Tri tjedna u Indiji promijenila su nas zauvijek: Od šoka pri dolasku do uspomena koje ćemo pamtiti cijeli život
Nakon 18 dana lutanja Indijom, odlučili smo još tri dana provesti u Delhiju. Tehnički, ovo nam je drugi posjet indijskoj prijestolnici jer smo prvih pet dana po dolasku u Indiju proveli upravo u Delhiju iz kojega smo onda išli na manje jednodnevne izlete (Agra).
Kao što smo već pisali, s glavnim gradom jednom od najmnogoljudnije zemlje na svijetu, nismo kliknuli na prvu. Čim smo izašli iz kompleksa aerodroma, shvatili smo da ovdje smog doslovno guši. Bilo je 4 sata ujutro, peklo nas je u plućima i nosu, a ukupnom prvom dojmu nisu pomogle ni hrpe smeća i prljavštine koje morate zamijetiti. Tri tjedna prije našeg slijetanja u Delhi, indijske vlasti su zbog onečišćenja zraka u glavnom gradu proglasile sanitarnu krizu. Škole su zatvorene na nekoliko dana, isto kao i gradilišta, a podijeljeno je i 5 milijuna zaštitnih maski. Uz smog, glavni problem zbog kojeg nastaje dramatično onečišćenje i zbog kojeg osjećate miris paljevine jest upravo spaljivanje ostataka nakon žetve što poljodjelci u okolici Delhija i dalje rade, iako je to zakonom zabranjeno. Prije sezone onečišćenja, gradske vlasti su zabranile korištenje dizelskih generatora a od 4. do 15. studenog uvele su vožnju par-nepar.
No, Delhi je grad s 22 milijuna stanovnika koji, unatoč svim problemima, ima što za ponuditi i kao i mnogim drugim mjestima u Indiji, vrijedi mu dati šansu jer će vas iznenaditi detaljima, šarmantnim mjestima i ostacima svoje bogate povijesti. U jednoj od uličica u sjevernom Delhiju u kojoj dominiraju trošne kućice i jeftini hoteli, ističe se palača Jyoti Mahal, koja je danas pretvorena u skromni, ali izrazito simpatični hotel, vječito pun gostiju koji Jyoti biraju zbog njegove autentičnosti. Mi smo imali sreće pa smo putem Bookinga upravo tu rezervirali naš smještaj za posljednja tri dana u Delhiju – i nismo požalili. Impresivno unutarnje dvorište stare palače izgrađene u kombinaciji indijskog i islamskog arhitektonskog stila navečer je osvijetljeno živim bojama, dok se na vrhu nalazi rooftop bar u kojem možete uživati u nepretencioznim i povoljnim jelima indijske kuhinje.
U Indiji zaista možete jesti sjajnu hranu za jako malo novca, ali kao i u svim drugim gradovima svijeta, možete uživati i luksuzu. Jedan od najpoznatijih indijskih restorana uopće nalazi se u Diplomatskoj četvrti New Delhija i zove se Bukhara. Iako su cijene zaista pretjerane, hrana na ovom mjestu zaista je vrhunska. Najpoznatiji specijalitet je Dal Bukhara, raskošno „varivo“ od crne leće s indijskim začinima, ali i jela iz tradicionalne tandoori peći. Tradicionalni indijski desert Gulab Jamun nam je u Bukhari bio najbolji. Riječ je o super slatkim okruglicama tamno zlatne boje (gulab na perzijskom znači “ružina vodica”- okruglice se poslužuju u šećernom sirupu kojemu je dodana esencija ruže) s kardamom i šafranom te mlijekom i gheejem. Subotu ujutro smo proveli u urbanom i zanimljivom Hauz Khaz Villageu, četvrti koju nijedan putnik i posjetitelj Delhija ne bi smio propustiti.
Ovo je urbano središte koje vrvi mladima i posh klubovima, restoranima i kafićima. U središtu te četvrti je i Kunzum cafe, omiljeno mjesto svih putnika čiji je osnivač indijski novinar i putopisac Ajay Jain. On je Kunzum cafe osnovao s ciljem da svi koji u njega svrate mogu ostati koliko žele, imati pristup internetu, knjigama i časopisima, ali ono najvažnije, upoznati se s drugim putnicima i družiti se te razmijeniti iskustva. Kunzum cafe nije klasičan kafić pa osim kave iz vrećice koju vam pripremi netko od osoblja i 2-3 suha kolačića koje dobijete uz kavu, nema ništa drugo u ponudi. Umjesto računa, ovdje je drvena kutija u koju ubacite onoliko koliko možete izdvojiti. U sklopu Hauz Khaz Villagea nalaze se i povijesni ostaci srednjovjekovne cisterne te sveučilišta, utvrde i džamije iz kasnijih razdoblja. U blizini je i Deer park, nazvan po velikom broju jelena koji u njemu žive. Osim jelena, ovaj je park dom mnogim pticama i biljkama te je omiljeno mjesto mnogih stanovnika glavnog grada Indije u kojemu mogu na miru i bez buke joggirati, šetati ili jednostavno predahnuti. Na putu do hotela svratili smo i do India Gatea, monumentalnog spomenika poginulim indijskim vojnicima u ratovima koji su vođeni. Danas je to mjesto i čest odabir predstavnika civilnog društva za održavanje prosvjeda.
