Vaš pas je često nemiran ili pod stresom? Rješenje bi se moglo skrivati ondje gdje ga najmanje očekujete

Izvori stresa razlikuju se od psa do psa. Jednom je najteže odvajanje od vlasnika, dok drugoga uznemiruju putovanje, vožnja automobilom, grmljavina, vatromet ili glasna glazba. Promjena doma, dolazak nove osobe ili životinje, boravak u hotelu za pse i nepredvidive promjene dnevne rutine također mogu biti opterećujući. Nije važan samo događaj. Važno je i kako pas doživljava stres, koliko dugo traje te ima li mogućnost skloniti se i oporaviti.

Kako prepoznati stres?

Neki su znakovi očiti: pas pokušava pobjeći ili se sakriti, drhti, cvili, laje ili postaje neuobičajeno napet. Drugi su suptilniji. Pas može često zijevati ili oblizivati njušku, dahtati kada nije vruće, besciljno hodati, slabije istraživati okolinu ili izbjegavati kontakt. Neki se psi ukoče i djeluju mirno, iako su uznemireni. Promjene apetita, sna, igre i uobičajenog ponašanja također zaslužuju pozornost.

Stres se može odraziti i na probavni sustav. Kod psa se mogu javiti mučnina, povraćanje, mekša stolica, proljev ili promjena učestalosti pražnjenja crijeva. Ipak, nije svaka probavna tegoba posljedica stresa. Infekcije, bol, promjena hrane i druge bolesti mogu izazvati slične simptome. Ako se tegobe ponavljaju, traju dulje ili su izražene, potrebno je razgovarati s veterinarom.

Promjenu ponašanja psa treba promatrati u kontekstu i razmotriti je li povezana sa zdravstvenim problemom.

Što je crijevni mikrobiom?

U probavnom traktu žive brojne bakterije i drugi mikroorganizmi. Njihovu zajednicu nazivamo crijevnim mikrobiomom. Njegov se sastav razlikuje među životinjama i mijenja tijekom života pod utjecajem prehrane, okoline, lijekova i zdravstvenog stanja. Mikrobiom sudjeluje u razgradnji pojedinih sastojaka hrane, stvara različite metaboličke proizvode i surađuje sa stanicama crijevne sluznice i imunološkim sustavom. Njegova uloga, dakle, ne završava probavom.

Crijeva i mozak stalno razmjenjuju informacije. Tu dvosmjernu komunikaciju nazivamo osi crijeva i mozga. Mikrobiom je jedan od sudionika u toj mreži. Mozak utječe na crijeva putem živčanih signala i hormona. Zato uznemiren pas može imati ubrzano ili usporeno pražnjenje želuca i crijeva. Važno je znati da poruke putuju i u suprotnom smjeru. Crijeva šalju mozgu informacije o svom stanju i aktivnostima.

U komunikaciji sudjeluje nekoliko putova. Živčani sustav crijeva prikuplja informacije iz probavnog trakta, a dio signala prenosi se do mozga i putem živaca. Hormonski put uključuje sustav koji povezuje mozak i nadbubrežne žlijezde te sudjeluje u lučenju hormona stresa. Imunološke stanice crijeva također mogu slati signale povezane s upalom. Mikrobiom sa svoje strane stvara metaboličke proizvode tijekom fermentacije nekih vlakana. Istraživači proučavaju kako takve tvari i drugi signali utječu na živčani sustav i ponašanje. Riječ je o složenom sustavu, a ne o prekidaču koji crijeva uključuju ili isključuju.

Što pokazuju istraživanja?

Istraživanja na ljudima i životinjama upućuju na to da mikrobiom i njegovi proizvodi mogu utjecati na sustave povezane sa stresom. Kod pasa s izraženim općim strahom uočene su razlike u sastavu crijevnog mikrobioma i razini pojedinih metaboličkih tvari u krvi u usporedbi sa zdravim psima.

Takav nalaz pokazuje povezanost, ali ne otkriva što je uzrok, a što posljedica. Strah može utjecati na prehranu, probavno zdravlje i mikrobiom. Istodobno, razlike u mikrobiomu mogu utjecati na neke tjelesne procese i odgovor organizma na stres.

Mogu li probiotici utjecati na ponašanje?

„Psihobiotik“ je naziv za određene žive mikroorganizme, odnosno probiotike, koji putem komunikacije između crijeva i mozga mogu utjecati na funkcije povezane s mozgom i mentalnim stanjem. Taj naziv ne znači da svaki probiotik utječe na ponašanje. Učinci ovise o konkretnoj vrsti i soju mikroorganizma, dozi, dobi psa i ishodu koji se mjeri. Rezultati dobiveni za jedan soj ne mogu se automatski pripisati drugome.

Jedan od proučavanih primjera je i „korisna bakterija“ Bifidobacterium longum BL999. Taj se soj nalazi u dodatku prehrani za pse, Purina Pro Plan Calming Care. Istraživači su ispitali njegov utjecaj na  ponašanje povezano sa stresom kod 24 labradora. Svaki je pas primao BL999 i placebo tijekom odvojenih šestotjednih razdoblja, uz stanku između njih. Tijekom razdoblja u kojem su psi dobivali BL999 zabilježeno je manje lajanja, skakanja, okretanja u krug i besciljnog hodanja. Uočene su i promjene u nekim fiziološkim pokazateljima, kao što su razina hormona stresa kortizola u slini, broj otkucaja srca i varijabilnost srčanog ritma. Ovi rezultati upućuju na to da bi ovaj bakterijski soj mogao pridonijeti smirenijem ponašanju u stresnim situacijama.

Nalaz ove studije podupire daljnje proučavanje tog specifičnog soja i otvara mogućnost primjene probiotika u regulaciji stresa kod pasa. Ipak, treba imati na umu da Calming Care nije lijek niti univerzalno rješenje za stres. Riječ je o primjeru nutritivne potpore utemeljene na istraživanju određenog soja.

Upravljanje stresom obično zahtijeva nekoliko koraka. Psu mogu pomoći predvidiva dnevna rutina, sigurno mjesto za odmor i postupno privikavanje na situaciju koja ga plaši. Redovita tjelesna aktivnost i aktivnosti prilagođene njegovim mogućnostima pridonose dobroj svakodnevici. Kod dugotrajnih ili jakih reakcija veterinar treba procijeniti postoji li bolest ili bol te je li potrebna pomoć stručnjaka za ponašanje. Ovisno o slučaju, plan može uključivati promjene okoline, bihevioralni pristup, lijekove i nutritivnu potporu.

Razumijevanje stresa znači promatrati cijelog psa: njegovo ponašanje, govor tijela i okolinu. Probavni sustav i mozak povezani su dvosmjernom komunikacijom, a mikrobiom je jedan od sudionika u toj vezi.

Istraživanja još razjašnjavaju koliko komunikacija između crijeva i mozga utječe na ponašanje pasa i kako se ta saznanja mogu primijeniti za unapređenje njihove dobrobiti. Ona nas podsjećaju da zdravlje psa treba promatrati cjelovito jer su tjelesni procesi i ponašanje povezani.