
Jerry Heil i Baby Lasagna napokon snimili duet! ‘MEOW’ donosi neočekivani spoj popa, rocka i tri jezika
Dvoje najvećih miljenika publike s Eurosonga 2024. službeno je udružilo snage.
20 studenoga 2026

Američki glumac Woody Harrelson jučer je u Festivalskom centru (Bosanski kulturni centar) održao masterclass u sklopu 32. Sarajevo Film Festivala, na koji je stigao kao jedan od ovogodišnjih dobitnika Počasnog Srca Sarajeva. Razgovor je moderirao britanski filmski kritičar Neil Young, a Harrelson je pred publikom govorio o svom životnom i profesionalnom putu, od prvih nastupa i studija glume do uloga koje su obilježile njegovu karijeru. „Mislim da je svaki glumac pomalo showman. Uvijek pokušavam nešto izvesti, nekoga zadiviti“, rekao je Harrelson na početku masterclassa, otkrivši da kao dijete nije razmišljao o tome da bi jednoga dana mogao živjeti od glume. Prekretnica je došla u srednjoj školi, kada ga je nakon jednog nastupa s pjesmama Elvisa Presleyja kolegica pozvala da se pridruži dramskoj sekciji. „Tako je zapravo počeo moj glumački put. Nisam tada mogao znati da će me jedan takav, naizgled slučajan trenutak odvesti prema profesiji koja će mi promijeniti cijeli život“, prisjetio se, a na oduševljenje publike tom je prigodom i zapjevao.
Nakon studija glume i kazališta stigao je na Broadway, a zatim i na televiziju. Presudna je bila audicija za seriju „Kafić Uzdravlje“. Harrelson je kazao da je upravo činjenica da već ima Broadway iza sebe učinila da na audiciju ode potpuno opušten. Ulogu je dobio i u kratkom roku morao odlučiti hoće li prijeći na televiziju. „Kafić Uzdravlje me napravio onim što sam danas. Ta serija mi je otvorila vrata i dala mi život kakav nisam mogao ni zamisliti“, rekao je Harrelson. Prisjetio se i uloge Larryja Flynta u filmu „Narod protiv Larryja Flynta“, za koju je bio nominiran za Oscara®, kao i rada na filmu „LBJ“, u kojem je igrao američkog predsjednika Lyndona B. Johnsona. Za tu je ulogu prošao fizičku transformaciju uz pomoć maske i protetike. „Mnogi glumci rade iznutra prema van. Ja često volim raditi izvana prema unutra. Kada promijenite tijelo, lice, način na koji izgledate, to počinje mijenjati i način na koji razmišljate i osjećate“, kazao je Harrelson. Osvrnuo se i na prijateljstvo s Matthewom McConaugheyjem, s kojim je glumio u prvoj sezoni serije „Pravi detektiv“, ali i na njihovu novu seriju „Brothers“, inspiriranu šalom o tome da su njih dvojica možda polubraća.

Dio razgovora posvetio je i Sarajevu, o kojem je govorio s velikim entuzijazmom, istaknuvši da je već tijekom boravka u gradu imao vrlo pozitivna iskustva i susrete s ljudima. Njegov boravak na festivalu sinoć je dobio i posebno priznanje – uručeno mu je Počasno Srce Sarajeva i to trideset godina nakon što je u Sarajevu snimao film „Dobrodošli u Sarajevo“. Prestižno priznanje za sveukupni doprinos filmskoj umjetnosti uručio mu je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala. „Woody, dobro došao natrag u Sarajevo“, poručio je Marjanović vidno dirnutom glumcu, koji je priznanje primio uz veliki aplauz do zadnjeg mjesta ispunjenog kina. „Ovo je mnogo više nego što sam očekivao“, rekao je Harrelson. „Bio je veliki šok doći ovamo neposredno nakon rata. Razaranja su bila nezamisliva. Mnogi od vas, naravno, znaju o čemu govorim. Unatoč svemu što ste prošli, tada ste mi pokazali veliku ljubaznost, toplinu i smisao za humor, a to i danas osjećam od vas.“ Prisjećajući se snimanja filma, Harrelson je s pozornice posebno pozdravio dvoje ljudi s kojima je snimio „Dobrodošli u Sarajevo“: najprije hrvatskog glumca Gorana Višnjića, a potom Emiru Nušević Nuhić, koja je imala samo 11 godina kada se pojavila u filmu. No najviše od svega zahvalio je stanovnicima Sarajeva.

„Sada vam mogu reći, iz dubine svoga bića i s iskrenom poniznošću, da mi ovo Srce Sarajeva znači više od bilo kojeg priznanja koje sam ikada primio. Stavit ću ga u našu dnevnu sobu kako bi me uvijek podsjećala na vas – divne ljude Sarajeva. Hvala vam. Svojom hrabrošću, otpornošću i strašću prema velikoj umjetnosti i velikim talentima istinski ste dotaknuli moje srce.