Zadnji dan u Delhiju posvetili smo strogom centru tzv. Old Delhija. Stari Delhi zapravo je ogroman prostor prepun bazara – trgovina sa začinima, nakitom, tekstilom i hranom, a kroz njegove kompleksne uličice i rijeke ljudi nije se lako probijati. Taj dio grada ostatak je prijestolnice nekadašnjeg Mogulskog carstva koja je izgrađena u 16. stoljeću. Tijekom 18. i 19. stoljeća ovo carstvo, koje je prvi put nakon 1500 godina ujedinilo gotovo cijeli indijski potkontinent i koje je u Indiju donijelo snažni islamski utjecaj, počinje propadati – najprije zbog širenja područja pod vladavinom hinduskog Maratskog Carstva, a potom kao posljedica britanske kolonizacije. Upravo su Britanci iz čuvene Crvene utvrde protjerali zadnjeg mogula, a danas je ta utvrda jedna od najpoznatijih znamenitosti starog Delhija. Promet u Delhiju je, prema mojem mišljenju, turistička atrakcija za sebe.
Iako je i u drugim indijskim gradovima gužva nesnosna, prometni čep u Delhiju nešto je zaista posebno. Nakon što smo u vozilu Ubera sjedili dobrih 20-ak minuta, vozač nam je, uz brojne isprike, rekao da se jednostavno ne možemo probiti dalje. Oduševilo nas je pritom što nas nije ostavio na cjedilu već je samoinicijativno za nas naručio prvi slobodni tuk tuk i s njim dogovorio fer cijenu do našeg hotela. Obilaskom živopisnog i intenzivnog starog Delhija, završilo je naše putovanje po Indiji. Od napada bika, otkazanih letova, šokantnih (ne)higijenskih uvjeta, nevjerojatnih prirodnih i kulturnih znamenitosti, najljepših zalazaka sunca na svijetu u skromnoj kolibi na plaži u Goi i fantastične hrane, u ova tri tjedna doživjeli smo toliko toga da je teško sve doživljaje i proživljene emocije pretočiti u riječi. Imam osjećaj da će proći još dugo vremena dok se svi dojmovi ne slegnu, ali znam sigurno da ću Indiju i ovo putovanje dugo pamtiti.
Postoje putovanja koja planiramo mjesecima i ona za koja je dovoljna jedna dobra ideja, nekoliko prijatelja i slobodan produženi vikend. Početak prosinca idealan je za ovu drugu opciju, osobito ako uključuje austrijske Alpe, prve dane skijaške sezone i glazbu zbog koje se s planine ne žuri natrag u hotelsku sobu. Upravo takav bijeg od svakodnevice nudi Nassfeld, poznato austrijsko skijalište koje će od 3. do 6. prosinca 2026. ponovno ugostiti Ski Beat Festival, četverodnevno druženje na snijegu iza kojeg stoje Beat Travel, BSH Events i Lollipop.
Postoje putovanja koja planiramo zbog znamenitosti, povijesnih gradova i mjesta koja godinama želimo posjetiti, ali postoje i ona na koja odlazimo jednostavno zato što nam je potreban odmak od svakodnevice. Zanzibar pripada destinacijama koje nude oboje. Ovaj otok uz istočnu obalu Afrike, okružen toplim vodama Indijskog oceana, već je dugo omiljen među putnicima koji traže tropske plaže, zanimljivu lokalnu kulturu i drukčiji ritam života. Na njegovoj istočnoj obali nalazi se Paje, obalno mjesto poznato po bijelom pijesku, tirkiznom moru i uvjetima koji privlače ljubitelje kitesurfinga iz cijelog svijeta. Upravo je ovdje smješten ENVI Paje, boutique resort s 22 vile, osmišljen za goste koji odmor žele provesti u neposrednom dodiru s prirodom, uz privatnost, aktivnosti na otvorenom i wellness tretmane prilagođene osobnim potrebama.
U istarskom hotelu San Canzian Hotel & Residences od 24. do 26. listopada 2026. održat će se prvo izdanje projekta per · LA The Retreat, trodnevnog programa namijenjenog ženama koje žele vrijeme posvetiti sebi, osobnom razvoju i odmoru. Iza projekta stoje Dubravka Klepac i Ivana Pirizović, koje su iskustvo u području osobnog razvoja, luksuznog hotelijerstva i organizacije individualiziranih usluga povezale u koncept koji će okupiti svega 12 sudionica. Program uključuje stručne radionice, pilates, jogu, wellness sadržaje i tematske gastronomske večeri, a održava se uz podršku glavnog partnera Range Rovera.
