Je li ulje sa zaštitnim faktorom jednako djelotvorno kao SPF krema?
U doba kad je zaštita kože od sunca obveza, a ne izbor, važno je znati koristimo li prave proizvode - bez obzira na privlačnost reklame zbog koje smo ih poželjeli kupiti.
Zaštita od sunca prijeko je potrebna svaki dan, ne samo na godišnjem odmoru no mnogi ipak još uvijek kupuju proizvode s oznakom SPF samo za odlazak na bazen ili plažu. Tržište je preplavljeno proizvodima koji lice i tijelo štite od sunca pa tako možemo birati između krema, losiona, vodica u spreju, mousse tekstura i ulja koja su zbog svoje teksture mnogima najprivlačnija. Ulje sa zaštitnim faktorom mnogim je ženama omiljen proizvod za plažu no je li jednako djelotvorno kao i krema? Evo što kažu stručnjaci!
Je li ulje sa zaštitnim faktorom jednako učinkoviti kao i krema ili losion?
Ulje sa zaštitnim faktorom točno ono kako vam i zvuči: “Oblik proizvoda koje vas štiti od štetnog utjecaja sunca na bazi ulja”, govori dermatolog Brendan Camp, dr.med za Byrdie. “Vlaži i omekšava kožu, ostavlja glatki finiš i štiti kožu od ultraljubičastog zračenja.”
Važno je napomenuti da ulje sa zaštitnim faktorom nije isto što i “tanning oil” koje može i ne mora imati zaštitni faktor, odnosno ulje kojem je zadatak pomoći vam da što brže dobijete preplanulu boju.
Naime, takvi proizvodi često sadrže mineralna ulja. Mineralno ulje može poboljšati mekoću kože i funkciju barijere, ali također apsorbira UV zrake. Općenito govoreći, ulja za postizanje preplanulosti ne pružaju odgovarajuću zaštitu, pa je ulje sa zaštitnim faktorom bolja alternativa za razmatranje.
Stručnjaci također napominju da su ulja sa zaštitnim faktorom sigurna i izvrsna alternativa losionima zbog svoje razmazivosti i hidratantnih sastojaka.
“Izvrsni su za zaštitu vaše kože, ali obično imaju hidratantnu komponentu, lako se razmazuju i imaju lakšu teksturu od krema ili losiona”, objašnjava certificirana dermatologinja Lindsey Zubritsky, dr. med. “Također obično daje blistav, glazuran izgled kože nakon nanošenja.”
To znači da ćemo teže “propustiti dio” kao pri nanošenju kreme pa ulja uistinu nisu loš izbor, ako su kvalitetna i ako sadrže visoki faktor.
Možemo li se onda pouzdati na ulje sa zaštitnim faktorom?
Kratak odgovor: da. Ulje za zaštitu od sunca jednako su učinkovita kao i bilo koje drugo sredstvo za zaštitu od sunca sve dok nanosite odgovarajuću količinu i nanosite ih onoliko često koliko biste trebali.
To znači otprilike svaka dva sata ili više ako plivate ili se znojite. Preporuka stručnjaka je da svakako odaberete oznaku SPF 30 ili više, što označava koliko često morate ponovno nanijeti proizvod za sunčanje.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Dalibor Petko je ime koje je već godinama sinonim za hrvatsku medijsku scenu, osobito za radijske i televizijske emisije koje spajaju glazbu i zabavu. Njegova karijera započela je još u srednjoj školi, kada je prvi put preuzeo voditeljsku ulogu i otkrio da ga scena ispunjava na način koji nijedan školski predmet nije mogao. Kao dijete introverta koji je u sebi nosio glasnog ekstroverta, Dalibor je pronašao svoj put kroz improvizaciju i prisutnost pred publikom.
U trenutku kada je objavljeno da je među 24 odabrana izvođača Dore 2026, Karolina Ilić doživjela je ono što mnogi mladi glazbenici sanjaju godinama. Za nju to nije bio tek prolazak na nacionalni izbor, nego potvrda da njezin autorski rad, identitet i glazbena vizija imaju svoje mjesto na velikoj pozornici. Radost i uzbuđenje ubrzo su, međutim, zamijenjeni neočekivanim obratom.
Nakon uspješnih singlova „Led“ i „Fantazija“, dvojac Grše i Miach vraća se na glazbenu scenu novim zajedničkim projektom – pjesmom „Sante“, praćenom videospotom koji je danas službeno objavljen. Ova treća suradnja potvrđuje status dvojca kao jednog od najprepoznatljivijih i najuspješnijih tandema domaće glazbene scene, spajajući prepoznatljivu zvučnu estetiku s upečatljivim vizualnim identitetom.
