitih materijala i spremnost da se stalno uči. Jer samo liječnici koji uđu duboko u problematiku i filozofiju estetike mogu pružiti rezultate koji zaista nose potpis stručnosti.

Teoxane ističe RHA® tehnologiju — kako biste je objasnili pacijentu koji nikada nije čuo za RHA® i zašto je važna?

RHA® tehnologija je švicarski razvojni koncept Teoxanea čija je ideja bila stvoriti hijaluronske gelove koji se ponašaju fleksibilno, odnosno prilagođavaju prirodnim pokretima lica. RHA® znači ‘Resilient Hyaluronic Acid’, odnosno hijaluronska kiselina s povećanom elastičnošću. To je relevantno jer je lice stalno u pokretu, smijemo se, razgovaramo i radimo stotine mikropokreta tijekom dana.

Pacijentima obično objašnjavam da su gelovi temeljeni na RHA® tehnologiji dizajnirani da prate mimiku lica, što može pridonijeti prirodnijem dojmu u izrazu i mirovanju. Na taj način cilj nije promijeniti izgled, nego ga uskladiti s prirodnim ritmom lica.

Ono što pacijenti najbolje razumiju je usporedba: cilj ovakvog tipa tehnologije nije stvaranje transformacije, nego održavanje prirodnosti. To je pristup koji se često povezuje s modernom, suptilnom estetikom.

Možete li opisati protokol koji preporučujete za kombiniranje in-clinic tretmana (npr. filer) i kućne dermokozmetike Teoxane?

Teško je propisati jedan univerzalan protokol, jer svaka je koža jedinstvena, sa svojim ritmom, potrebama i načinom starenja. Ali ono što uvijek naglašavam jest da je najbolji rezultat onaj koji nastaje kombinacijom kliničke preciznosti i dosljedne kućne njege. Kod kuće to su četiri osnove: kvalitetan čistač, serum, krema i obavezni SPF.

A u klinici, jedan od najfinijih tretmana za kvalitetu kože je skinbooster brenda Teoxane. On kombinira neumreženu hijaluronsku kiselinu s pažljivo odabranim nutritivnim kompleksima aminokiselina, antioksidansa, minerala i vitamina, baš onoga što koži nedostaje kako bi izgledala svježe, gusto i blistavo. To nije tretman za volumen, već za redensifikaciju, hidrataciju i revitalizaciju kože. Rezultat je efekt ‘zdrave kože iznutra’ koji se vidi, ali se ne može točno objasniti.

Kada se ovakav skinbooster upari s neuromodulatorom po potrebi, te preciznim filerom samo tamo gdje postoji jasna indikacija, dobivamo sofisticiran, uravnotežen i dugotrajan rezultat. Kućna rutina tada služi kao svakodnevna podrška onome što je napravljeno u klinici.

To je filozofija koju uvijek zastupam: nježno, pametno i u skladu s prirodnom arhitekturom lica, estetika koja poštuje autentičnost, a koži vraća ono što je vrijeme oduzelo.

S kojim se kliničkim izazovom u regiji (Hrvatska/Slovenija) najčešće susrećete i kako na njega odgovarate edukacijom?

U našoj regiji još uvijek postoji snažan utjecaj estetike koja favorizira pretjerivanje i uniformiran izgled, estetika u kojoj se gubi individualnost, a rezultati često odaju manjak stručnosti. Mnoge pacijentice, nažalost, završe u rukama liječnika koji tehnički jesu medicinske struke, ali u području estetske medicine nemaju dovoljno znanja, iskustva ni osjećaja za proporciju. Upravo zato vidimo takozvane ‘turbofolk rezultate’ koji prekrivaju prirodnu ljepotu umjesto da je naglase.

Na edukacijama taj izazov adresiramo vrlo jasno. Prvo, liječnicima vraćamo fokus na ono što je temelj našeg posla: estetika je medicinski tretman koji zahtijeva anatomsku preciznost, razumijevanje dinamike lica i dubinski face assessment.

Drugo, učimo ih filozofiji individualnosti. Ljepota nije kalup i ne može se stvarati imitacijom trendova. Svaki pacijent nosi svoju jedinstvenu arhitekturu lica, svoj ritam starenja i svoju prirodnu harmoniju, naš je zadatak prepoznati to i raditi u skladu s tim, a ne protiv toga.

Kada liječnici usvoje takav pristup, promjena je vidljiva odmah: rezultati postaju suptilniji, sofisticiraniji i daleko bliži svjetskim standardima. To je smjer kojim želimo voditi regiju, prema estetici koja poštuje autentičnost pacijenta i potvrđuje stručnost onoga tko je izvodi.

