Andy Warhol napravio je svoju originalnu sliku Marilyn Monroe 1962. godine. Glumica je preminula 5. kolovoza 1962. nakon što se predozirala tabletama za spavanje. Vijest o njezinoj smrti nadahnula je Warhola da kasnije tog mjeseca stvori svoje prve Marilyn silkscreen slike. Do kraja te godine napravio je najmanje 23 slike Marilyn Monroe.
Marilyn je bila među Warholovim prvim silkscreen slikama. Andy Warhol je počeo eksperimentirati s tehnikama silkscreen ispisa u kolovozu 1962., samo nekoliko dana prije tragične smrti Marilyn.
“Gumeni štambilj koji sam koristio za ponavljanje slika odjednom mi se činio homemade; htio sam nešto jače što bi dalo više efekta montažne trake“, prisjećao se Warhol u svojim memoarima “POPism”.
“Moji prvi eksperimenti bili su glave Troya Donahuea i Warrena Beattyja, a onda kada je Marilyn Monroe slučajno umrla tog mjeseca, dobio sam ideju da napravim screenove njezinog prekrasnog lica – prve Marilyn Monroe.”
Warholova Marilyn temelji se na promotivnoj fotografiji za film “Niagara”. U trileru iz 1953. godine, Marilyn je igrala femme fatale Rose Loomis, ženu koja smišlja smrtonosni plan protiv svog starijeg supruga dok su bili na odmoru na slapovima Niagare.
Izvorna promotivna fotografija Marilyn za film “Niagara” crno-bijela je i prikazuje glumicu do razine prsa. Za svoje slike, Andy Warhol je izrezao fotografiju kako bi više privukao pozornost na Marilynino lice. Neki njegovi portreti su monokromatski, dok su drugi naslikani u svijetlim bojama.
“Što se tiče toga je li simbolično slikati Monroe takvim nasilnim bojama: to je ljepota, a ona je lijepa, a ako je nešto lijepo, onda su to lijepe boje, to je sve”, objasnio je Andy Warhol.
Iako je Marilyn Monroe imala 36 godina kad je umrla, Warholovi portreti vječno je zamrzavaju u dobi od 26 godina – godine kad je postala jedna od najunosnijih zvijezda Hollywooda. Osim “Niagare”, 1953. donio je izlazak njenih hvaljenih filmova “Gentlemen Prefer Blondes” i “How To Marry A Millionaire”.
Zašto je Marilyn Monroe Andyja Warhola poznata? Izuzetni uspjeh i slava Warholovih slika vjerojatno se mogu pripisati tome koliko dobro su uhvatile i kritizirale novi kulturni fenomen slavnih osoba, kao i Warholovoj pravodobnosti u objavljivanju screenprintova neposredno nakon njezine smrti – događaja koji je već privukao pozornost i znatiželju prema pitanju tko je ‘prava’ Marilyn bila u životu.
U masovnim medijima, kako za njezina života, tako i odmah nakon njezine smrti, Marilyn Monroe djelovala je kao pažljivo stvoreni identitet – ikona – a ne kao stvarna osoba. Ponavljajući njezinu sliku beskrajno u svojoj umjetnosti, Andy Warhol svjesno pretvara Marilyn iz stvarne osobe u proizvod koji se može proizvesti i konzumirati, ističući proces na kojem su Hollywood i slava ovisili, možda na štetu same Marilyn. Kao što je nekada rekao pop umjetnik: “Što više gledate istu stvar, značenje nestaje, a osjećate se bolje i praznije.”
Koliko ima Warholovih Marilyn Monroe? To je prilično teško reći, budući da ovisi o tome pitate li o pojedinim Marilyn glavama u Warholovim djelima, ili o različitim izdanjima djela koja sadrže Marilyn…
Iako je Andy Warhol poznat po puno izdanja, kad je riječ o najtraženijem umjetničkom djelu, Shot Marilyns, postoji samo četiri, svaka drugačije boje, zbog razloga zbog kojeg su nazvane tako – pet platna doslovno su pogođena hicem iz pištolja izvođača performansa Dorothy Podmer, oštetivši samo četiri.
Osim toga, kultni portret je inspirirao beskrajne parodije. Anonimni ulični umjetnik Banksy je odao počast Warholovoj Marilyn s njegovim radom s Kate Moss, koji prikazuje lice engleske manekenke s Marilyninom kosom. Mr. Brainwashov Spock Monroe spaja Marilyn i poznatog Star Trek lika, dok je suvremeni umjetnik Gary Hogben spojio Marilyn i britanskog premijera Borisa Johnsona u djelu nazvanom Boris Monroe.
