Još od 1969. godine, kad se prva dugonoga, savršeno našminkana lutka pojavila na policama trgovina s igračkama, Barbie je bila i ostala – zvijezda.
Bez obzira na trendove i tehnološki napredak, djevojčice svake nove generacije s istim se veseljem igraju s Barbie, koja nije samo “najbolja prijateljica” već i modna ikona te puno više od toga – doktorica, astronaut, predsjednica, babysitterica, sportašica… Sve što ona i njezina mala vlasnica požele.
Ove godine Barbie nam je predstavljena u novoj perspektivi, zahvaljujući Greti Gerwig, koja je režirala istoimeni film koji je svijet obojio u ružičasto. Bez obzira na to jeste li pogledali film Barbie ili ne, sigurni smo da o njemu znate baš sve, no znate li odgovor na najvažnije pitanje vezano uz priču o legendarnoj lutkici?
Tko je izumio Barbie?
Da, lutkicu Barbie od samog starta proizvodi tvornica igračaka Mattel no možda niste znali da ju je osmislila žena po imenu Ruth Handler.
Ruth HandlerGETTY
Ruth Handler napravila je pravu pomutnju u industriji igračaka kad je izumila popularnu lutku Barbie koja nije izgledala kao beba niti zdepasta djevojčica već kao odrasla žena s vidljivo “odraslim proporcijama”. Prije nego što se pojavila Barbie, djevojčice su se uglavnom igrale lutkama koje su nalikovale malim bebama, kako bi se mogle igrati tradicionalne ženske uloge, odnosno kako bi već od malena učile biti majke. Početkom pedesetih, nevjerojatna Ruth Handler je imala prilično revolucionarnu ideju da će igranje s lutkama po uzoru na odrasle žene pomoći djevojčicama da zamisle što bi mogle biti kad odrastu i upravo je tako nastala Barbie. Ruth Handler inspiracija je bila vlastita kći Barbara, koja se neprekidno igrala oblačenja s papirnatim lutkama, a po njoj je Barbie dobila i ime.
Barbara Handler, kći Ruth Handler po kojoj je Barbie dobila imeGETTY
1945. Ruth Handler je sa suprugom i još jednim partnerom osnovala tvrtku Mattel s idejom da će prodavati okvire za slike, no uskoro su se okrenuli izradi namještaja za lutke i na kraju samim lutkama. Ipak, kad je direktorima tvrtke Ruth predstavila ideju o lutki koja izgleda kao odrasla osoba, oni su se usprotivili. Nijedna majka, tvrdili su, ne bi svojoj kćeri kupila lutku s grudima. Ideja je bila u zastoju sve do 1956. kada je, na odmoru u Europi, Ruth Handler u dućanu ugledala njemačku lutku Bild Lilli. Lutka je nastala inspirirana pin up stripom te je imala raskošnu figuru. Uglavnom su je kupovali vojnici tijekom Drugog svjetskog rata, no Handler je bez puno razmišljanja kupila svoj primjerak i odnijela lutku kući, kako bi je pokazala suradnicima u Mattelu.
Atraktivna lutka odmah je postala hit i potaknula Mattel na stvaranje još verzija obožavane Barbie. Obožavatelji su tražili da Barbie ima dečka, pa je Ken (nazvan po sinu Ruth Handler) predstavljen 1961. Barbie je s vremenom prešla iz modne lutke koja se samo igrala odijevanja u ženu od karijere.
Ruth je bila vizionar, ali i kompleksna žena
Ruth nije bila kontroverzna samo zbog izuma lutke koja je šokirala i osvojila svijet već i zbog načina poslovanja. 1978. godine, Ruth Handler i nekoliko drugih rukovoditelja Mattela bili su optuženi od strane savezne velike porote za urotu, prijevaru poštom i davanje lažnih financijskih izvješća za tvrtku Komisiji za vrijednosne papire i burzu. Kažnjena je s 57 tisuća dolara i 2500 sati društveno korisnog rada.
Odgovor na pitanje tko je izumio Barbie provlači se i kroz film Grete Gerwig
Ako još niste gledali film Barbie, nećemo vam odavati previše, samo ćemo reći da se u jednom obliku Ruth Handler pojavljuje u tom kino hitu.
Hrvatska dizajnerica interijera i osnivačica splitskog studija Posh Project, Tina Sablić, održala je 1. rujna 2026. gostujuće predavanje na Istituto Marangoni, jednoj od vodećih međunarodnih institucija za obrazovanje u području mode, dizajna i kreativnih industrija. Sudjelovanjem u prestižnoj seriji „Talk Series Tuesday“ Sablić je hrvatsku dizajnersku scenu predstavila međunarodnoj publici institucije koja već desetljećima oblikuje nove generacije stručnjaka i profesionalaca na svjetskoj kreativnoj sceni.
