Čarolija Krke: Putovanje kroz Nacionalni park „Krka“ od izvora do ušća rijeke
Sedam veličanstvenih: Bilušića buk, slap Brljan, Manojlovački slap, slap Rošnjak, Miljacka slap, Roški slap i Skradinski buk. To su sedreni slapovi Krke, temperamentne rijeke koja se od izvora od ušća stalno mijenja.
Već sam izvor, udaljen od Knina 3,5 km, prirodni je fenomen. U njega se Topoljskim bukom ulijeva Krčić, prvi Krkin pritok. Krka se u more ulijeva u Šibenskom zaljevu, kod tvrđave sv. Nikole, gdje teče njegovom površinom. Na tom se prostoru, na 109 km², prostire Nacionalni park „Krka“. Nalazi se na području Šibensko-kninske županije, a obuhvaća najljepši dio toka rijeke Krke i donji dio toka njezina najvećeg pritoka, Čikole. U neposrednoj blizini Parka prolazi autocesta A1. Na dionici Skradin — Šibenik dva su izlaza s autoceste, od kojih do ulaza u Nacionalni park „Krka” ima svega pet do deset minuta vožnje. Gdje god da krenete, Krka vam je blizu.
Krka je krška rijeka koja nikad ne presušuje. Kada suncem ugrijanim kamenitim kanjonom u sekundi protutnji i do petsto tisuća litara vode, to je vrijedno divljenja. Vrijedna divljenja je i sedra, graditeljica slapova, temeljni fenomen Parka, na kojemu počiva sav živi svijet rijeke Krke. Sedra je česta pojava u površinskim tokovima dinarskog krša, ali rijetko gradi slapove poput onih na Krki.
Skradinski buk najveći je i vodom najbogatiji slap na rijeci Krki, ujedno i najduža europska sedrena barijera. Može ga se razgledati šetajući kružnom mrežom staza i mostova, uz koju se nalazi splet vodenica s etnografskom zbirkom. Na Skradinskom buku mogu se vidjeti i ostaci hidroelektrane „Krka“, koja je, 1895., prva na svijetu osvijetlila jedan grad: Šibenik.
Krka je velikim dijelom toka ujezerena rijeka. U takvim dijelovima smjestila su se dva duhovna središta: franjevački samostan s crkvom Gospe od Milosti na otočiću Visovcu, nadaleko poznata slika Parka, i manastir sv. Arhanđela u Carigradskoj dragi, koji pripada pravoslavnoj Dalmatinskoj eparhiji. U svojim riznicama ona čuvaju stoljetne umjetničke i povijesne vrijednosti, koje se mogu razgledati.
Zahvaljujući njezinu geografskom položaju i velikom broju različitih staništa, uz rijeku Krku nalazi se raznolik i slikovit biljni i životinjski svijet koji je svrstava u spomenike prirode najviše kategorije. Među špiljama i jamama na području Parka ističe se Oziđana pećina, pretpovijesni lokalitet smješten iznad Ogrlica, magičnih kaskada Roškog slapa. Do nje vodi, uz strmu stijenu, 517 drvenih stepenica. U špilji je, in situ, uređena arheološka zbirka. Kompleks vodenica na Roškom slapu najatraktivniji je etnografski lokalitet u Dalmatinskoj zagori.
Čovjek je oduvijek živio na obalama Krke. Tragove toga života, od prapovijesti do razdoblja industrijalizacije, nalazimo diljem Parka. Niti jedna od četiriju rijeka u Dalmaciji nema toliko utvrda na svojim obalama koliko ih ima Krka: duž čitava njezina toka, od izvora do ušća, nalaze se brojna utvrđenja ili fortifikacije. Srednjovjekovni utvrđeni gradovi – kamene utvrde – bili su u posjedu hrvatskih velikaških obitelji.
