Kako razmišljaju najveći dizajneri: Giovanna Castiglioni održala radionicu u Zagrebu
U Zagrebu je nedavno održana ekskluzivna radionica kojom je Giovanna Castiglioni, jedna od najvažnijih suvremenih interpretatorica talijanskog dizajna, još jednom potvrdila svoju ulogu mosta između povijesti i današnje dizajnerske prakse. Sudionicima – arhitektima, produkt dizajnerima i stručnjacima iz industrije – Castiglioni je omogućila rijedak uvid u proces stvaranja koji stoji iza kultnih dizajnerskih komada, donoseći sa sobom nasljeđe koje je oblikovalo način na koji danas promišljamo funkciju, estetiku i inovaciju.
Giovanna je kći Achillea Castiglionija, jednog od najutjecajnijih industrijskih dizajnera 20. stoljeća, čiji je rad postavio temelje suvremenom pristupu oblikovanju objekata. Kroz predavanja i radionice, ona prenosi filozofiju koja je obilježila njegov opus – ideja da dizajn nije samo estetski čin, nego prije svega alat za rješavanje problema, sredstvo komunikacije i način promišljanja prostora.
Ono što je ovu radionicu činilo posebnom jest činjenica da nije bila prezentacija gotovih proizvoda, već duboki uvid u proces – način na koji nastaje ideja koja traje desetljećima, ideja koja oblikuje svakodnevni život. Achille Castiglioni bio je dizajner koji nije stvarao “zbog dizajna”, već uvijek s jasnom funkcijom, dozom ironije i inteligentnim korištenjem postojećih industrijskih elemenata. Upravo su kroz taj pristup nastali neki od najvažnijih komada rasvjete u povijesti, razvijeni u suradnji s talijanskim brendom Flos.
Arco, podna lampa koja rješava problem stropne rasvjete bez bušenja stropa, Taccia, reflektirajuća lampa koja svojim oblikom asocira na umjetnički objekt, Toio, nastao spajanjem automobilskog fara i industrijskih komponenti, Parentesi, minimalističko rješenje koje redefinira odnos svjetla i prostora, te Snoopy, razigran i gotovo pop-art komad koji pokazuje da dizajn može imati karakter – samo su neki od primjera kako funkcija, humor i estetika mogu postati neodvojivi.
Flos, osnovan 1962. godine, od samih početaka nastoji omogućiti da ovakve ideje postanu sastavni dio svakodnevnog života. Suradnja s dizajnerima poput Castiglionija izgradila je identitet brenda koji ne proizvodi samo rasvjetu, već redefinira način na koji svjetlo funkcionira u prostoru. Njihovi proizvodi nisu puki dekorativni elementi; oni su istovremeno alat, arhitektonski element i kreator atmosfere.
No utjecaj Castiglionija nadilazi svjetlo. Tijekom svoje karijere surađivao je s brojnim vodećim talijanskim brendovima, stvarajući projekte koji su transformirali svakodnevne objekte – od namještaja do funkcionalnih instalacija – pokazujući da u banalnom uvijek postoji potencijal za nešto izvanredno. Njegov rad karakteriziraju funkcionalnost, humor i bezvremenost, a Giovanna danas nastavlja prenositi ovu filozofiju kroz Fondazione Achille Castiglioni u Milanu. Fondacija djeluje unutar originalnog studija u kojem su nastajali njegovi radovi, čuvajući autentičan kontekst i način razmišljanja koji stoji iza svakog objekta.
Radionice poput ove rijetko su usmjerene na same proizvode; njihov pravi fokus leži u načinu razmišljanja, u procesu koji stoji iza stvaranja ideje. Upravo je to ono što razlikuje dizajn koji traje od prolaznih trendova, i upravo zato ovakvi susreti predstavljaju neprocjenjiv resurs za sve koji žele razumjeti dubinu i značenje dizajnerskog stvaralaštva.
Za sve koji žele detaljnije upoznati ponudu brenda Flos i doživjeti njihove kultne komade u stvarnom prostoru, showroom u Zagrebu otvoren je na adresi Palmotićeva ulica 26, dok je kompletan asortiman dostupan na službenoj web stranici brenda.
Uređenje interijera često počinje odabirom boja, no upravo se u tom koraku lako pogriješi. Mnogi se odlučuju za neutralne nijanse jer se jednostavno kombiniraju, djeluju smirujuće i omogućuju kasnije promjene namještaja i dekoracija. Ipak, prostor u kojem prevladavaju samo bež, bijela ili siva ponekad može izgledati jednolično, čak i kada je opremljen kvalitetnim namještajem. S druge strane, previše različitih boja može stvoriti vizualni nemir i narušiti sklad prostorije. Rješenje se često nalazi između tih dviju krajnosti, u pažljivo odabranoj paleti od tri boje koje međusobno nadopunjuju jedna drugu.
Dior Maison predstavlja kolekciju Balustrade, inspiriranu arhitekturom povijesnog sjedišta modne kuće Dior na pariškoj adresi 30 Avenue Montaigne. U središtu kolekcije nalaze se dekorativne ograde balkona zgrade u kojoj je Christian Dior 1946. godine osnovao svoju modnu kuću i godinu dana poslije predstavio prvu kolekciju. Njihove prepoznatljive zakrivljene linije poslužile su kao predložak za ukrašavanje porculanskog posuđa i tekstilnih dodataka za dom. Kolekciju potpisuje Cordelia de Castellane, dizajnerica koja je arhitektonske detalje pariške zgrade prenijela na predmete namijenjene svakodnevnoj upotrebi i svečanom postavljanju stola.
Dean Franić Dizajn Studio potpisuje interijer zagrebačkog Balance Bruncha, čije je uređenje povezalo suvremeni dizajn s opuštenom atmosferom brunch mjesta. Polazište projekta bile su svakodnevne navike gostiju: jutarnja kava, doručak s prijateljima, neformalni sastanak ili obrok koji se produži u razgovor.
U petak je, u sklopu sajma Ambienta na Zagrebačkom velesajmu, održano prvo izdanje BravaCasa Design Awards. Dodjela je okupila arhitekte, dizajnere, predstavnike kreativne industrije, partnere i ljubitelje dizajna, a nagrade su dodijeljene u sedam glavnih kategorija te dvije posebne nagrade uredništva. BravaCasa Design Awards novi je projekt magazina BravaCasa čiji je cilj istaknuti projekte koji donose kvalitetu, funkcionalnost, kreativnost i nove ideje u prostor. O pobjednicima je odlučivao stručni žiri, uz glas publike – glas stručnog žirija činio je 70 posto ukupnog rezultata, dok je 30 posto pripalo publici.
Pobjedničko rješenje novog stadiona Maksimir milanskog studija VG13 Architects privuklo je pozornost nekonvencionalnim oblikovanjem četiri odvojene tribine i velikim krovnim plohama. Arhitekt Otto Barić smatra da će upravo elementi koji projektu daju prepoznatljiv izgled biti njegov najveći problem u daljnjoj razradi. Barić ne osporava arhitektonsku vrijednost ideje. Projekt opisuje kao vizualno atraktivan i poseban, ali upozorava da između natječajne vizualizacije i građevine za 35.000 gledatelja postoji niz konstrukcijskih, sigurnosnih i funkcionalnih pitanja koja tek treba riješiti.
