Otkrij hrvatsku modu na markama: Od Donassy do Zigmana – umjetnost koju možeš poslati poštom
Hrvatska pošta izdaje novi prigodni poštanski blok iz serije „Popularna kultura“, čija je ovogodišnja tema – moda. Ovaj atraktivni filatelistički izdanak sastoji se od četiriju poštanskih maraka koje prikazuju odjevne predmete i modne detalje hrvatskih dizajnerskih autora, simbolizirajući spoj tradicije, kreativnosti i suvremenog dizajnerskog izraza. Na markama su ovoga puta ovjekovječeni prepoznatljivi motivi – haljina Branke Donassy, korzet Jurja Zigmana, šešir Kobali i cipele Ledenko.
Autorski potpis ovog filatelističkog izdanja nosi Alenka Lalić, zagrebačka dizajnerica koja je svojom preciznošću i promišljenim odabirima vizualnog izraza stvorila elegantne i dojmljive prikaze hrvatskog modnog stvaralaštva. Nominalna vrijednost svake marke iznosi 1,70 eura, a naklada cijelog poštanskog bloka doseže 20.000 primjeraka. Uz marke, izdana je i prigodna omotnica prvog dana (FDC), a fotografije haljine Branke Donassy i korzeta Jurja Zigmana potpisuju renomirani fotografi Zvonimir Ferina i Mateja Vrčković Bučar. Tekst pratećeg letka potpisuje prof. dr. sc. Katarina Nina Simončič s Tekstilno-tehnološkog fakulteta, koja kroz stručnu perspektivu dodatno objašnjava značenje i kontekst prikazanih odjevnih objekata.
Branka Donassy istaknuta je hrvatska modna dizajnerica čija je karijera oblikovala suvremeni odjevni identitet Hrvatske. Od samih početaka, krajem 1970-ih, pokazivala je afinitet prema avangardnom i inovativnom pristupu oblikovanju odjeće. Kao članica ULUPUH-a od 1985. i suosnivačica Modagrama, modnog kolektiva posvećenog eksperimentalnom hrvatskom modnom dizajnu, Donassy je kontinuirano istraživala granice između mode i umjetnosti. Njene skulpturalne forme i složene odjevne kompozicije ne samo da oblikuju tijelo, već postaju medij za promišljanje identiteta, društvenih uloga i vizualne percepcije. Haljina „Evino lice“ iz 1988. godine primjer je njenog konceptualnog pristupa, u kojem moda postaje instrument kulturnog izraza i umjetničke komunikacije.
Juraj Zigman, predstavnik mlađe generacije hrvatskih dizajnera, spaja visoku modu, scenski performans i kostimografiju, oblikujući odjevne predmete vizualno snažnog i konceptualno intrigantnog karaktera. Rođen u Rijeci 1984. godine, modno obrazovanje stječe na prestižnom Istituto Europeo di Design u Milanu, a iskustva u međunarodnim modnim kućama poput Roberto Mussoa obogaćuju njegov profesionalni opus. Osnivanjem vlastitog brenda 2008. godine u Hrvatskoj, Zigman stvara korzete i odjevne objekte koji naglašavaju ženstvenost, senzualnost i scenski efekt, a njegova su kreacija korištena na pozornicama globalnih glazbenih zvijezda te u kazališnim i opernim produkcijama, potvrđujući interdisciplinarnu prirodu njegova dizajna.
Obrt Ledenko u Splitu već više od trideset godina njeguje tradiciju ručne izrade ženskih cipela. Osnovan 1959. godine, obrt danas vodi obitelj Ivan i Sandra Ledenko, nastavljajući zanat prenesen generacijama i razvijajući ga u oblik primijenjene obućarske umjetnosti. Njihova metoda temelji se na ručnoj izradi, korištenju prirodnih materijala i preciznoj prilagodbi anatomiji i estetici klijentica. Model „Ruža Hrvatska“ primjer je spojene funkcionalnosti, udobnosti i kreativnog izraza, dok su proizvodi obrta korišteni i u scenskim nastupima, uključujući hrvatske izvođačice na Euroviziji, gdje se cijeni tehnička izvedba, konstrukcija i estetski dojam.
