Francuska salata, poznata i kao Olivier salata, ima zanimljivo podrijetlo. Ime je dobila prema belgijskom kuharu Lucienu Olivieru, koji ju je prvi put pripremio u svojem restoranu u Moskvi u drugoj polovici 19. stoljeća. Salatu je nazvao “salata Olivier” ili “Olivierova salata”. Recept za originalnu Olivier salatu sadržavao je sastojke poput kuhanog krumpira, kuhane govedine, kuhane piletine, kiselih krastavaca, jaja i majoneze.
Tijekom vremena, recept za Olivier salatu proširio se i mijenjao, a različite verzije salate postale su popularne u raznim zemljama. U Francuskoj, salata je postala poznata pod nazivom “salade russe” ili “ruska salata”. Francuska verzija često uključuje slične sastojke kao i originalna Olivier salata, ali su se recepti prilagodili lokalnom ukusu.
Danas su različite varijacije francuske salate popularne diljem svijeta, a mnogi ljudi prilagođavaju recepte vlastitim preferencijama.
Veganska francuska salata laka je za pripremu
Osnovnu francusku salatu čine kuhani grašak, krumpir i mrkva te kiseli krastavci. Ono što je nije vegansko u francuskoj salati je majoneza. Malim izmjenama može se napraviti prava veganska francuska salata.
Kao neizbježan dio blagdanskog stola, ova salata ima mnogo vrsta i podvrsta no ova veganska mogla bi se svidjeti i najvećim ljubiteljima tradicije. Ključ je u majonezi od tofua.
Veganska francuska salata – recept:
Za majonezu:
200 g svježeg tofua
1 žličica senfa
2 žlice maslinovog ulja
1 žličica limunovog soka
1 žličica jabučnog octa
1 žličica prehrambenog kvasca
Prstohvat soli
Voda
povrće za francusku salatu
Priprema:
Skuhajte povrće za salatu (mrkva, grašak, krumpir),
Sve sastojke za majonezu izradite u blenderu ili štapnim mikserom u glatku kremu,
Povrće povežite s majonezom i poslužite.
Imamo još jedan prefini recept za vegansku francusku salatu:
Sastojci:
4 velika krumpira, kuhana i nasjeckana na kockice,
2 šalice kuhane leće (možete koristiti leću iz konzerve),
1 šalica kiselih krastavaca, nasjeckanih na kolutiće,
1 šalica mrkve, naribane,
1 šalica graška (svježeg ili smrznutog),
4 zelene lukovice, sitno nasjeckane,
1 šalica veganske majoneze,
2 žlice senfa,
Sol i papar po ukusu,
Svježi peršin za posipanje (po želji).
Uputa:
Kuhajte krumpire i leću prema uputama na pakiranju. Pustite ih da se ohlade,
U velikoj zdjeli pomiješajte kuhane krumpire, leću, kisele krastavce, naribanu mrkvu, grašak i sitno nasjeckani zeleni luk,
U posebnoj zdjeli pripremite umak tako da pomiješate vegansku majonezu, senf, sol i papar. Dobro promiješajte,
Dodajte pripremljeni umak u veliku zdjelu sa sastojcima i pažljivo promiješajte sve sastojke dok se dobro ne sjedine,
Stavite salatu u hladnjak barem sat vremena prije posluživanja kako bi se okusi proželi,
Prije posluživanja, posipajte svježim peršinom (ako koristite) i poslužite.
Zašto biste trebali probati vegansku francusku salatu:
1. Zdravi sastojci: Veganska francuska salata obiluje povrćem, lećom i drugim zdravim sastojcima, pružajući vam važne hranjive tvari.
2. Bez životinjskih proizvoda: Veganski recepti pridonose očuvanju okoliša i smanjenju potrebe za životinjskim proizvodima.
3. Prilagodljivost: Recept se lako prilagođava osobnim preferencijama. Možete eksperimentirati s raznim povrćem i začinima kako biste stvorili okus koji vam najviše odgovara.
4. Svestranost: Veganska francuska salata može se poslužiti kao samostalno jelo, kao prilog ili kao punjenje za sendviče ili tortilje.
5. Ekonomičnost: Sastojci su često pristupačni i lako dostupni, čineći ovu salatu ekonomičnim i praktičnim izborom za obrok.