Koja su najvažnija pitanja koja pacijent mora postaviti sebi prije nego što pristane na estetski zahvat?

Prije nego što pristane na estetski zahvat, svaki pacijent mora sebi postaviti nekoliko intimnih, ali ključnih pitanja. Prvo: tko izvodi tretman i čime? Iskustvo liječnika i proizvodi s kojima radi nisu detalji, to su temelji sigurnosti i prirodnog rezultata.

Drugo: razumije li moj liječnik moje lice bolje nego ja sama? Bez dubinskog face assessmenta i poštivanja individualne anatomije, estetika gubi svoju svrhu.

Treće: jesu li moja očekivanja realna i usklađena s onim što je moguće? Jasna komunikacija sprječava razočaranje i stvara prostor za istinski lijep rezultat.

I naposljetku: jesam li spreman brinuti o svojoj koži jednako predano kao što očekujem od liječnika da brine o tretmanu? Kućna rutina, zaštita i lifestyle nisu dodatak, oni su produžetak svakog estetskog zahvata.

Kada pacijent odgovori na ova pitanja, tretman postaje promišljen izbor, a rezultat, prirodan, sofisticiran i u skladu s onim što ona jest.

Imate li primjer intervencije koja je na prvi pogled bila „mala”, ali je imala veliki pozitivan utjecaj na pacijentovo samopouzdanje?

Apsolutno. I ono što je najljepše, primjer mogu dati na sebi. Krenula sam sa skinbooster tretmanom i učinak je bio iznenađujuće snažan, iako tehnički spada u ‘male’ intervencije. Koža mi je odjednom izgledala svježije, punije, blistavije… No, ono što je najvažnije: prestala sam izgledati umorno. Ta promjena bila je toliko prirodna da ju je okolina primijetila, ali nitko nije mogao točno definirati što se promijenilo, samo su govorili da izgledam odmoreno i nekako ‘bolje’.

U kombinaciji s neuromodulatorom, koji i dalje smatram jednim od najzahvalnijih tretmana kada se bira minimalan, ali efektan pristup, to je za mene postala idealna estetska rutina.

To je savršen primjer kako ‘mala’ intervencija može imati ‘velik’ utjecaj. Ponekad nije potrebna drastična promjena, dovoljna je suptilna korekcija koja vrati svježinu, samopouzdanje i onu mekanu, prirodnu ljepotu koja se vidi prije svega u izrazu lica.

Kako birate liječnike kojima pristupate s edukativnim programima — što su crvene zastavice, a što znakovi kvalitete?

Ovo je sjajno pitanje, jer doista, ja biram liječnike s kojima radim. Ne može svatko raditi s Teoxaneom, niti bi trebao. Naši proizvodi zahtijevaju znanje, tehniku i odgovoran pristup; zato je prvi korak uvijek razgovor u kojem želim razumjeti kako liječnik razmišlja, gdje se vidi dugoročno u estetici i koliko mu je važna struka, a koliko rezultat koji ostavlja na pacijentu.

Crvene zastavice prepoznajem vrlo brzo: liječnici koji estetiku doživljavaju kao brzu zaradu, koji žele ‘raditi samo usne’ ili oni koji tvrde da im je svejedno koji filer koriste, jednostavno nisu profil koji želimo. Takve vrlo rado prepustim konkurenciji.

S druge strane, znakovi kvalitete su uvijek isti: liječnici koji poštuju anatomiju, žele razumjeti filozofiju suptilnosti, cijene edukaciju i žele rasti kao stručnjaci. Oni koji postavljaju pitanja, traže znanje i razmišljaju o pacijentu dugoročno, to su partneri s kojima gradimo brend.

Za mene je to najvažnije: raditi s ljudima koji estetiku vide kao medicinu, a ne kao trend. Samo tako možemo osigurati rezultate koji odražavaju standard Teoxanea.

Koliko zanimanje pacijenata za „njegu nakon tretmana” raste u posljednjih nekoliko godina i što se najčešće previdi u post-proceduralnoj skrbi?

Zanimanje pacijenata za njegu nakon tretmana posljednjih je godina itekako poraslo, ali uglavnom među onima koji su svjesni, informirani i duboko posvećeni zdravlju svoje kože. Takvi pacijenti brinu o koži neovisno o tome jesu li radili tretmane ili ne. Međutim, ono što se često previdi jest činjenica da post-proceduralna njega nije ‘dodatak’, nego sastavni dio samog tretmana.

