TikTok i Instagram upoznali su nas s brojnim beauty trendovima, a dok neki od njih izgledaju zabavno samo na zaslonu mobitela, drugi zaista djeluju u stvarnom životu.
Nanošenje rumenila u obliku slova nova je ideja s društvenih mreža, koju je prva predstavila vizažistica Farhin Shaikh. Riječ je o nanošenju rumenila na lice ovisno o željenom efektu i obliku lica, uz pomoć jednostavne “zamišljene šablone” u obliku slova.
Evo o čemu je riječ!
Nanošenje rumenila u obliku slova za 6 različitih efekata
U objavi na Instagramu koja je privukla veliku pažnju, Shaikh prikazuje šest različitih metoda nanošenja rumenila. Koristi slova W, O, C, V, L i U kako bi pokazala da različiti položaji nanošenja rumenila naglašavaju različite dijelove lica.
Metoda u obliku slova “W” nanosi se preko cijelog lica, odnosno u obliku tog slova, od obraza preko nosa i drugog kraja lica.
Tehnika “V” sastoji se od stvaranja malih bočnih slova “V” na jabučicama svakog obraza i njihovog blendanja.
Za tehniku pod nazivom “O”, vizažistica crta malo “o” na svakom obrazu te koristi kist za blendanje rumenila.
Metoda “L” zahtijeva crtanje oblika “L” na bočnoj strani lica nekoliko centimetara od kuta oka, produžujući kratku liniju slova preko obraza.
Isto se primjenjuje na “C” tehniku, samo što slovo C izrađeno od rumenila seže do iznad obrve.
Položaj “U” sličan je “O” po tome što proizvod treba nanijeti blizu nosa na najvišoj točki jagodične kosti.
Nanošenje rumenila u obliku slova može donijeti svježinu vašem izgledu
Ako niste sigurni koja vam od ovih tehnika najbolje pristaje, poigrajte se sa svima i potražite onu uz koje će rumenilo na vašem licu izgledati najprirodnije.
Kako biste bolje razumjeli o čemu je riječ, pogledajte video i pronađite slovo koje vam najviše odgovara.
Ako postoji poklon koji nikad ne pada u vodu, onda je to – ruž. Mali, precizni, čarobni štapić s kojim žene u trenu mogu promijeniti raspoloženje, držanje ramena i cijeli vibe, a Božić je idealna prilika da se pojavite s poklonom koji je istovremeno osoban, promišljen i dovoljno „wow“ da se pamti. Da, dragi muškarci, ovo je trenutak u kojem možete pokazati da znate – ili barem da ste spremni naučiti, a u svemu vam može pomoći najbliža, omiljena Douglas parfumerija.
Postoje mirisi koji se nose, i postoje mirisi koji se – žive. Dior je oduvijek stvarao ove druge: parfemske trenutke koji nadilaze dnevne rutine i postaju osobni rituali, mala luksuzna utočišta koja nosimo na koži. Ove jeseni, kuća visoke mode iz Pariza otišla je korak dalje i stvorila nešto što nadilazi i parfem i modu – J’ADIOR, novi solid parfem koji funkcionira kao komad nakita, mala couture kutijica stila koja putuje s vama kamo god krenete.
U svijetu u kojem vizualni identitet oblikuje dojam koji ostavljamo na druge, detalji lica postaju moćni saveznici samopouzdanja, a obrve, često podcijenjene, zauzimaju mjesto ključa u ovoj vizualnoj komunikaciji.
U trenutku kada muškarac odluči pustiti bradu, ona prestaje biti samo modni detalj i postaje pravi izraz osobnog identiteta, stila i samopouzdanja, no istovremeno zahtijeva pažnju i odgovornu njegu kože ispod dlake, jer zanemarivanje ovog aspekta može rezultirati svrbežom, perutanjem, neurednim izgledom i osjećajem zapuštenosti.
Odluka da se pusti brada često je više od pukog estetskog eksperimenta; ona je izraz osobnog stila, karaktera i samopouzdanja, ali i odgovornog pristupa vlastitoj higijeni i njezi kože, jer muškarci koji zanemare osnovne korake skincare rutine riskiraju da brada postane neuredna, koža ispod nje iziritirana, a lice izgubi sklad i svježinu.
Miris nije samo dodatak odjeći ili modnom stilu; on je nevidljivi potpis ličnosti, tihi ambasador karaktera koji komunicira bez riječi i oblikuje dojam koji ostavljamo na druge. Upravo zato odabir parfema zahtijeva pažnju, razumijevanje vlastite kože i svjesnost o vlastitom karakteru, jer parfem reagira s kožom i otkriva svoju punu aromatičnu složenost tek kada se stopi s vašim prirodnim pH-om, razinom vlage i masnoćom kože.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