Slike Marilyn odražavaju ključne teme pop arta i Andyja Warhola. Opsesija pop umjetnika slavom, ljepotom i smrću usmjerila se u njegove portrete Marilyn. Godinu dana kasnije, Warhol je nastavio stvarati svoje senzacionalističke slike smrti i nesreća, koje su ponavljale jezive slike rasnih nereda, električnih stolica, žrtava samoubojstava i automobilskih nesreća.
“Svaki put kad ste uključili radio, govorili su nešto poput ‘4 milijuna će umrijeti’. Ali kad vidite užasnu sliku iznova i iznova, zaista nema nikakvog učinka”, rekao je Warhol o inspiraciji za ta djela.
Warhol se vraćao stvaranju Marilyn tijekom cijelog svog života. 1979. godine, gotovo dva desetljeća nakon prvih Marilyn slika, Warhol je započeo svoju seriju Reversal gdje je invertirao svoja najpoznatija djela – pretvarajući svijetle dijelove u tamne i sjenčane u boje. Tijekom narednih sedam godina, Warhol je stvorio novu seriju Marilyn (Reversal) slika, u osnovi radeći reprodukcije vlastitih reprodukcija.
Marilyn slike su u muzejima diljem svijeta. Jedna od Warholovih prvih slika glumice, “Marilyn Diptych”, možete pronaći u Tate Modernu u Londonu. U Americi, Muzej moderne umjetnosti u New Yorku čuva “Gold Marilyn Monroe” iz 1962., dok Cleveland Museum of Art ima “Marilyn x 100”, najveću od Marilyn slika. Leeum Samsung muzej u Seulu ima hipnotički “Forty-Five Gold Marilyns”, napravljenu 1979. godine kao dio Warholove serije Reversal.
Koliko vrijedi Marilyn Monroe Andyja Warhola? Najskuplja Marilyn prodana je za 195 milijuna dolara. Warholova “Shot Sage Marilyn” prodana je za rekordnih 195 milijuna dolara na aukciji u Christie’su u New Yorku 9. svibnja 2022. godine. Dugo očekivana prodaja rezultirala je time da je to postala najskuplja umjetnina 20. stoljeća ikada prodana na aukciji.
Kupio ju je trgovac Larry Gagosian nakon samo 4 minute licitiranja, a “Shot Sage Marilyn” istisnula je “Untitled Skull Canvas” Jean-Michela Basquiata s prvog mjesta najprodavanijeg djela – prodano je za 110 milijuna dolara 2017. godine. Svi prihodi od aukcije išli su u dobrotvorne svrhe, što je predstavljalo najveću filantropsku prodaju od aukcije Rockerfeller 2018. godine.
Christie’s je opisao silkscreen kao “jednu od najrjeđih i najtranscendentnijih slika u postojanju”, pa nije iznenađenje što je ovaj vrhunski primjerak pop umjetnosti osigurao lijepu svotu novca – iako manju od procjene prije prodaje.
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
Od Samobora do Kine putuje se ne samo kilometrima, već i nadarenošću, predanošću i energijom koja ne poznaje granice. Ema Dujmović, tinejdžerica koja je tek nedavno zakoračila u svoj četrnaesti životni krug, već uspijeva povezati svjetove umjetnosti, jezika i glazbe na način koji rijetko tko može zamisliti. Svijet kineskog jezika nije samo stranica knjige ili apstraktni pojam; za Emu je to prostor u kojem se izražava, u kojem njena upornost i talent dobivaju oblik i priznanje. Putovanje do svjetskog natjecanja u Kini bilo je više od puta zrakoplovom, to je bio korak u globalnu zajednicu mladih stvaratelja, gdje je osvojila drugo mjesto u Europi i ušla među deset najboljih na svijetu. No njezina priča nije samo o natjecanjima; ona je svakodnevica u kojoj se talent pretvara u djela, a znanje u inspiraciju.
Tina Kadoić je kreativna snaga koja spaja disciplinu profesionalnog sporta i slobodu umjetničkog izraza, a njezino iskustvo u skakanju u vodu oblikovalo je i mentalni i fizički pristup poslu. Sport ju je naučio disciplini, snazi i izdržljivosti, ali i hrabrosti da pomiče vlastite granice, a upravo taj mindset prenosi u svaki projekt kojim se bavi. Kao snimateljica, razumije tijela izvođača jer je sama živjela fizičku i mentalnu borbu pokreta, a njezini kadrovi prenose energiju koja je ljudskom oku često nevidljiva. Kamera joj je od prvih dana služila kao alat da sačuva i ponovno proživi plesne trenutke iz mladosti, a kroz rad s vrhunskim plesačima i glazbenicima shvatila je da ona sama može pričati priče koje ples sam ne može do kraja izraziti.