Skriven u njedrima Dalmatinske zagore, u kamenu i kršu, obrastao surovom makijom, nalazi se biser antičke povijesti, rimski vojni logor Burnum. Sagrađen je na prijelazu iz stare u novu eru na položaju s kojeg je nadziran prijelaz preko rijeke Krke. Ostaci Burnuma nalaze se u neposrednoj blizini Manojlovačkog slapa, najvišeg slapa na Krki. Sačuvani su lukovi zgrade zapovjedništva logora i ostaci amfiteatra, s obiljem arheološkog materijala izloženog u Arheološkoj zbirci Burnum u Eko kampusu „Krka“ u Puljanima, posjetiteljskom centru edukativnog karaktera s prihvatnim kapacitetima.
Kampus je namijenjen djeci, studentima, istraživačima i volonterima, odnosno svima onima koji žele detaljnije upoznati bogatu prirodnu i kulturnopovijesnu baštinu Nacionalnog parka „Krka“. Osim Arheološke zbirke, u njemu se nalaze i Prirodoslovna zbirka, u kojoj je prezentirana bogata prirodna baština zaštićenog područja, Laboratorij prirode, edukacijski centar za djecu osnovnoškolskog uzrasta, Škola u prirodi, edukacijski prostor na otvorenom, Volonterski centar, istraživački centar sa smještajnim kapacitetima hostelskog tipa i laboratorijima za istraživače, i Konferencijska dvorana.
Šetnja uz Krku pruža istinski doživljaj tisućljetnog suživota čovjeka s prirodom, u surovom kršu uz životodajnu vodu. Za sve one koji vole aktivni boravak u prirodi, uređene su dvadeset dvije staze, duge ukupno 47 km, s pet veličanstvenih vidikovaca, i 388 km biciklističkih ruta. Poučno-pješačka staza Stinice — Roški slap — Oziđana pećina, duga 8,5 km, koja vodi od stoljetne šume do tisućljetne pećine, jedna je od najljepših u Hrvatskoj. Posjetiteljima Parka na raspolaganju su i izleti brodom kroz smaragdno zeleni kanjon rijeke Krke.
Nacionalni park „Krka” za posjetitelje je otvoren tijekom cijele godine osim 25. i 26. prosinca. Obavijest o radnom vremenu, koje se mijenja ovisno o sezoni, dostupna je na službenim mrežnim stranicama Parka. Rijeka Krka svoje je slapove rasporedila duž čitavog toka pa su pojedini lokaliteti međusobno udaljeni kilometrima i razdvojeni prirodnim barijerama. Posjetitelji se Parkom mogu kretati pješice, osobnim automobilom, biciklom ili brodom. Za cjelokupan obilazak i doživljaj Parka vrijeme obilaska može se protegnuti i na nekoliko dana, za što preporučujemo ulaznicu Kluba prijatelja Krke, namijenjenu svim posjetiteljima, domaćim i stranim, koja vrijedi godinu dana od dana kupnje. Ulaz za djecu do navršene sedme godine je besplatan. Za obilazak Parka vodenim putem postoje izleti brodom: na Torak, otok Visovac, Roški slap i manastir Krka. Ovisno o vremenskim uvjetima i vodostaju Krke, izleti brodom organiziraju se od travnja do listopada, a ulaznice za njih mogu se kupiti u samom Parku.
Detaljne informacije o Parku, radnom vremenu, cijenama, ali i brojnim događanjima i pogodnostima možete pronaći na službenim mrežnim stranicama Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i na društvenim mrežama.
Postoji nešto posebno u putovanjima koja ne planiramo mjesecima unaprijed. Nekoliko slobodnih dana, torba s osnovnim stvarima i odluka da vikend provedemo negdje drugdje ponekad su sasvim dovoljni da nakratko promijenimo ritam. Još je bolje kada grad koji želimo posjetiti nije udaljen nekoliko presjedanja i kompliciranih kombinacija prijevoza, nego do njega možemo jednostavno sjesti u autobus i krenuti.
