Nije neobično da i mala djeca dolaze u doticaj s ekranima – bilo putem videopoziva s rodbinom ili gledanjem crtanih filmova. No, istovremeno postoje brojna upozorenja o mogućim štetnim učincima prekomjerne izloženosti ekranima u ranom djetinjstvu. Trebaju li se roditelji brinuti?
Stručnjaci Američke akademije za pedijatriju preporučuju da djeca mlađa od 18 mjeseci izbjegavaju ekrane. U prvim godinama života mozak se intenzivno razvija, a bebe najbolje uče kroz igru, kretanje i interakciju s okolinom, objašnjava pedijatar Sean McKenna za HuffPost. Pedijatrica Fadiyla Dopwell ističe da djeca ne uče jednako dobro iz dvodimenzionalnih slika kao iz stvarnih iskustava. Umjesto pasivnog gledanja ekrana, bebe bi trebale koristiti sva osjetila kako bi istraživale svijet. Istraživanja pokazuju da prekomjerna upotreba ekrana u ranom djetinjstvu može negativno utjecati na pažnju, planiranje i emocionalnu regulaciju kasnije u životu.
Što ako dijete povremeno gleda ekran?
Iako bi idealno bilo potpuno izbjeći ekrane u najranijoj dobi, stručnjaci razumiju da to nije uvijek lako ostvariti. Ako roditelj treba kratki predah ili obaviti kućanske poslove, povremena izloženost ekranu ne mora biti zabrinjavajuća.
Dr. Sean McKenna savjetuje da se ekrani koriste u kratkim intervalima – primjerice, 15 minuta gledanja videa, nakon čega slijedi 15 minuta igre bez ekrana. Preporučena maksimalna dnevna granica je 30 minuta.
Također, važno je birati sadržaj koji je interaktivan i potiče dijete na sudjelovanje, poput emisija koje postavljaju pitanja ili potiču ples. Preporučuje se izbjegavanje brzih, bučnih i agresivnih scena koje mogu previše stimulirati dijete.
Kako smanjiti vrijeme pred ekranom ako je dijete već naviklo?
Ako je dijete mlađe od 18 mjeseci već naviknuto na ekrane, moguće je postupno smanjiti njihovu upotrebu. “Mozak beba je još uvijek vrlo prilagodljiv“, objašnjava dr. Dopwell za HuffPost. Roditelji mogu postupno skraćivati vrijeme gledanja – primjerice, smanjiti ga s 30 na 25 minuta, a zatim postupno na 20 minuta. Umjesto ekrana, preporučuje se uključivanje djeteta u aktivnosti poput igre, crtanja, slaganja kockica ili čitanja slikovnica.
Iako su ekrani neizbježan dio suvremenog života, stručnjaci preporučuju njihovo umjereno korištenje, uz što više interakcije i igre koja potiče prirodan razvoj djeteta.
U trenucima kada se razmišljate o tome da „detoks” uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je shvatiti da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo ozbiljno shvaća zna da nije riječ o jednom čitavu paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potreban, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš da trebaš „staviti dijetu na četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da preokreneš taj pristup. Jer muškarac koji želi smršaviti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode—možeš postići rezultat koji traje, bez da doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalo i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje. Ono nije tek trenutak odmora, već vrijeme kada se tijelo obnavlja, koža regenerira, hormoni balansiraju, a um pronalazi jasnoću i mir.
Kada muškarac zaželi svježinu i čvrstoću svoje kože, često pomisli na vanjske tretmane, skupe kreme ili kozmetičke rituale, ali rijetko zastane i razmisli koliko važnu ulogu igra ono što unese u tijelo putem tanjura. Upravo zato, razumijevanje hranjivih tvari i njihovog utjecaja na mušku kožu postaje ključni moment – jer zdrav i privlačan ten ne pojavljuje se tek slučajno, nego kao rezultat usklađenog unosa proteina, mikronutrijenata, zdravih masti i optimalnog unosa vode.
Jelena Maloča nije tipična menadžerica u svijetu estetike. Dok mnogi brendovi u regiji love trendove i instant rezultate, Jelena je pronašla svoj put kroz sofisticiranu, promišljenu i edukativnu estetiku. Kao regionalna direktorica švicarskog brenda Teoxane za Hrvatsku i Sloveniju, ona spaja visoku znanost, inovativnu tehnologiju i praktično znanje s jasnom misijom: naučiti regiju da ljepota može biti prirodna, nenametljiva i istovremeno luksuzna.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje.
U svijetu u kojem se čaša vina često smatra simbolom opuštanja i društvenog užitka, svaki muškarac koji cijeni svoje tijelo mora za trenutak zastati i postaviti pitanje: koliko je zapravo čaša još uvijek “zdravo”, a kada taj ritual prelazi granicu između razonode i potencijalne štete?
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
