Djeca i mladi u dobi od 5-17 godina koji sudjeluju u tjelesnim aktivnostima imaju brojne zdravstvene koristi, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). WHO definira tjelesnu aktivnost kao igru, sport, svakodnevne aktivnosti, rekreaciju, nastavu tjelesnog odgoja, planirane sportske aktivnosti u obiteljskom, školskom ili zajedničkom kontekstu. Fizička aktivnost djece jako je bitna, uz kvalitetnu i raznovrsnu prehranu.
Fizička aktivnost djece izuzetno je bitna
Evo nekoliko najvažnijih koristi aktivnih stilova života:
Zdrav razvoj zglobova, kostiju i mišića,
Razvoj zdravog kardiovaskularnog sustava (srce i pluća),
Kontrola i koordinacija motoričkih pokreta (razvoj svijesti o neuromišićima),
Optimizacija i održavanje tjelesne mase,
Mogućnost kontrole simptoma koji ukazuju na depresiju i anksioznost,
Pružanje prilika za izražavanje osobnih potreba, razvoj samopouzdanja, interakciju s drugima i uspješno integriranje u društvo.
Fizička aktivnost djece: preporuke WHO-a
Stoga WHO preporučuje da djeca u dobi od 5 do 17 godina tijekom tjedna imaju najmanje 60 minuta umjerene ili intenzivne tjelesne aktivnosti. Fizička aktivnost djece trebala bi uključivati mnogo aerobnih aktivnosti.
Najmanje tri puta tjedno trebali bi se uključiti u aktivnosti koje povećavaju intenzitet, poput vježbi za jačanje mišića i kostiju. Zaključci WHO-a su jednostavni: bavljenje sportom je dobro za djecu i mlade.
Zbog toga je uobičajeno da roditelji svoju djecu upisuju u sportske aktivnosti već od 4. ili 5. godine života. Mnogi roditelji čine pogrešku jer ne shvaćaju da njihovo dijete ponekad provodi previše vremena baveći se sportom ili je prekomjerno uključeno u određenu aktivnost.
Roditelji bi trebali dati djetetu slobodu da odabere što će trenirati, što će raditi. Također je važno osigurati djetetu slobodno vrijeme tijekom dana u kojem može raditi druge stvari. To su neke pogreške s kojima se često susrećemo.
Kao rezultat toga, djeca mogu biti pod stresom, što dovodi do slabije izvedbe i nezdravog načina života. Roditelji bi trebali pratiti aktivnosti svoje djece i pružiti im usmjerenje i podršku.
U trenucima kada se razmišljate o tome da „detoks” uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je shvatiti da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo ozbiljno shvaća zna da nije riječ o jednom čitavu paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potreban, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš da trebaš „staviti dijetu na četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da preokreneš taj pristup. Jer muškarac koji želi smršaviti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode—možeš postići rezultat koji traje, bez da doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalo i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje. Ono nije tek trenutak odmora, već vrijeme kada se tijelo obnavlja, koža regenerira, hormoni balansiraju, a um pronalazi jasnoću i mir.
Kada muškarac zaželi svježinu i čvrstoću svoje kože, često pomisli na vanjske tretmane, skupe kreme ili kozmetičke rituale, ali rijetko zastane i razmisli koliko važnu ulogu igra ono što unese u tijelo putem tanjura. Upravo zato, razumijevanje hranjivih tvari i njihovog utjecaja na mušku kožu postaje ključni moment – jer zdrav i privlačan ten ne pojavljuje se tek slučajno, nego kao rezultat usklađenog unosa proteina, mikronutrijenata, zdravih masti i optimalnog unosa vode.
Jelena Maloča nije tipična menadžerica u svijetu estetike. Dok mnogi brendovi u regiji love trendove i instant rezultate, Jelena je pronašla svoj put kroz sofisticiranu, promišljenu i edukativnu estetiku. Kao regionalna direktorica švicarskog brenda Teoxane za Hrvatsku i Sloveniju, ona spaja visoku znanost, inovativnu tehnologiju i praktično znanje s jasnom misijom: naučiti regiju da ljepota može biti prirodna, nenametljiva i istovremeno luksuzna.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje.
U svijetu u kojem se čaša vina često smatra simbolom opuštanja i društvenog užitka, svaki muškarac koji cijeni svoje tijelo mora za trenutak zastati i postaviti pitanje: koliko je zapravo čaša još uvijek “zdravo”, a kada taj ritual prelazi granicu između razonode i potencijalne štete?
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.