Pariz je jedan od onih gradova u kojima se plan puta vrlo brzo pretvori u niz spontanih fotografija, dugih šetnji i kratkih zaustavljanja za kavu, a upravo tako izgleda i pariški foto dnevnik Mirne Maras. Poznata domaća voditeljica francusku je prijestolnicu istraživala u društvu supruga Željka Batinića i djece, a dio obiteljskog putovanja podijelila je i na društvenim mrežama. Tijekom boravka obišli su Disneyland, prošetali gradom, zastali ispod Eiffelova tornja te se popeli na jedan od najpoznatijih simbola Pariza.
Sandra Bagarić ovih je dana Zagreb zamijenila Pekingom i s druge strane svijeta pokazala kako izgleda njezin susret s Kinom, od strmih kamenih stepenica Kineskog zida i carskih prostora Zabranjenog grada do pekinških ulica, lokalne gastronomije i sasvim neočekivanog susreta sa Zagrepčaninom nekoliko tisuća kilometara od kuće. Na put nije otišla sama. Društvo joj pravi suprug Darko Domitrović, pijanist i skladatelj s kojim je više od tri desetljeća povezana privatno i profesionalno, a fotografije koje je objavila tijekom boravka u Kini daju prilično dobru sliku njihova putovanja.
Nataša Janjić Medančić posljednje je dane ljeta odlučila pretvoriti u mali predah prije početka nove, radno intenzivnije sezone. Poznata domaća glumica otputovala je sa suprugom u Barcelonu, gdje je nekoliko dana posvetila odmoru, zajedničkom vremenu i upoznavanju grada koji gotovo u svako doba godine uspijeva zadržati prepoznatljivu mediteransku energiju.
Ako vam se čini da je s posljednjim danima kolovoza završilo i vrijeme za putovanja, imamo dobru vijest: nije. Rujan je, zapravo, jedan od onih mjeseci koji gradove čini posebno privlačnima. Ljetne gužve polako se povlače, temperature postaju ugodnije za višesatne šetnje, a kafići, restorani, trgovi i ulice još uvijek imaju onu opuštenu atmosferu zbog koje se čini kao da ljeto nije sasvim završilo.
Korčula je jedan od onih dalmatinskih gradova čiju ljepotu nije moguće potpuno razumjeti pri prvom susretu, jer se iza njezine prepoznatljive mediteranske scenografije, kamenih kuća, uskih ulica i pogleda prema plavetnilu Pelješkog kanala nalazi slojevita povijest koja se ne otkriva odjednom, nego postupno, dok se hodajući kroz staru gradsku jezgru počinju povezivati arhitektura, pomorska tradicija, srednjovjekovno pravo, sakralna baština, umjetnost i svakodnevni život ljudi koji su ovaj prostor oblikovali kroz stoljeća.
Postoje gradovi koje nakon putovanja možemo gotovo precizno nacrtati iz sjećanja, možemo se prisjetiti njihovih trgova, mostova, ulica i pročelja, možemo rekonstruirati put kojim smo svakoga jutra išli prema središtu grada i gotovo bez razmišljanja navesti naziv hotela u kojem smo spavali, ali postoje i oni drugi gradovi, mnogo važniji za naše osobno pamćenje, kojih se ne sjećamo toliko po onome što smo u njima vidjeli koliko po onome što smo u njima osjećali.
Postoje putovanja koja pamtimo po znamenitostima, muzejima, restoranima i savršeno fotografiranim mjestima, ali postoje i ona druga, tiša i mnogo osobnija putovanja, čije najvažnije trenutke nikada nismo zapisali u bilježnicu, nismo ih označili na karti i nismo ih unaprijed zamislili kao nešto što ćemo jednoga dana prepričavati drugima.
Na predstojećem 24. Zagreb Film Festivalu (ZFF), koji će se od 9. do 15. studenoga održati na više lokacija u Gradu Zagrebu i online, publika će ponovno imati priliku svojim glasovima pridonijeti odluci o najboljem filmu iz programa u okviru Mreže festivala Jadranske regije.