Što jedu IT milijunaši? Dijeta Elona Muska, Marka Zuckerberg i Jeffa Bezosa mogla bi vas iznenaditi
Zanima vas što jedu neki od najbogatijih i najmoćnijih muškaraca svijeta, koji su pokorili IT industriju? Otkrivamo u nastavku.
01 travnja 202414:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Mark Zuckerberg iznenadio je mnoge kad je počeo trenirati poput profesionalnog boksača, Jeff Bezos potpuno je promijenio imidž otkako je upoznao zaručnicu Lauren Sanchez, a ni Elonu Musku teretana nije strana. Ipak, što jedu moćnici iz svijeta IT industrije? Neki od njih imaju poprilično neobične prehrambene navike, a ako vas je ikad zanimalo kako izgleda dijeta Elona Muska i drugih bogatih i slavnih muškaraca iz njegove branše, čitajte dalje.
I naravno, ne ponavljajte ovo kod kuće.
Dijeta Elona Muska nije najzdravija: Radije ću jesti ukusno i živjeti kraće
“Da postoji način da ne mogu jesti kako bih mogao više raditi, ne bih jeo”, rekao je Elon Musk u biografiji Ashlee Vance“Elon Musk: Tesla, SpaceX i potraga za fantastičnom budućnošću”.
Musk baš i nije fanatik zdrave prehrane, često pojede Mars čokoladicu ili krafnu za početak dana, premda je izjavio kako zna da bi bolji bio omlet.
“Radije bih jeo ukusnu hranu i živio kraće”, rekao je Elon Musk Joeu Roganu 2020.
Jeff Bezos voli palačinke i hobotnice
Poznato je da Jeff Bezos jede zdravo otkako je upoznao novu zaručnicu, ali i da nedjeljom ujutro obožava jesti palačinke koje sam sprema.
Ipak, recept ne zna na pamet pa uvijek iznova vadi svoju kuharicu Betty Crocker.
To je jednom prigodom ispričala njegova zaručnica Lauren Sanchez i dodala kako u tim prigodama misli: “Ti si najpametniji čovjek na svijetu, kako ne možeš zapamtiti recept?”
Poznata je i njegova ljubav prema hobotnicama koje voli jesti za – doručak.
Mediteranska hobotnica s krumpirom, slaninom, jogurtom, zelenim lukom i poširanim jajetom, njegova je narudžba za doručak o kojoj se još priča u IT svijetu.
Mark Zuckerberg i hrana koju je sam ulovio
Tijekom godina Mark Zuckerberg eksperimentirao je s raznim dijetama i tipovima prehrane, a neko je vrijeme jeo samo ono što bi sam ulovio, odnosno ubio.
Njegova dijeta tada se sastojala od koza, pilića i jastoga, piše Business Insider. Navodno je i suosnivaču Twittera Jacku Dorseyju ponudio kozu koju je sam ubio. Sa salatom.
Hm… Zanimljivo…
Richard Branson i njegove beskrajne šalice čaja
Mislili ste da dijeta Elona Muska nije zdrava? Slavni Richard Branson navodno zna popiti i do 20 šalica čaja dnevno, i to crnog, punog kofeina, piše Business Insider.
“Nisam siguran kako bih preživio bez čaja”, izjavio je jednom prigodom.
Milijarder koji živi na privatnom otoku koristi ručak i večeru za poslovne razgovore jer smatra da su ljudi onda opušteniji.
Što je jeo Steve Jobs?
Steve Jobs vjerovao je da zbog veganske dijete ne mora koristiti dezodorans niti se redovito tuširati.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.