Otkako je početkom listopada otvorila svoja vrata, Allora se nametnula kao jedno od najposjećenijih mjesta u Splitu – onih u koja se gotovo uvijek preporučuje doći s rezervacijom. Iz opuštene moderne brasserie vrlo je brzo prerasla u restoran s ozbiljnom dnevnom i večernjom ponudom, potvrđujući se kao nova adresa za sve koji vole suvremenu mediteransku kuhinju, dinamičnu atmosferu i promišljeno oblikovan gastronomski doživljaj. A ovih dana, Allora je predstavila i svoj novi večernji meni, kulinarski koncept koji dodatno učvršćuje njezinu ambiciju da spaja vrhunsku namirnicu, suvremene tehnike i jela koja ostavljaju dojam.
Advent se vratio na Kvatrić, a s njim je poznati zagrebački trg ponovno oživio te ponudio zanimljivu gastronomsku ponudu po najpovoljnijim cijenama u gradu.
U zagrebačkom NOEL-u, prvom domaćem Michelinovu restoranu, jesen je ove godine stigla u sasvim novom ruhu – hrabrija, atmosferičnija i osjetno slojevitija. Dolazak chefa Brune Vokala, „novog starog“ znalca koji se vraća na mjesto gdje je prije nekoliko godina već ostavio svoj trag, obilježio je i premijerni jesenski degustacijski meni znakovitog naziva Autumn Echo. Riječ je o kulinarskoj priči koja ne donosi samo sezonski presjek, već pravi odjek – reminiscenciju lokalnih namirnica, tehnika i okusa koje Vokal podiže na posve novu razinu.
FOOLING AROUND by Fuliranje ove godine na Oleander terasu kultnog hotela Esplanade donosi atmosferu Orient Expressa, uz vrhunski afterwork glazbeni program i najuzbudljiviju street-gourmet ponudu u gradu. ∙ Buncek u tortilji, fileki s pancetom, hrskavi losos štapići, fantastični juneći burger, kultni kremasti kroketi ovaj put s drniškim pršutom, legendarni zapečeni Esplanadini štrukli, crumble od brusnica, jabuke kuhane u bijelom vinu, kreativni vrući kokteli… Na Esplanadinoj kućici čeka vas niz poslastica koje jednostavno morate probati. ∙ Čaroliji blagdanskog ugođaja u Esplanadi teško je odoljeti – pogotovo kad se prepustite sezonskim jelovnicima u Zinfandel’su i Le Bistrou, popodnevnom čaju, božanstvenim slasticama i autorskim koktelima u Esplanade 1925 Baru. Prava mala božićna bajka u srcu Zagreba. ∙ A za doček Nove godine Esplanade priprema glamuroznu večer koja se pamti. Uz pjenušac, crveni tepih i nezaboravne sljedove delicija koje potpisuje chefica Ana Grgić Tomić te uz ritmove poznate glazbene skupine Showtime, u 2026. ulazite s puno plesnog ritma i još više dobrog raspoloženja.
Na Strossmayerovu trgu ponovno se nešto čarobno prelomi u zraku onoga trenutka kada prvi lančići lampica zasjaje među krošnjama, a toplina ljudi nadvlada hladnoću prosinačkih večeri. Fuliranje je otvoreno – i već na prvi pogled jasno je da je ovogodišnje izdanje zagrebačkog Adventa podiglo ljestvicu više. Ne samo gastronomski, ne samo glazbeno, nego atmosferom koja se ne da opisati samo riječima, nego se živi – u koraku, u mirisu, u osmijehu, u glazbenoj noti koja se prolomi između kućica.
U trenutku kada se zagrebački adventski sjaj počinje prelijevati preko ulica, jedan se prostor izdvaja svojom posebnom energijom, gotovo filmskom atmosferom koja podsjeća na glamurozne europske metropole. Oleander terasa hotela Esplanade, sinonim bezvremenske elegancije i gradske profinjenosti, ponovno je postala središtem zimskih druženja – otvoren je Fooling Around, koncept koji redefinira ideju adventa i uvodi nas u novu kulturu after work susreta.
U čarobnom ambijentu zagrebačkog Bundeka, HELLO! Magazin okupio je poznate uz blagdansku gala večeru punu vrhunske gastronomije, elegantnih okusa i nezaboravne prosinačke atmosfere.
Kada proučite kako vaš organizam funkcionira, otkrit ćete da prehrana nije tek popis stolnih navika, nego sofisticiran jezik kojim tijelo komunicira svoju vitalnost, snagu i seksualnu energiju. Za muškarca koji želi pobijediti umor, postati fizički snažniji i ponovno probuditi libido, prehrana postaje ključna arena u kojoj odlučujete hoće li vaš sustav raditi optimalno ili će se zadovoljavati osrednjim.
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
