Sigurni smo da obožavate kititi jelku u društvu svoje obitelji, ili čak sami, no jeste li se ikad zapitali: Zašto kitimo božićno drvce? Ova tradicija nije započela u Velikoj Britaniji, a njezinoj popularnosti možemo zahvaliti princu Albertu.
Princ Albert, suprug kraljice Viktorije, bio je veliki fan Božića, a svojim je oduševljenjem vezanim za jelku uspio zaraziti svoju suprugu, a zatim i cijeli svijet.
Kažu da je za sve kriva jedna slika kraljevske obitelji, nastala na Božić 1848. godine.
Zašto kitimo božićno drvce i kakve veze s tim ima princ Albert?
Princ Albert odrastao je u Njemačkoj gdje je već postojala tradicija rezanja jelke i unošenja tog čarobnog drvca u dom za vrijeme blagdana. Stanovnici Njemačke i skandinavskih zemalja tako su htjeli unijeti malo života u turoban dom i razveseliti se tijekom strašnih, ledenih zima (tada nije bilo centralnog grijanja).
Princ Albert u srcu je čuvao tu tradiciju kad je stigao u Veliku Britaniju i postao savjetnik, a kasnije i suprug kraljice Viktorije.
1848. godine Veliku Britaniju putem novina obišla je slika kraljevske obitelji koja stoji ispred čarobno okićenog božićnog drvca, što je uskoro postao hit u Britaniji, ali i cijelom svijetu.
Princ Albert je imao običaj slati okićena božićna drvca u škole, a kao poznati kreativac i optimist svog vremena, pomogao je donijeti veselje i izgraditi brojne zanimljivosti diljem zemlje.
Posebno krilo na dvoru za božićne jelkePROFIMEDIA
Tako da odgovor na pitanje: “Zašto kitimo božićno drvce”, glasi – “Zbog princa Alberta!!”.
Kraljica Victorija pokrenula je još jednu tradiciju
Kraljica Victorija i princ Albert bili su ispred svog vremena, a svojom kreativnošću donijeli su mnoge promjene.
Kraljica Victorija zaslužna je za još jedan “veliki izum”, odnosno tradiciju, a to je nošenje bijele vjenčanice na dan vjenčanja.
Ona je osmislila i brojne protokole kojih se kraljevska obitelj pridržava i danas.
Kraljica Victoria i princ Albert svoja su božićna drvca kitili sami, za razliku od današnjih članova kraljevske obitelji.
Hrvatska dizajnerica interijera i osnivačica splitskog studija Posh Project, Tina Sablić, održala je 1. rujna 2026. gostujuće predavanje na Istituto Marangoni, jednoj od vodećih međunarodnih institucija za obrazovanje u području mode, dizajna i kreativnih industrija. Sudjelovanjem u prestižnoj seriji „Talk Series Tuesday“ Sablić je hrvatsku dizajnersku scenu predstavila međunarodnoj publici institucije koja već desetljećima oblikuje nove generacije stručnjaka i profesionalaca na svjetskoj kreativnoj sceni.
U vremenu u kojem se luksuz desetljećima povezivao s raskošnim interijerima, skupocjenim predmetima, upečatljivim detaljima i prostorima koji gotovo namjerno privlače pogled, sve je vidljivija promjena u načinu na koji doživljavamo istinsku eleganciju. Najsofisticiraniji prostori današnjice više ne pokušavaju dokazati koliko vrijede, nego stvaraju atmosferu u kojoj njihova vrijednost postaje gotovo intuitivna. U njima nema potrebe za pokazivanjem, nema vizualne buke koja bi trebala potvrditi nečiji društveni status i nema predmeta koji su ondje samo zato da bi ostavili dojam. Umjesto toga pojavljuju se smirenost, odmjerenost, kvalitetni materijali, prirodno svjetlo, pažljivo oblikovane praznine i osjećaj da je svaki element u prostoru prisutan zato što ima svoju funkciju, teksturu ili emocionalnu vrijednost.