Silvio Vujičić jedan je od najintrigantnijih hrvatskih umjetnika i dizajnera, čiji rad već više od dva desetljeća oblikuje domaću i međunarodnu scenu. Obrazovan u području tekstilnog i modnog dizajna, svoju je praksu proširio na suvremenu umjetnost, spajajući znanost, alkemiju i performans.
Kada braća i sestre udruže snage u svijetu televizijske produkcije, rezultat može biti nešto doista jedinstveno. Takav je slučaj sa serijom "Oblak u službi zakona", autorskim projektom Snježane i Gorana Tribusona, koji je kroz nekoliko sezona stekao vjernu publiku i pokazao da domaća televizijska scena još uvijek ima mnogo toga za ponuditi. No, što stoji iza ovog televizijskog uspjeha? Kako nastaje priča koja balansira između lakog krimića i obiteljske komedije, a likove čini tako bliskima i prepoznatljivima?
Uoči Valentinova te jubilarne koncertne turneje kojom obilježava 40 godina iznimno uspješne i bogate glazbene karijere, Hari Mata Hari nakon duljeg diskografskog razdoblja predstavlja novu pjesmu koju publika s velikim nestrpljenjem iščekuje. Riječ je o emotivnoj baladi „Odavno si ti u srcu mom“, koja će premijerno biti objavljena 12. veljače, simbolično uoči Dana ljubavi, kao snažna glazbena uvertira u turneju „Koncerti ljubavi“ po Hrvatskoj. Sudeći prema prvim reakcijama obožavatelja i dugogodišnjih slušatelja na samu najavu pjesme, već sada se može naslutiti da je riječ o baladi koja ima potencijal obilježiti nadolazeće proljeće.
Miki Solus predstavlja novi videospot za pjesmu „Tonska proba“, autorski preciznu, kaotičnu i nimalo uljepšanu posvetu jednom od najstresnijih rituala koncertnog života – trenutku u kojem je klub još prazan, pozornica ogoljena, živci rastegnuti do pucanja, a sudbina cijelog benda koncentrirana u rukama osobe koja stoji iza miks pulta. Riječ je o pjesmi koja bez zadrške secira kolektivnu anksioznost glazbenika suočenih s tišinom praznog prostora, s mikrofonijom koja vreba iza svakog pomicanja fadera i s toncem koji u tom liminalnom trenutku poprima gotovo mitsku moć arbitra sudbine. Ono što bi, barem u teoriji, trebala biti puka tehnička priprema za koncert, vrlo brzo prerasta u psihološki rat ispunjen tenzijom, strahom, potisnutim bijesom i osjećajem potpune izloženosti.
Nakon duljeg razdoblja povlačenja s glazbene scene, glazbenica Ana Antolović publici se vraća novim singlom „Još si tu“, intimnom i emotivno snažnom baladom koja istodobno označava njezin osobni povratak glazbi i novi profesionalni početak, ali i ponovno uspostavljanje veze s publikom koja je pamti još iz vremena vokalne skupine Putokazi te kasnijeg angažmana u istarskom bendu Gustafi.
Hrvatska i slovenska glazbena scena uskoro će ponovno osjetiti energiju i karizmu Nine Donelli, koja se na radost svojih obožavatelja vraća glazbenoj publici novim singlom pod nazivom “Neke oči zelene”, deset mjeseci nakon što je postala majka prekrasne kćerke Anamarije. Vrijeme provedenom na porodiljnom dopustu pjevačica je iskoristila na način koji najbolje odražava njezinu životnu i profesionalnu zrelost – posvetila se svakodnevnom povezivanju s kćeri, istovremeno promišljajući i birajući pjesme koje će označiti početak novog glazbenog razdoblja u njezinoj karijeri.
Lara Demarin vraća se na Dorinu pozornicu s pjesmom „Mantra“, donoseći novu energiju i osobni izričaj koji je već osvojio hrvatsku glazbenu publiku. Njeno ime proteklih godina postalo je sinonim za predanost, strast i umjetničku autentičnost. Iza nje stoji glazbeničko obrazovanje, iskustvo u zborovima i pratećim vokalima, ali i niz samostalnih nastupa koji su oblikovali njezin jedinstveni stil. „Mantra“ je pjesma koja spaja plesne ritmove, etno elemente i snažan emotivni naboj, a iza nje stoji tim iskusnih autora i producenata, uključujući Laru, njezinog brata Luku, Roberta Aralicu i Hrvoja Domazeta.
