Zgrozite li se i vi kad vidite da će nadolazeći petak biti – petak 13? Mnogi se boje ovog datuma i tvrde da im iz neobjašnjivih razloga tada cijeli dan sve ide loše, drugi tvrde da im je petak 13. uvijek sretan, a treći da su sve to gluposti koje nimalo ne utječu na njihov život. Zašto se petak 13. uopće veže uz lošu sreću?
Kako je krenulo to praznovjerje i zašto se mnogi boje “nesretnog petka”, pročitajte u nastavku.
Zašto se petak 13. iz generacije u generaciju smatra nesretnim?
Ima više teorija. Poput mnogih praznovjerja koja su se razvila tijekom vremena u različitim kulturama, teško je odrediti točno podrijetlo petka 13.
Loki, bog nestašluka možda je glavni krivac
Međutim, ono što znamo jest da su se i petak i broj 13 u određenim kulturama kroz povijest smatrali nesretnima. U svojoj knjizi “Extraordinary Origins of Everyday Things”Charles Panati prati koncept “prokletih dana” sve do nordijske mitologije, kada je Loki, bog nestašluka, upao na banket u Valhali, čime je broj prisutnih bogova porastao na nesretnih 13. Po utjecajem Lokija, slijepi bog Hodr je strijelom s vrhom imele ustrijelio svog brata Baldera, boga svjetla, radosti i dobrote, ubivši ga istog trenutka.
Posljednja večera često se spominje u teorijama
Uznemirujuća moć brojeva spominje se i uz priču o Posljednjoj večeri, kojoj su prisustvovali Isus Krist i njegovi učenici na Veliki četvrtak. Trinaesti i najzloglasniji gost koji je stigao, Juda Iškariotski, bio je učenik koji je izdao Isusa, što je dovelo do njegovog raspeća na Veliki petak.
U Bibliji se na petak događaju nevolje
U biblijskoj tradiciji, koncept nesretnog petka seže čak i dalje od Posljednje večeri. Navodno je dan na koji su Adam i Eva pojeli zabranjeno voće s Drveta spoznaje bio baš petak, kao i dan kad je Kain ubio svog brata Abela, dan kad je srušen Solomonov hram i dan kad je Noina arka isplovila u Velikom potopu.
Međutim, tek je u 19. stoljeću petak 13. postao sinonim za nesreću: kao što Steve Roud objašnjava u “Pingvinskom vodiču kroz praznovjerja Britanije i Irske”, kombinacija petka i broja 13 viktorijanska je izmišljotina. Godine 1907. objavljivanje popularnog romana Thomasa W. Lawsona “Petak, trinaesti” zaokupilo je maštu svojom pričom o beskrupuloznom brokeru koji je iskoristio praznovjerja oko datuma kako bi namjerno srušio burzu.
Američka kultura pomogla je popularizaciji
Brojni horor filmovi snimljeni na temu petka 13. u novije doba proširili su ideju o tom danu kao strašnom i nepoželjnom te pomogli održati legendu živom. Ipak, dok mnogi danas petak 13 smatraju samo dobrom šalom ima onih koji vjeruju da im upravo broj 13 donosi sreću.
Taylor Swift jedan je od najpoznatijih primjera slavnih osoba koje broj 13 smatraju sretnim, a koliko je u to uvjerena dokazuje činjenica da je na početku karijere često inzistirala da se njezini nastupi održavaju 13. dana u mjesecu.
Nekad smo s pomalo superiornim osmijehom gledali američke filmove i mislili: „Aww, kako slatko, ali to kod nas nikad ne bi prošlo.“ Danas? Danas Europom paradiraju kolone automobila okićenih ružičastim i plavim balonima, dok mladi par u Zagrebu, Pragu ili Milanu pritišće tipku koja će – uz dim, konfete i svjetlosne efekte vrijedne polufinala Eurosonga – otkriti je li njihova beba on ili ona.
Čim otvorite oči, ruke se već refleksno pružaju prema telefonu. Alarm utihne, a vi, napola još sanjivi, već kucate po ekranu. Provjeravate poruke, pregledavate Instagram, skrolate TikTok – a da i ne ustanete iz kreveta. Možda mislite: „Samo malo, brzo ću pogledati...“ No, što ako vam kažemo da upravo taj ‘mali trenutak’ može upropastiti cijelo jutro?
Petra Pinjuh danas je ime koje izaziva znatiželju i divljenje, ali njezin put do coacha za partnerske veze i seksulanost nije bio klasičan, niti očekivan. Iza nje stoji uspješna korporativna karijera, godine vođenja timova i postizanja ciljeva u svijetu prodaje, ali i duboka spoznaja da „savršeno“ izvana ne znači ispunjeno iznutra. Upravo to nezadovoljstvo, pomiješano s intuicijom i strašću za ljudskim odnosima, dovelo ju je do odluke da napusti siguran posao i zakorači u svijet koji mnogi još uvijek smatraju tabuom.
Ako ste milenijalac – osoba rođena između 1981. i 1996. godine – možda ćete se osjećati prozvano jer postoji fenomen koji je upravo vas stavio pod lupu: millennial pause.
Postoji trenutak na internetu koji otkriva više o našoj dobi nego sve ankete zajedno. Nije to filter, ni emoji, ni traper kroj iz ormara – nego način na koji pritišćemo “record” i kako se izgledamo u prvih par sekundi videa.
Ghosting, gaslighting, negging… kao da popis toksičnih ljubavnih trendova nije već dovoljno dug, na scenu je stigao još jedan – quiet dumping. Najkraće rečeno, riječ je o ljubavnom ponašanju koje kombinira pasivnu agresiju quiet quittinga iz poslovnog svijeta i emocionalnu okrutnost ghostinga, ali uz daleko suptilniju, dugotrajniju i često bolniju metodu prekida.
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.