
Jerry Heil i Baby Lasagna napokon snimili duet! ‘MEOW’ donosi neočekivani spoj popa, rocka i tri jezika
Dvoje najvećih miljenika publike s Eurosonga 2024. službeno je udružilo snage.
20 studenoga 2026

Dugometražni igrani film Koke redatelja i scenarista Igora Jelinovića prikazan je u programu Open Air premijere 32. Sarajevo Film Festivala, pred punim gledalištem UNIQA Ljetnog kina Stari grad. Projekciji je prisustvovao i velik dio filmske ekipe - redatelj Igor Jelinović, glumci Aleksandra Janković, Stojan Matavulj i Šimun Šitum, montažer Tomislav Stojanović, direktor fotografije Marko Jerbić te producentica Rea Rajčić i izvršna producentica Tina Tišljar.
Sarajevska publika tako je imala priliku pogledati film koji je već osvojio hrvatsku publiku i kritiku. Koke je u hrvatskoj kinodistribuciji od 23. srpnja, a dosad ga je pogledalo više od 11.000 gledatelja, a uspješan prijem film je potvrdio i u Sarajevu, gdje je pred jednom od najvećih festivalskih publika u regiji ispraćen dugotrajnim aplauzom.
Nakon svjetske premijere u programu Bright Future Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu, Koke su na 73. Pulskom filmskom festivalu osvojile Veliku zlatnu arenu za najbolji film, Zlatnu arenu za najbolji scenarij Igoru Jelinoviću, Zlatnu arenu za najbolju glavnu žensku ulogu Snježani Sinovčić Šiškov, Zlatnu arenu za najbolju sporednu žensku ulogu Aleksandri Janković te Nagradu Kino mreže za najbolji hrvatski film u predstojećoj distribuciji.
Film prati Toninu, ambicioznu računovotkinju koja vodi privatnu kompaniju sa suprugom i kćerkom te brine o nepokretnoj i dementnoj majci. Sukob s mlađom sestrom Tajanom započinje nakon što Tonina u tajnosti otkupi dio obiteljske kuće koji su planirale kupiti zajedno, a godinu dana kasnije, uoči majčina rođendana, sestre pokušavaju izgladiti odnose. Ipak, stare napetosti ponovno izlaze na površinu.

Sarajevska projekcija označila je i susret filma s regionalnom publikom, a Koke će svoj festivalski put nastaviti na Rab Film Festivalu te Filmskom festivalu Herceg Novi, gdje će biti prikazan u službenoj konkurenciji.
Film je nastao u produkciji zagrebačke kuće Eclectica, te u koprodukciji srpske produkcijske kuće Baš Čelik, uz potporu Kreativne Europe – Potprograma MEDIA, Hrvatskog audiovizualnog centra, Hrvatske radiotelevizije, Grada Splita i Filmskog centra Srbije.

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
22 studenoga 2026

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
22 studenoga 2026

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
22 studenoga 2026

U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.
21 studenoga 2026

Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.
21 studenoga 2026