Unutar našeg brenda vodimo se jasnim principom: liječnik koji radi tretman dužan je pacijentu preporučiti i protokol kućne njege. Zašto? Zato što pravilna njega nakon tretmana izravno utječe na trajnost, kvalitetu i puni efekt svakog estetskog rezultata.

Najčešća pogreška koju vidimo na tržištu je da pacijent ode kući bez jasne upute što smije, što ne smije i kako pravilno podržati kožu u prvim satima i danima nakon tretmana. To je kritično razdoblje u kojem koža zahtijeva ciljanu, umirujuću i obnavljajuću njegu.

Zato svakom pacijentu preporučujemo našu post-procedure kremu, formuliranu tako da savršeno odgovara potrebama kože ‘odmah nakon’ tretmana. Ona smanjuje nelagodu, hidratizira, umiruje i podržava barijeru kože, stvarajući idealne uvjete da se rezultat tretmana integrira i zadrži što duže.

Njega nakon tretmana nije luksuz. To je standard koji definira razliku između dobrog i vrhunskog rezultata.

Kojim se najnovijim trendom u estetskoj medicini najviše bavite i zašto mislite da će potrajati?

Trenutno najviše radim sa skinboosterima, i to s razlogom, oni su jedan od najodrživijih i najpametnijih trendova u estetskoj medicini. Za razliku od tretmana koji mijenjaju strukturu lica, skinboosteri se bave onim najvažnijim: kvalitetom kože.

Oni su idealni za pacijentice koje ne žele filere, botox ili bilo kakve vidljive promjene, ali žele kožu koja izgleda zdravo, svježe i blistavo. Upravo zato vjerujem da će ovaj trend potrajati. Žene sve više biraju suptilnost, prirodnost i tretmane koji djeluju iznutra, a ne ‘na prvu’.

Skinboosteri spajaju najfiniju znanost, vrhunsku tehnologiju i iznimno prirodan rezultat, a to je smjer u kojem se estetika globalno kreće. Zbog toga ih vidim ne kao prolazni trend, nego kao novu osnovu modernog, sofisticiranog pristupa ljepoti.

Kako balansirate poslovne ciljeve (prodaja/širenje brenda) i etičke obveze prema sigurnosti pacijenta?

Za mene ne postoji razdvajanje između poslovnih ciljeva i etičkih obveza, jedno prožima drugo. Moj primarni fokus je da liječnici s kojima radim budu najkompetentniji, najsvjesniji i najprecizniji injektori na tržištu. Kada ulažem u njihovu edukaciju, sigurnost pacijenata automatski postaje prioritet, a rezultat toga je stručnost koja se vidi u svakom tretmanu.

Što se tiče širenja brenda, vjerujem u vrlo jednostavan princip: kvaliteta se ne može lažirati. Kada su liječnici dobro educirani, kada razumiju anatomiju, tehnike i filozofiju prirodne estetike, brend raste organski, kroz povjerenje pacijenata i kroz rezultate koji govore sami za sebe.

Na kraju, moj posao nije samo prodaja. Moj posao je osigurati da se svaki proizvod koristi odgovorno, stručno i u skladu s najvišim standardima. Tek tada brend može rasti na način koji je održiv, etičan i dugoročno relevantan.

Koji su najčešći regulatorni ili logistički izazovi pri uvozu i distribuciji profesionalnih estetskih proizvoda u regiji?

U našoj regiji regulatorni i logistički izazovi ne proizlaze iz sustava, već iz prakse. Važno je znati da profesionalne estetske proizvode na tržište smije stavljati isključivo tvrtka s jasnim kredibilitetom, registracijom i odgovornošću za sljedivost proizvoda. Ovlašteni distributeri u pravilu poštuju sve standarde. Problem nastaje kada liječnici počnu naručivati filere iz neprovjerenih izvora, proizvode koji možda jesu originalni, ali su skladišteni ‘u nečijoj garaži’, bez kontrole uvjeta, bez dokumentacije i bez ikakve sljedivosti.

Na tržištu postoje i kopije koje izgledaju uvjerljivo, a razlika u cijeni ponekad djeluje primamljivo. No u estetici je to najskuplja pogreška, jer rizik tada preuzima pacijentova koža, a ne samo liječnikov budžet.