Dom se danas često promatra kroz prizmu estetike, kvadrature i komada namještaja koji se pojavljuju u katalozima, na društvenim mrežama i u fotografijama savršeno uređenih interijera, pa se lako stvara dojam da je za lijep prostor potrebno mnogo novca, dizajnerski namještaj i besprijekorno usklađena paleta boja. Međutim, najprivlačniji interijeri gotovo nikada nisu oni u kojima je sve novo, skupo i pomno odabrano prema jednom katalogu, nego oni prostori u kojima se osjeća prisutnost ljudi koji u njima žive, njihove navike, uspomene, karakter i odnos prema predmetima koje su tijekom godina unosili u svoj život. Takav dom ne djeluje kao izložbeni salon, nego kao prirodan nastavak osobe koja ga nastanjuje, zbog čega njegova ljepota ne proizlazi iz savršenstva, nego iz autentičnosti.
Umjetnost više nije rezervirana samo za galerijske zidove, muzejske postave i pažljivo uređene interijere u kojima svaki predmet ima unaprijed određeno mjesto, jer IKEA novom limitiranom kolekcijom KONSTRUNDA želi pokazati da umjetnički predmet može živjeti sasvim prirodno i u domu u kojem se svakodnevno pije jutarnja kava, razgovara s prijateljima, čita knjiga ili jednostavno provodi vrijeme.
Od 8. do 20. rujna Zagreb će ponovno postati veliko susretište dizajna, vizualne kulture, arhitekture, mode, tehnologije, glazbe i novih kreativnih praksi, a trinaesto izdanje Zagreb Design Weeka ove godine dolazi s temom koja je istodobno jednostavna i iznenađujuće duboka – „Trenje“. Festival će se održavati u dvotjednom formatu, što je drugo takvo izdanje nakon prošlogodišnjeg proširenja programa, a njegov će se sadržaj tijekom prvog dijela festivala širiti na približno trideset partnerskih lokacija diljem Zagreba, da bi se od 15. do 20. rujna cijela festivalska energija koncentrirala na Akademiju likovnih umjetnosti u Ilici 85, gdje će se nakon četiri godine ponovno otvoriti prostor za jedan od najvažnijih događaja hrvatske dizajnerske scene.
Ovogodišnje, trinaesto izdanje Zagreb Design Weeka donosi značajnu novost koja mijenja dosadašnji koncept održavanja najvećeg hrvatskog festivala dizajna, budući da će se festivalska atmosfera po prvi put razvijati diljem grada i prije početka središnjeg programa, čime partner lokacije preuzimaju ulogu svojevrsnog uvoda u manifestaciju te posjetiteljima omogućuju da suvremeni dizajn upoznaju u njegovu prirodnom okruženju, ondje gdje nastaje kroz svakodnevni rad umjetnika, arhitekata, dizajnera i brojnih kreativnih profesionalaca.
Postoje televizijske serije koje tijekom godina prerastu okvire vlastitog medija te postanu dio popularne kulture, ostavljajući trag koji nadilazi vrijeme njihova prikazivanja, a upravo među takvim naslovima posebno mjesto zauzimaju Dosjei X (The X-Files), znanstveno-fantastična kriminalistička drama koja je tijekom devedesetih godina promijenila način na koji publika doživljava televizijske misterije, paranormalne fenomene i priče o teorijama zavjere.
Pjesma „Kao stranac“, koju je Josipa Lisac prvi put objavila 1973. godine na albumu „Dnevnik jedne ljubavi“, nakon 53 godine dobila je novu studijsku verziju u suradnji sa Zoran Čalić Bandom. Nova snimka donosi suvremeniji rock aranžman Zorana Čalića i Damira Trkulje, dok je Josipa Lisac za ovu verziju ponovno snimila vokal. Singl je objavljen pod imenom Zoran Čalić Band feat. Josipa Lisac, a prati ga videospot u režiji Radislava Jovanova Gonza.
U prvoj objavi pojavila se u potpuno opuštenom izdanju, bez šminke i s raspuštenom kosom, a svoju odluku da se pridruži Instagramu objasnila je uz dozu karakterističnog humora.
