Bivša misica Laura Gnjatović podijelila je na Instagramu rijetku zajedničku fotografiju sa zaručnikom Filipom Vujičićem. Uz fotografiju je objavila i kratku poruku koja je privukla pozornost pratitelja: „Živila ljubav, a drugi kako znaju”.
Laura inače ne objavljuje često zajedničke trenutke s partnerom, pa je ova fotografija posebno razveselila one koji prate njezin privatni život.
Zaručili su se u Dubrovniku
Par se zaručio nedugo nakon što je Laura sudjelovala na izboru za Miss Universe Hrvatske.
Filip Vujičić, koji je iz dubrovačkog Lapada, zaprosio ju je upravo u Dubrovniku.
Ramsay, koji je nekoć težio 114 kilograma, redovito trči te sudjeluje u maratonima, ultramaratonima i zahtjevnim triatlonskim natjecanjima poput Ironmana.
Kako prenose strani mediji, Camilli navodno smeta pozornost koju Kate dobiva na javnim događanjima, ali i mogućnost da će njezin utjecaj u kraljevskoj obitelji oslabjeti kada William jednog dana postane kralj.
Ramsay, koji je nekoć težio 114 kilograma, redovito trči te sudjeluje u maratonima, ultramaratonima i zahtjevnim triatlonskim natjecanjima poput Ironmana.
Kako prenose strani mediji, Camilli navodno smeta pozornost koju Kate dobiva na javnim događanjima, ali i mogućnost da će njezin utjecaj u kraljevskoj obitelji oslabjeti kada William jednog dana postane kralj.
U posljednjih nekoliko godina digitalna transformacija nije zaobišla gotovo nijedno područje svakodnevice, pa tako ni osobnu njegu koja se, nekoć strogo vezana uz rutinu i disciplinu u kupaonici ispred ogledala, danas sve više seli u prostor interaktivnih aplikacija, algoritama i pametnih sustava koji korisniku ne nude samo upute, nego i iskustvo koje nalikuje igri. Unutar tog šireg trenda posebno se izdvaja fenomen gamifikacije u njezi kože i brade, koji mijenja način na koji muškarci, ali i sve veći broj žena, doživljavaju vlastitu rutinu ljepote, pretvarajući je iz obveze u dinamičan, motivirajući i često zabavan proces u kojem se svakodnevne navike oblikuju kroz sustav bodova, izazova i digitalnih nagrada.
U suvremenom sportu, koji se sve češće promatra ne samo kroz prizmu natjecanja nego i kroz širi kontekst zdravlja, dugovječnosti i kvalitete života, sve se jasnije profilira jedan zanimljiv i važan fenomen: sportski timovi postaju mjesta u kojima se oblikuju preventivne zdravstvene navike, a zajedništvo koje se gradi na terenu sve češće prelazi u zajedničku brigu o tijelu izvan njega. U tom procesu posebno se ističu muški sportski timovi, u kojima se tradicionalno njeguje kultura izdržljivosti, fizičke snage i „toleriranja boli“, ali se istodobno postupno mijenjaju obrasci ponašanja te se preventivni zdravstveni pregledi počinju doživljavati kao sastavni dio sportskog identiteta, a ne kao iznimka ili slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se tempo života ubrzava do granica izdržljivosti, a očekivanja od pojedinca postaju sve zahtjevnija, mentalno zdravlje više nije tema koja se može promatrati kao sporedna ili privatna. Ono je postalo središnje pitanje kvalitete života, osobito u profesionalnim područjima koja zahtijevaju visoku razinu emocionalne uključenosti, osjetljivosti i stalne introspekcije. Među takvim područjima posebno se ističe umjetnost, gdje se granica između osobnog identiteta i profesionalnog izraza često briše, a kreativni proces postaje istodobno i prostor oslobađanja i prostor dubokog unutarnjeg preispitivanja.