Zato od 1. siječnja 2026. uvodim posebne oznake koje će nositi samo ordinacije koje surađuju direktno s nama. To je način da osiguramo transparentnost, sigurnost i povjerenje. Istovremeno pozivam pacijente da slobodno pitaju svog liječnika: Odakle dolazi proizvod? Je li kupljen od ovlaštenog distributera? Na to imaju puno pravo. Liječnik koji radi odgovorno, savjesno i profesionalno, rado će na ta pitanja i odgovoriti. To je jedini način da se u regiji podigne standard i osigura da estetska medicina ostane ono što bi oduvijek trebala biti: sigurna, kontrolirana i potpuno transparentna.

Što biste poručili pacijentima koji se boje „prekomjerne estetike” — kako prepoznati prirodan cilj i izbjeći trendi pritiske?

Pacijentima koji se boje ‘prekomjerne estetike’ uvijek poručujem isto: najvažnije je odabrati pravog stručnjaka. Kada se savjetujete s liječnikom koji razumije anatomiju, radi suptilno i poštuje individualnost pacijenta, ne postoji mogućnost da ćete dobiti neprimjeren ili trendovski rezultat koji odudara od vaše prirodne ljepote.

Važno je znati i nešto drugo: estetika je luksuz, i kao svaki luksuz, zahtijeva kvalitetu, stručnost i odgovornost. Tretmani koji se nude po hotelima, salonima ljepote ili za ‘pola cijene’ gotovo uvijek znače isto: manjak edukacije, manjak iskustva i manjak standarda. U estetici je to rizik koji se jednostavno ne isplati.

Pravi stručnjak vodi vas prema prirodnom cilju: rezultatu koji se ne vidi kao tretman, nego kao ljepša, odmornija verzija vas samih. Ako je liječnik educiran, iskusan i radi s provjerenim proizvodima, strah od pretjerivanja nestaje, jer estetika tada postaje ono što bi uvijek trebala biti: sofisticirana, suptilna i potpuno personalizirana.

Kako mjerite uspjeh edukacije koju pružate liječnicima — koje metrike ili pokazatelje pratite?

Uspjeh edukacije mjerim prvenstveno kroz rad i rezultate liječnika s kojima surađujem. Promatram kako primjenjuju naučene tehnike, kako pristupaju face assessmentu, kako odabiru proizvode i, najvažnije, kakve rezultate postižu na svojim pacijentima.

Drugi ključan metrički element je povratna komunikacija. Liječnike aktivno potičem da mi šalju feedback, slučajeve, pitanja i dileme iz prakse. To mi omogućuje da vidim njihov napredak, ali i da prilagodim edukaciju njihovim realnim potrebama.

Treći pokazatelj je dosljednost: kada liječnik s vremenom počne stvarati prepoznatljiv, prirodan estetski potpis i kada se pacijenti vraćaju zbog povjerenja i kvalitete, tada znam da je edukacija imala dubinski učinak.

Na kraju, najviša razina uspjeha je kada liječnik više ne reproducira tehniku, nego razvija vlastitu sigurnu, suptilnu i sofisticiranu estetiku. To je trenutak u kojem edukacija preraste u partnerstvo, a partnerstvo u dugoročni standard kvalitete.

Postoje li Teoxane standardi ili protokoli koje biste željeli da svi prakticiraju u klinikama? Koji su najkritičniji?

Naravno. Postoje standardi koje bih voljela vidjeti u svakoj klinici, jer oni čine razliku između prosječnog i uistinu vrhunskog Teoxane iskustva. Najkritičniji su uvijek isti, komunikacija, priprema i post-proceduralna njega.

Prvo, komunikacija prije tretmana. Liječnik i pacijent moraju imati jasan, otvoren razgovor: o očekivanjima, anatomskim mogućnostima, realnim ciljevima i planu. To je trenutak u kojem se definira što je prirodno, što je izvedivo i kojim se putem ide. Bez toga nema dobrog rezultata.

Drugo, priprema pacijenta. Ovo je nešto što se često podcjenjuje. Priprema uključuje higijenu kože, procjenu stanja tkiva, razumijevanje životnih navika pacijenta i individualnih faktora rizika. Kada se pacijent dobro pripremi, tretman je sigurniji, a rezultat predvidljiviji i stabilniji.

Treće, protokol kućne njege nakon tretmana.

Ovo je za nas izuzetno važno. Njega nakon tretmana nije “preporuka” nego sastavni dio protokola. Pacijent mora znati što smije, što ne smije, kako podržati kožu i koje proizvode koristiti u prvih 24–72 sata. To je razdoblje u kojem se rezultat formira, integrira i dugoročno održava.

