Hrvatska pjevačica i poduzetnica koja stoji iza brenda Frankly Good odlučila se na veliku promjenu. Nova frizura Franke Batelić a neočekivanoj, atraktivnoj boji u skladu je sa svim trendovima za jesen 2023. godine, a lijepoj pjevačici odlično stoji.
Mama dvoje mališana ljeto je provela koketirajući sa plavim i smeđim pramenovima u kosi, a sada se odlučila na nagli stilski zaokret i u svom omiljenom salonu u potpunosti promijenila look.
Nova frizura Franke Batelić idealna je za jesen
U svom posljednjem javljanju iz frizerskog salona Franka Batelić nas je obavijestila da je obojila kosu u nekoliko nijansi pod nazivom Caramel Blonde, kako bi bila spremna za ljeto. Ipak, nova frizura Franke Batelić nešto je potpuno drugačije.
S prvim danima jeseni, ponovno je poželjela promjenu i odvažila se na svijetlu, narančastu boju koju treba znati nositi.
Narančasta boja posebno je popularna u jesenskim mjesecima, a na TikToku i Instagramu u porastu je pretraga za pojmovima kao što su Pumpkin Spice Hair i Copper Hair.
Omiljeni ruževi pristaju joj i uz ovu boju kose
Na fotografiji koju je objavila na Instagramu, Franka Batelić uživa na pozira u automobilu, sretna i zadovoljna nakon uspješnog posjeta frizeru.
Franka se odlučila za nijansu bakra koju su već isprobale i brojne celebrity djevojke poput Kendall Jenner i Olivije Jade, a uz fotografiju s novom bojom kose je napisala:
“Kad Franiću kažem – želim promjenu! U tonu s jeseni, jedva čekam isprobati naš @its.franklygood Terra Rossa ruž uz ovu boju! Do tada, Honey be you – od kojeg se ne odvajaaaaam!”.
Ovom objavom pjevačica je obožavateljicama dala do znanja koja su joj dva ruža iz vlastite kolekcije trenutno najdraža.
Splitska pjevačica, koja je posljednjih godinu dana napravila velik zaokret u karijeri i okrenula se duhovnoj glazbi, započela je novo životno poglavlje i vidljivom promjenom izgleda.
Studeni je mjesec u kojem muškarci diljem svijeta puštaju brkove, a Movember, globalni pokret koji promiče svijest o muškom zdravlju, iz godine u godinu dobiva sve više pozornosti.
Gubitak kose kod muškaraca predstavlja mnogo više od estetskog problema. Svakodnevni pogled u ogledalo i otkrivanje rijetke, stanjene kose može polako smanjivati samopouzdanje, mijenjati dojam o vlastitoj dobi i utjecati na način na koji se muškarac doživljava u privatnom i profesionalnom životu. Pojedinci koji se susreću s ćelavljenjem često se osjećaju izolirano i frustrirano, ali zahvaljujući napretku moderne medicine, presađivanje kose postalo je dostupno rješenje koje pruža realan i prirodan izgled kose, čineći postupak koji je nekada bio tabu ili egzotičan danas pristupačnim i sigurnim.
Postoji nešto gotovo ritualno u trenutku kada muškarac sjedne u frizersku stolicu, nasloni se na umivaonik i osjeti kako topla voda nježno klizi kroz vlasi, dok ruke frizera prate svaku liniju tjemena i svaki pokret folikula, a kosa polako postaje meka i sjajna.
Sijede vlasi često se pojavljuju kao tihi podsjetnik na vrijeme, stres i životna iskustva, a muškarci koji ih primjećuju pred sobom vide dilemu: kako sačuvati prirodan izgled kose i istovremeno prikriti tragove godina, a da kosa pritom ne izgleda neprirodno obojena, tvrdo i umjetno.
Vlasište je često zanemareni junak svakog muškarčevog izgleda, nevidljivi temelj na kojem počiva zdravlje i gustoća kose, a koji u tišini diktira kako kosa raste, koliko je snažna i koliko dugo zadržava vitalnost. Iako se svakodnevno pažnja posvećuje frizuri, obliku brade ili stylingu, ono što se ne vidi – stanje kože glave – zapravo određuje konačan rezultat.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.