Kvaliteta vašeg života može biti značajno smanjena nekontroliranom anksioznošću. Anksioznost je normalan dio života i posljedica življenja u brzom društvu. Anksioznost vas upozorava na potencijalne opasnosti, no i motivira da ostanete organizirani, pripremljeni i procijenite rizike.
Ako je anksioznost svakodnevna pojava, vrijeme je za akciju jer ona može značajno utjecati na kvalitetu života.
Evo nekoliko ideja koje će vam pomoći da preuzmete kontrolu.
Tjelovježba za anksioznost – i za fizičko zdravlje
Održavajte aktivan način života jer tjelovježbakoristi mentalnom zdravlju kao i fizičkom. Rezultati istraživanja iz 2013. godine pokazuju da visoka razina tjelesne aktivnosti štiti ljude s anksioznim poremećajima od doživljavanja simptoma anksioznosti. Tjelesna aktivnost može vam pomoći da zaboravite nešto što vas brine jer kako se povećava brzina otkucaja srca, u mozgu se nakupljaju neurokemikalije koje djeluju protiv anksioznosti, uključujući serotonin, gama-aminobuternu kiselinu (GABA), moždano izvedeni neurotrofni faktor (BDNF) i endokanabinoid.
Međutim, istraživanja pokazuju da su anksiozni poremećaji povezani s konzumacijom alkohola. Prekomjerna konzumacija alkohola može poremetiti ravnotežu neurotransmitera, što negativno utječe na mentalno zdravlje.
Kao rezultat toga, mogu se razviti simptomi anksioznosti. Alkohol također narušava vašu prirodnu sposobnost spavanja, što dovodi do narušavanja ravnotežu spavanja. Dobar san je dobro oružje protiv anksioznosti.
Cigarete nakon nekog vremena mogu pogoršati anksioznost
Možda biste trebali razmisliti o prestanku pušenja.
Cigareta je često prva stvar za kojom pušači posegnu u stresnoj situaciji.
Međutim, pušenje tijekom vremena može pogoršati anksioznost, baš kao što to može učiniti i konzumacija alkohola. Što ranije u životu počnete pušiti, veće su vam šanse za razvoj anksioznog poremećaja kasnije u životu.
Nikotin i druge kemikalije u dimu cigareta mogu promijeniti moždane puteve povezane s anksioznošću.
Prestanak pušenja može biti izazovan, ali uz pravi pristup i odlučnost, možete uspjeti. Prvi korak je postavljanje cilja i određivanje datuma kada ćete prestati pušiti. Potražite podršku od obitelji, prijatelja ili kolega kako bi vas potaknuli i pomogli vam u vašoj odluci. Izbjegavajte situacije i okoline koje vas podsjećaju na pušenje kako biste smanjili iskušenje. Pronađite zamjensku aktivnost za rješavanje stresa i tjeskobe, kao što su vježbanje, meditacija ili druženje s prijateljima. Ako osjetite potrebu za pušenjem, pokušajte se usmjeriti na druge aktivnosti koje vam mogu pomoći da prebrodite želju. Ustrajnost, upornost i pozitivan pristup ključni su za uspješan prestanak pušenja.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Dalibor Petko je ime koje je već godinama sinonim za hrvatsku medijsku scenu, osobito za radijske i televizijske emisije koje spajaju glazbu i zabavu. Njegova karijera započela je još u srednjoj školi, kada je prvi put preuzeo voditeljsku ulogu i otkrio da ga scena ispunjava na način koji nijedan školski predmet nije mogao. Kao dijete introverta koji je u sebi nosio glasnog ekstroverta, Dalibor je pronašao svoj put kroz improvizaciju i prisutnost pred publikom.
U trenutku kada je objavljeno da je među 24 odabrana izvođača Dore 2026, Karolina Ilić doživjela je ono što mnogi mladi glazbenici sanjaju godinama. Za nju to nije bio tek prolazak na nacionalni izbor, nego potvrda da njezin autorski rad, identitet i glazbena vizija imaju svoje mjesto na velikoj pozornici. Radost i uzbuđenje ubrzo su, međutim, zamijenjeni neočekivanim obratom.
Nakon uspješnih singlova „Led“ i „Fantazija“, dvojac Grše i Miach vraća se na glazbenu scenu novim zajedničkim projektom – pjesmom „Sante“, praćenom videospotom koji je danas službeno objavljen. Ova treća suradnja potvrđuje status dvojca kao jednog od najprepoznatljivijih i najuspješnijih tandema domaće glazbene scene, spajajući prepoznatljivu zvučnu estetiku s upečatljivim vizualnim identitetom.