Drugim riječima, najviši standard Teoxane tretmana uvijek je cjelovit pristup. Ne tretman koji počinje i završava iglom, nego tretman koji uključuje edukaciju, pripremu, kliničku preciznost i kućnu njegu. To je protokol koji želimo vidjeti u svakoj klinici, jer samo takav pristup garantira prirodan, siguran i sofisticiran rezultat.

Koja je bila dosad najizazovnija situacija na edukaciji ili eventu i što ste iz nje naučili?

Iskreno, ne mogu reći da sam imala ‘izazovnu’ situaciju u negativnom smislu. U edukacijama radim s liječnicima koji dolaze iz različitih područja medicine i sasvim mi je normalno da neki od njih, pogotovo na početku, ne znaju razliku između neuromodulatora i filera, niti za što se točno pojedini preparat koristi. To nije problem, to je upravo razlog zbog kojeg edukacije postoje.

Važno mi je da komuniciraju sa mnom, da postavljaju pitanja, i da se ne ustručavaju reći kada nešto ne razumiju. U trenutku kada edukacija postane prostor sigurnog učenja, sve se može riješiti: informiranjem, demonstracijom i razgovorom.

Iz takvih situacija naučila sam nešto što sada smatram temeljnim pravilom svog rada: kvalitetan edukator ne očekuje da liječnik sve zna, nego stvara okruženje u kojem liječnik želi znati više. To je ključ napretka, i to je ono čemu se najviše posvećujem.

Kako društveni mediji i influenceri mijenjaju očekivanja pacijenata i kako se profesionalci trebaju prilagoditi bez ugrožavanja dobrobiti pacijenta?

Društveni mediji i influenceri danas snažno oblikuju očekivanja pacijenata, ali nažalost ne uvijek na ispravan način. Mislim da je iznimno važno da svaka osoba koja ima mogućnost formirati javno mišljenje, influencer, kreator sadržaja ili javna osoba, pristupi temi estetskih tretmana s iskrenom odgovornošću. To znači prije svega: informirati se, razumjeti što se promovira i kakve posljedice to može imati.

Rastužuje me kada vidim da se reklamiraju ‘sve i svašta’ samo zato što je tretman bio besplatan. Estetska medicina nije trend, nije sadržaj za klikove i definitivno nije teren za površne preporuke. To su medicinski zahvati koji zahtijevaju znanje, iskustvo i odgovornost.

Zato vjerujem da o estetskim zahvatima trebaju javno govoriti prvenstveno ljudi koji imaju kredibilitet i potrebna znanja, kako bi javnost bila informirana, a ne manipulirana.

Profesionalci se ne trebaju prilagođavati senzacionalizmu. Trebaju se prilagoditi edukacijom: jasnom komunikacijom, transparentnim informacijama, objašnjavanjem onoga što je realno, što je sigurno i što dugoročno donosi najviše dobrobiti pacijentu.

Kada se održi taj standard, društveni mediji mogu biti kanal informiranja, ali nikada kanal koji diktira kliničke odluke.

Gdje vidite sebe i regiju za pet godina u pogledu estetske kulture — kakvu promjenu biste najviše željeli ostvariti?

Iako je Teoxane već sada jedan od tri vodeća brenda u regiji, vjerujem da će za pet godina biti neprikosnoven, ne zato što to zvuči ambiciozno, nego zato što kvalitetu nije moguće osporiti. Moj je cilj da informacija o tehnologiji, sigurnosti i superiornosti našeg brenda dođe do svakog liječnika i pacijenta kojem je relevantna. Kada se znanje širi, tržište postaje odgovornije, a izbori pacijenata pametniji.

Što se tiče estetske kulture u regiji, najviše bih voljela vidjeti snažan pomak prema filozofiji prirodne ljepote, odmjerenosti i cjelovitog pristupa, estetici koja poštuje individualnost umjesto da je briše. Nadam se da će to postati nova norma, a ne iznimka.

PROČITAJTE: Tko su kirurzi zbog kojih žene i muškarci vjeruju da je prirodna ljepota opet u modi?

Sebe za pet godina vidim upravo ovdje gdje jesam, u industriji koju volim, ali još snažnije usmjerenu na informiranje i edukaciju. Manje popravljanja tuđih pogrešaka, a više preventivnog stvaranja kulture znanja, sigurnosti i autentične ljepote.

To je promjena koju priželjkujem za regiju i kojoj se svakodnevno posvećujem.