Koja bi to zemlja mogla po popularnosti prestići samu Francusku? Na prvom mjestu najposjećenijih zemalja u Europi još je uvijek Španjolska no romantična Francuska, čiji je turizam još i više procvjetao nakon prikazivanja Netflixova hita “Emily in Paris”više nije drugi. Vjerovali ili ne, druga najpopularnija europska zemlja sada je zemlja u koju mnogi odlaze kako bi spojili ugodno s korisnim.
U njoj se spajaju egzotična hrana, atraktivna arhitektura i dobar shopping, a kad se svemu tome pribroje i povoljni zubari, nastaje lokacija na koju hrle turisti sa svih strana svijeta.
Druga najpopularnija europska zemlja više nije Francuska
Francuska je dugo uživala na drugom mjestu najposjećenije zemlje u Europi no sada ju je “prešišala” Turska koja je doživjela porast od čak 70 posto u odnosu na posjete zabilježene prije pandemije.
Što privlači Turiste da kupe karte za Tursku?
Francuska je i dalje vrlo popularna zahvaljujući predivnim gradovima, hrani i vinu, ali Turska ima drevne spomenike, znamenitosti, nevjerojatne plaže i… medicinski turizam koji cvate.
Iako je Turska oduvijek bila prilično popularna destinacija, industrija medicinskog turizma u procvatu glavni je pokretač porasta broja posjetitelja pa je zato postala druga najpopularnija europska zemlja, kažu stručnjaci.
Medicinski turisti obožavaju Tursku
2022. godine čak 44,6 milijuna ljudi uputilo se u Tursku, a 1,2 milijuna od njih bili su “medicinski turisti”. U 2023. ukupan broj posjetitelja trebao bi premašiti 50 milijuna, a 746.290 medicinskih turista već je posjetilo do prve polovice godine, otkrivaju Tourism Economics i World Travel Market.
Popularan tretman zvuči uznemiravajuće no ne sprječava turiste da zakažu termin
250.000 stranih pacijenata odlazi u zemlju svake godine kako bi im se ispilili zubi (i kako bi riskirali ozbiljno oštećenje živaca), otkriva Turska stomatološka udruga, dok se strani zubari zgražavaju. To je jedan od najpopularnijih tretmana koji se može primijeniti u Turskoj, uz transplantaciju kose iza koje su na listi laserska korekcija očiju i operacije vezane uz mršavljenje.
Iako se čini da je broj medicinskih turista prilično velik, srećom, puno ljudi ide u Tursku i samo kako bi uživali u klasičnoj turističkoj ponudi koju ta zemlja nudi.
Povodom deset godina poslovanja u Hrvatskoj, FlixBus donosi promotivne cijene karata na domaćim linijama, uz mogućnost putovanja između hrvatskih gradova već od 2,99 eura
Putovanje zrakoplovom počinje mnogo prije nego što avion poleti. Nakon pakiranja kovčega, dolaska u zračnu luku, predaje prtljage i prolaska sigurnosne kontrole, putnicima često preostaje dovoljno vremena za kavu, doručak ili jednostavno predah prije ukrcaja. Dok jedni to vrijeme provode u užurbanim čekaonicama, drugi ga koriste u zrakoplovnim salonima, gdje su im na raspolaganju udobnija sjedala, hrana, piće i mirniji prostor za odmor. Takvo iskustvo više nije rezervirano isključivo za putnike poslovne klase ili vlasnike najskupljih avionskih karata. Zahvaljujući novoj pogodnosti OTP banke, priliku za boravak u zrakoplovnim salonima sada dobivaju i korisnici njezina programa vjernosti OTPetica.
Svečanim otvorenjem izložbe svjetlosnih instalacija „Trakošćan – Dvorac svjetla: Svijet bajki“ započelo je drugo izdanje ovog zimskog događanja koje će do 10. siječnja 2027. posjetiteljima ponuditi drukčiji pogled na dvorac i njegov perivoj. Nakon što je prvo izdanje Dvorca svjetla privuklo velik interes posjetitelja i pokazalo koliko ovakav spoj kulturne baštine, umjetnosti i suvremenih svjetlosnih instalacija može biti zanimljiv publici, ovogodišnje izdanje donosi novu temu - svijet bajki, basni i priča koje već generacijama zauzimaju posebno mjesto u našoj mašti. Nakon zalaska sunca perivoj Trakošćana postaje prostor u kojem se susreću književnost i umjetnost svjetla, a poznati likovi i bajkoviti prizori dobivaju novu, trodimenzionalnu interpretaciju.
Od 6. studenoga 2026. do 10. siječnja 2027. svjetlosne instalacije pretvaraju perivoj dvorca u svijet poznatih bajki i basni, uz popratni kulturni program za sve generacije.
Postoje adventska putovanja koja se svode na obilazak božićnih sajmova, ali i ona zbog kojih poželimo ostati cijeli vikend. Austrijsko jezero Wörthersee, smješteno u Koruškoj, nedaleko od slovenske granice, jedna je od destinacija na kojoj se predbožićno razdoblje može doživjeti nešto drukčije. Umjesto velikih gradskih trgova i užurbanih ulica, ovdje nas čekaju mala mjesta uz jezero, osvijetljene šetnice, božićni sajmovi uz samu vodu, vožnje brodom i vidikovci s kojih se pruža pogled na zimski alpski krajolik.
Ako planirate putovanje u London, ove godine imate razlog više da ga organizirate upravo u vrijeme Adventa. Jedna od najpoznatijih londonskih ulica, Oxford Street, ovog će Božića dobiti posebno blagdansko uređenje inspirirano svijetom Harryja Pottera, a početkom studenoga ondje se otvara i nova velika trgovina posvećena popularnom čarobnjaku. London je već godinama među omiljenim europskim destinacijama za predbožićna putovanja, no ovogodišnja kombinacija raskošne ulične rasvjete, tematskih dekoracija i novih sadržaja posebno će razveseliti ljubitelje knjiga i filmova o Harryju Potteru.
Putovanja su mnogima najdraži način da se odmaknu od svakodnevice, upoznaju nova mjesta i barem nakratko promijene rutinu. Neki već mjesecima unaprijed znaju gdje će provesti godišnji odmor, dok drugi radije čekaju posljednji trenutak i biraju destinaciju prema trenutačnom raspoloženju. Ipak, čini se da ćemo u 2027. godini sve češće putovati na nešto drugačiji način. Umjesto poznatih itinerara, popularnih turističkih atrakcija i unaprijed isplaniranih aktivnosti, sve više ljudi želi isprobati nešto novo, posjetiti mjesta koja dosad nisu razmatrali i organizirati odmor prema vlastitim željama.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.