Nakon ceremonije u Ljetnom kinu Coca Cola prikazan je film „Dobro došli u Sarajevo“ Michaela Winterbottoma iz 1997. godine, u kojem Harrelson igra jednu od glavnih uloga. Film je iste godine premijerno prikazan u Cannesu, a potom i na trećem Sarajevo Film Festivalu. „Dobrodošli u Sarajevo“ je ratna drama zasnovana na istinitoj priči i knjizi „Natasha’s Story“ britanskog novinara Michaela Nicholsona, koja prati grupu reportera tijekom opsade Sarajeva 1990-ih godina. Glavni lik, reporter Michael Henderson, tijekom posjeta lokalnom sirotištu duboko se povezuje s devetogodišnjom Emrom. Vođen empatijom i ogorčenjem zbog pasivnosti međunarodne zajednice, odlučuje je ilegalno prokrijumčariti u Englesku.

U Narodnom je pozorištu u okviru Natjecateljskog programa – dugometražni igrani film održana regionalna premijera filma DUA, redateljice Blerte Basholli. Film je svjetsku premijeru imao u prestižnoj selekciji La Semaine de la Critique na 79. Filmskom festivalu u Cannesu. Priština, Kosovo, kasne devedesete. Dok se rat približava, a etničke tenzije rastu, trinaestogodišnja Dua pokušava pronaći svoje mjesto među vršnjacima i u vlastitom tijelu koje se mijenja. Nakon incidenta u lokalnoj zajednici i sama postaje meta te se zbližava s neustrašivom Maki, koja joj otkriva neočekivan oblik otpora. U svakodnevici ispunjenoj nasiljem i prijetnjom progona, obje pokušavaju pronaći prostor za sebe.

U okviru programa Open Air premijere u UNIQA Ljetnom kinu Stari Grad održana je projekcija filma SKRIVENI LJUDI, redatelja Mihe Hočevara. Guti i Sig bude se pretučeni, mamurni i vezani lisicama jedan za drugoga na obali rijeke nedaleko od Ljubljane. Sig, očigledno turista, pati od gubitka pamćenja i ne može se sjetiti odakle dolazi ni zašto je – kako sam misli – završio u Slovačkoj. Zajedno kreću u potragu za njegovim pasošem i identitetom, dok Guti pokušava ostvariti svoj životni projekt: izgradnju riječnog splava koji bi mu, nakon bolnog razvoda, propalih kredita, birokracije i loših susjeda, mogao pomoći da ponovno stane na noge.
U Cineplexxu je u sklopu Natjecateljskog programa – dokumentarni film prikazan TRAGOVI PRIPADANJA, redateljice Tatjane Božić, intimna priča o samohranoj majci koja živi u Amsterdamu. Nakon što je njezin sin tinejdžer počeo propitkivati vlastiti identitet, ona je krenula na emotivno putovanje kroz mjesta svog odrastanja i bivših ljubavi. Kroz humor i samoironiju, film je istražio univerzalna pitanja migracije, majčinstva i potrage za korijenima te odgovorom na pitanje – gdje zapravo pripadamo?
U sklopu Natjecateljskog programa – igrani film, u Narodnom pozorištu vas danas očekuje regionalna premijera filma SPOREDNA ULOGA, redateljice Ane Urushadze. Prikazivat će se i filmovi iz konkurencije Natjecateljski kratkometražni film i to: SKRIVENI U KADRU, redateljice Anne Sarukhanove, ZAKRPA, redatelja Luke Galešića, PORKATAL, redateljice Sis Gürdal, ADGWA-ATA, redateljice Zsuzsanne Kreif i IZAĐI I ZAGRLI DRVO, redateljice Irine Alexiu. U sklopu programa U fokusu, prikazivat će se film MAJKA TEREZA, redateljice Teone Strugar Mitevske. U Narodnom pozorištu održat će se i posebna projekcija filma RAZVOD, redatelja Asghara Farhadija. U Ljetnom kinu Coca-Cola održat će se projekcija filma PALESTINA ’36, redateljice Annemarie Jacir, a u sklopu programa UniCredit Summer Screen, NOĆNE PRIČE, redateljice Lée Mysius. U okviru programa Open Air premijere u UNIQA Ljetnom kinu Stari Grad očekuje vas film VIRUS PATOLOŠKE DOBROTE, redatelja Predraga Ličine. U sklopu programa Natjecateljski dokumentarni film u Cineplexu 1 prikazivat će se: TRAJEKT PLOVI, redatelja Zhore Papoiana, 32 METRA, redatelja Morteze Atabakija, RAM BHAI, redatelja Branka Schmidta, ZABRANJENA TETKA, redateljice Bojane Novaković, O DUHOVIMA SVJETLOSTI, redateljice Isabelle Fellinger, KAPETAN I KASPIJSKO MORE, redatelja Turkana Huseyna i FAHRUDIN, redatelja Alena Drljevića.
Detaljan program i sve informacije možete pronaći na službenoj stranici www.sff.ba kao i na društvenim mrežama Festivala.

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
22 studenoga 2026

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
22 studenoga 2026

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
22 studenoga 2026

U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.
21 studenoga 2026

Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.
21 studenoga 2026