Berlin je grad koji se teško može svesti na jednu sliku. Monumentalne građevine i tragovi burne europske povijesti ovdje stoje nekoliko ulica od klubova u kojima noć završava tek sljedećeg dana, široke avenije presijecaju golemi parkovi, a iza vrata nekadašnje apoteke može se skrivati restoran. Grad se može upoznavati kroz muzeje i arhitekturu, s bicikla, tijekom dugih šetnji uz rijeku Spree ili za stolom u Kreuzbergu. A može se upoznati i trčeći njegovim ulicama, što je bio povod dolaska domaće influencerice Ane Vladušić.
Postoje gradovi koje pokušavamo osvojiti u nekoliko dana, s kartom u ruci i rasporedom u kojem se znamenitosti nižu jedna za drugom, a postoje i oni u kojima vrlo brzo shvatimo da ćemo više dobiti ako odustanemo od plana i jednostavno krenemo hodati. Stockholm pripada ovoj drugoj skupini. Grad razlomljen vodom i otocima na prvi pogled djeluje gotovo previše uredno, no iza njegove poznate skandinavske estetike nalazi se vrlo ugodan način života koji se najbolje upoznaje polako, između jutarnje kave, šetnje uz vodu, nekoliko sati u muzeju i večere koja se protegne duže nego što smo planirali.
Postoji nešto posebno u putovanjima koja ne planiramo mjesecima unaprijed. Nekoliko slobodnih dana, torba s osnovnim stvarima i odluka da vikend provedemo negdje drugdje ponekad su sasvim dovoljni da nakratko promijenimo ritam. Još je bolje kada grad koji želimo posjetiti nije udaljen nekoliko presjedanja i kompliciranih kombinacija prijevoza, nego do njega možemo jednostavno sjesti u autobus i krenuti.
Pariz je jedan od onih gradova u kojima se plan puta vrlo brzo pretvori u niz spontanih fotografija, dugih šetnji i kratkih zaustavljanja za kavu, a upravo tako izgleda i pariški foto dnevnik Mirne Maras. Poznata domaća voditeljica francusku je prijestolnicu istraživala u društvu supruga Željka Batinića i djece, a dio obiteljskog putovanja podijelila je i na društvenim mrežama. Tijekom boravka obišli su Disneyland, prošetali gradom, zastali ispod Eiffelova tornja te se popeli na jedan od najpoznatijih simbola Pariza.
Sandra Bagarić ovih je dana Zagreb zamijenila Pekingom i s druge strane svijeta pokazala kako izgleda njezin susret s Kinom, od strmih kamenih stepenica Kineskog zida i carskih prostora Zabranjenog grada do pekinških ulica, lokalne gastronomije i sasvim neočekivanog susreta sa Zagrepčaninom nekoliko tisuća kilometara od kuće. Na put nije otišla sama. Društvo joj pravi suprug Darko Domitrović, pijanist i skladatelj s kojim je više od tri desetljeća povezana privatno i profesionalno, a fotografije koje je objavila tijekom boravka u Kini daju prilično dobru sliku njihova putovanja.
Svake godine 14. listopada obilježava se Svjetski dan ćelavih muškaraca, poznat i pod engleskim nazivom Be Bald and Be Free Day, koji poziva na prihvaćanje ćelavosti i slobodniji odnos prema vlastitom izgledu. Iako se danas često povezuje s muškim samopouzdanjem i privlačnošću, ovaj neobični datum nastao je iz mnogo jednostavnije ideje da ljudi koji nemaju kosu ne bi trebali osjećati potrebu skrivati svoju glavu. Ćelavost je stoljećima bila povod za šale, nesigurnost i pokušaje prikrivanja, ali je istodobno postala prepoznatljivo obilježje nekih od najpoznatijih muškaraca u sportu, filmu i javnom životu.
Zimska sezona sve je bliže, a s njom se ponovno vraća i moda inspirirana alpskim odmaralištima, skijaškim stazama i dugim poslijepodnevima provedenima u planinskim chaletima. Posljednjih godina skijaška odjeća odavno je izašla iz okvira sportskog ormara, a puffer jakne, toplo pletivo i čizme podstavljene krznom postali su sastavni dio zimskih kombinacija koje viđamo i na gradskim ulicama. Upravo se na toj ideji temelji nova Chanel Coco Neige 2026 kolekcija, u kojoj francuska modna kuća spaja prepoznatljivu eleganciju sa sportskim siluetama i razigranim retro detaljima.
Dok je talijanski supermodel, od kojeg je glumac stariji 23 godine, uživao u odmoru s partnerom, dio korisnika društvene mreže X komentirao je njegovu građu i uspoređivao je s izgledom koji se često očekuje od holivudskih zvijezda.
U razgovoru s neuroznanstvenicom Mary-Frances O’Connor Harry je govorio o tome kako se godinama nosio s tugom i emocionalnim opterećenjem, a da pritom nije u potpunosti osvijestio koliko ga sve to pogađa.