Zgrozite li se i vi kad vidite da će nadolazeći petak biti – petak 13? Mnogi se boje ovog datuma i tvrde da im iz neobjašnjivih razloga tada cijeli dan sve ide loše, drugi tvrde da im je petak 13. uvijek sretan, a treći da su sve to gluposti koje nimalo ne utječu na njihov život. Zašto se petak 13. uopće veže uz lošu sreću?
Kako je krenulo to praznovjerje i zašto se mnogi boje “nesretnog petka”, pročitajte u nastavku.
Zašto se petak 13. iz generacije u generaciju smatra nesretnim?
Ima više teorija. Poput mnogih praznovjerja koja su se razvila tijekom vremena u različitim kulturama, teško je odrediti točno podrijetlo petka 13.
Loki, bog nestašluka možda je glavni krivac
Međutim, ono što znamo jest da su se i petak i broj 13 u određenim kulturama kroz povijest smatrali nesretnima. U svojoj knjizi “Extraordinary Origins of Everyday Things”Charles Panati prati koncept “prokletih dana” sve do nordijske mitologije, kada je Loki, bog nestašluka, upao na banket u Valhali, čime je broj prisutnih bogova porastao na nesretnih 13. Po utjecajem Lokija, slijepi bog Hodr je strijelom s vrhom imele ustrijelio svog brata Baldera, boga svjetla, radosti i dobrote, ubivši ga istog trenutka.
Posljednja večera često se spominje u teorijama
Uznemirujuća moć brojeva spominje se i uz priču o Posljednjoj večeri, kojoj su prisustvovali Isus Krist i njegovi učenici na Veliki četvrtak. Trinaesti i najzloglasniji gost koji je stigao, Juda Iškariotski, bio je učenik koji je izdao Isusa, što je dovelo do njegovog raspeća na Veliki petak.
U Bibliji se na petak događaju nevolje
U biblijskoj tradiciji, koncept nesretnog petka seže čak i dalje od Posljednje večeri. Navodno je dan na koji su Adam i Eva pojeli zabranjeno voće s Drveta spoznaje bio baš petak, kao i dan kad je Kain ubio svog brata Abela, dan kad je srušen Solomonov hram i dan kad je Noina arka isplovila u Velikom potopu.
Međutim, tek je u 19. stoljeću petak 13. postao sinonim za nesreću: kao što Steve Roud objašnjava u “Pingvinskom vodiču kroz praznovjerja Britanije i Irske”, kombinacija petka i broja 13 viktorijanska je izmišljotina. Godine 1907. objavljivanje popularnog romana Thomasa W. Lawsona “Petak, trinaesti” zaokupilo je maštu svojom pričom o beskrupuloznom brokeru koji je iskoristio praznovjerja oko datuma kako bi namjerno srušio burzu.
Američka kultura pomogla je popularizaciji
Brojni horor filmovi snimljeni na temu petka 13. u novije doba proširili su ideju o tom danu kao strašnom i nepoželjnom te pomogli održati legendu živom. Ipak, dok mnogi danas petak 13 smatraju samo dobrom šalom ima onih koji vjeruju da im upravo broj 13 donosi sreću.
Taylor Swift jedan je od najpoznatijih primjera slavnih osoba koje broj 13 smatraju sretnim, a koliko je u to uvjerena dokazuje činjenica da je na početku karijere često inzistirala da se njezini nastupi održavaju 13. dana u mjesecu.
U popularnoj kulturi veličina penisa već se desetljećima poistovjećuje s moći, samopouzdanjem i seksualnom kompetencijom. Od filmova i glazbe do sportskih svlačionica i internetskih memeova, poruka je jasna: veće znači bolje. No iza tog uvriježenog narativa krije se stvarnost o kojoj se rijetko govori – ona u kojoj veličina ne donosi nužno prednost, već često otvara niz fizičkih, emocionalnih i psiholoških izazova.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
U popularnoj kulturi veličina penisa već se desetljećima poistovjećuje s moći, samopouzdanjem i seksualnom kompetencijom. Od filmova i glazbe do sportskih svlačionica i internetskih memeova, poruka je jasna: veće znači bolje. No iza tog uvriježenog narativa krije se stvarnost o kojoj se rijetko govori – ona u kojoj veličina ne donosi nužno prednost, već često otvara niz fizičkih, emocionalnih i psiholoških izazova.
Nakon iznimno intenzivne i dinamične 2025. godine, obilježene brojnim koncertima, prijeđenim kilometrima i snažnom, kontinuiranom podrškom publike, varaždinski bend Ogenj vratio se onome što čini samu srž njegova glazbenog identiteta – pjesmama koje nastaju iz autentične potrebe za izražavanjem i dijalogom s publikom. Prošla godina bila je jedna od najplodnijih u dosadašnjoj karijeri benda, tijekom koje su objavili čak šest novih singlova, a kao posebno snažan trenutak izdvaja se pjesma „Daj, daj“, skladba koja je Ogenj lansirala u novu kreativnu i produkcijsku orbitu te dodatno učvrstila njihovu poziciju na domaćoj glazbenoj sceni.
Jedna od najperspektivnijih domaćih pjevačica mlađe generacije, Natalie Balmix, vratila se nakon godinu dana diskografske pauze s projektom koji nosi pečat iskrenosti, emotivne zrelosti i umjetničke slobode. U srijedu u podne predstavila je svoj novi EP album "Natalie, drago mi je", koji donosi tri moćne balade – "Hladno mi je", "Kriva za sve" i "Stan na dan" – i u kojima publika može osjetiti potpuno novi nivo otvorenosti i osobnog izražaja pjevačice.