U vremenu u kojem se luksuz desetljećima povezivao s raskošnim interijerima, skupocjenim predmetima, upečatljivim detaljima i prostorima koji gotovo namjerno privlače pogled, sve je vidljivija promjena u načinu na koji doživljavamo istinsku eleganciju. Najsofisticiraniji prostori današnjice više ne pokušavaju dokazati koliko vrijede, nego stvaraju atmosferu u kojoj njihova vrijednost postaje gotovo intuitivna. U njima nema potrebe za pokazivanjem, nema vizualne buke koja bi trebala potvrditi nečiji društveni status i nema predmeta koji su ondje samo zato da bi ostavili dojam. Umjesto toga pojavljuju se smirenost, odmjerenost, kvalitetni materijali, prirodno svjetlo, pažljivo oblikovane praznine i osjećaj da je svaki element u prostoru prisutan zato što ima svoju funkciju, teksturu ili emocionalnu vrijednost.
Dom se danas često promatra kroz prizmu estetike, kvadrature i komada namještaja koji se pojavljuju u katalozima, na društvenim mrežama i u fotografijama savršeno uređenih interijera, pa se lako stvara dojam da je za lijep prostor potrebno mnogo novca, dizajnerski namještaj i besprijekorno usklađena paleta boja. Međutim, najprivlačniji interijeri gotovo nikada nisu oni u kojima je sve novo, skupo i pomno odabrano prema jednom katalogu, nego oni prostori u kojima se osjeća prisutnost ljudi koji u njima žive, njihove navike, uspomene, karakter i odnos prema predmetima koje su tijekom godina unosili u svoj život. Takav dom ne djeluje kao izložbeni salon, nego kao prirodan nastavak osobe koja ga nastanjuje, zbog čega njegova ljepota ne proizlazi iz savršenstva, nego iz autentičnosti.
Umjetnost više nije rezervirana samo za galerijske zidove, muzejske postave i pažljivo uređene interijere u kojima svaki predmet ima unaprijed određeno mjesto, jer IKEA novom limitiranom kolekcijom KONSTRUNDA želi pokazati da umjetnički predmet može živjeti sasvim prirodno i u domu u kojem se svakodnevno pije jutarnja kava, razgovara s prijateljima, čita knjiga ili jednostavno provodi vrijeme.
Od 8. do 20. rujna Zagreb će ponovno postati veliko susretište dizajna, vizualne kulture, arhitekture, mode, tehnologije, glazbe i novih kreativnih praksi, a trinaesto izdanje Zagreb Design Weeka ove godine dolazi s temom koja je istodobno jednostavna i iznenađujuće duboka – „Trenje“. Festival će se održavati u dvotjednom formatu, što je drugo takvo izdanje nakon prošlogodišnjeg proširenja programa, a njegov će se sadržaj tijekom prvog dijela festivala širiti na približno trideset partnerskih lokacija diljem Zagreba, da bi se od 15. do 20. rujna cijela festivalska energija koncentrirala na Akademiju likovnih umjetnosti u Ilici 85, gdje će se nakon četiri godine ponovno otvoriti prostor za jedan od najvažnijih događaja hrvatske dizajnerske scene.
Ovogodišnje, trinaesto izdanje Zagreb Design Weeka donosi značajnu novost koja mijenja dosadašnji koncept održavanja najvećeg hrvatskog festivala dizajna, budući da će se festivalska atmosfera po prvi put razvijati diljem grada i prije početka središnjeg programa, čime partner lokacije preuzimaju ulogu svojevrsnog uvoda u manifestaciju te posjetiteljima omogućuju da suvremeni dizajn upoznaju u njegovu prirodnom okruženju, ondje gdje nastaje kroz svakodnevni rad umjetnika, arhitekata, dizajnera i brojnih kreativnih profesionalaca.
Postoje televizijske serije koje tijekom godina prerastu okvire vlastitog medija te postanu dio popularne kulture, ostavljajući trag koji nadilazi vrijeme njihova prikazivanja, a upravo među takvim naslovima posebno mjesto zauzimaju Dosjei X (The X-Files), znanstveno-fantastična kriminalistička drama koja je tijekom devedesetih godina promijenila način na koji publika doživljava televizijske misterije, paranormalne fenomene i priče o teorijama zavjere.
Pjesma „Kao stranac“, koju je Josipa Lisac prvi put objavila 1973. godine na albumu „Dnevnik jedne ljubavi“, nakon 53 godine dobila je novu studijsku verziju u suradnji sa Zoran Čalić Bandom. Nova snimka donosi suvremeniji rock aranžman Zorana Čalića i Damira Trkulje, dok je Josipa Lisac za ovu verziju ponovno snimila vokal. Singl je objavljen pod imenom Zoran Čalić Band feat. Josipa Lisac, a prati ga videospot u režiji Radislava Jovanova Gonza.
U prvoj objavi pojavila se u potpuno opuštenom izdanju, bez šminke i s raspuštenom kosom, a svoju odluku da se pridruži Instagramu objasnila je uz dozu karakterističnog humora.