Obrt Kobali šeširi iz Zagreba predstavlja višegeneracijsku tradiciju ručne izrade pokrivala za glavu. Nastao neposredno nakon Drugog svjetskog rata, obrt je kroz desetljeća razvijao modele šešira po mjeri, s naglaskom na tehničku preciznost, proporcije i klasičnu estetiku. Nakon smrti Nade Kobali 2019. godine, praksu nastavlja Marina Kobali, kombinirajući tradiciju s suvremenim estetskim i tržišnim zahtjevima. Danas su Kobali šeširi simbol zagrebačke građanske mode i primjer kako zanat, preciznost i kulturno značenje mogu postati prepoznatljiv modni identitet.
Novi filatelistički blok Hrvatske pošte tako postaje svojevrsna oda hrvatskom modnom stvaralaštvu, spajajući umjetnost, zanat i dizajn u malim, ali snažnim simbolima koji na elegantan način predstavljaju kreativni potencijal naše zemlje. Svaka marka nije samo predmet za slanje pošte, već i mali umjetnički objekt koji priča priču o talentu, tradiciji i inovaciji hrvatske mode.
Zagrebačka dizajnerica interijera Marija Palić, vlasnica studija Marri design, profesionalni je put započela u ekonomiji i bankarstvu. Nakon završetka Ekonomskog fakulteta i magisterija iz ekonomije zaposlila se u banci, premda ju je uređenje prostora zanimalo još od djetinjstva. Odrastajući u Zagrebu, često je crtala, promatrala detalje i mijenjala raspored namještaja u roditeljskom domu.
Zagrebački umjetnik i florist Saša Šekoranja ponovno je uredio božićni izlog svojeg ateljea u Ulici kralja Držislava 10, a ovogodišnju je blagdansku priču posvetio uspomenama na djetinjstvo i obiteljskim običajima koji su obilježili njegove Božiće. Inspiraciju je pronašao u staroj bakinoj bilježnici s receptima, iz koje je nastala neobična scenografija s medvjedom kuharom, razigranim vjevericama i osvijetljenim božićnim drvcem. Cijela instalacija zamišljena je kao prizor iz kuhinje u kojoj se pripremaju blagdanski kolači, a zahvaljujući pokretnim figurama, izlog djeluje poput malog mehaničkog kazališta.
Zagrebački Maksimir već gotovo dva stoljeća čuva jedno od najprepoznatljivijih mjesta gradskog života, povijesni Vidikovac koji se od 1843. godine uzdiže među krošnjama jednog od najstarijih javnih perivoja u ovom dijelu Europe. Generacije Zagrepčana ondje su zastajale tijekom šetnji, dogovarale susrete, ispijale kavu i promatrale park iz drukčije perspektive. Njegova prepoznatljiva arhitektura odavno je postala sastavni dio maksimirskog krajolika, a prostor koji je desetljećima okupljao posjetitelje sada dobiva novo uređenje. Pod nazivom Vidikovac 1843, povijesni paviljon ponovno će se predstaviti javnosti tijekom vikenda 14. i 15. studenoga, kada će Zagrepčani i njihovi gosti moći upoznati njegov obnovljeni ugostiteljski prostor i sudjelovati u programu pripremljenom povodom otvorenja.
Božićni blagdani često nas vraćaju uspomenama iz djetinjstva, obiteljskim običajima i sitnicama koje su godinama bile dio naših domova. Upravo je u takvim sjećanjima hrvatski umjetnik Saša Šekoranja pronašao inspiraciju za novu blagdansku kolekciju nastalu u suradnji s hrvatskim tekstilnim brendom Merla. Ovogodišnje izdanje kolekcije Merla by Saša Šekoranja donosi dvije osobne priče povezane s njegovim odrastanjem, božićnim jaslicama i bakinim rukom pisanim receptima. Motivi koji su nekada pripadali obiteljskom domu sada su preneseni na tekstilne proizvode namijenjene blagdanskom uređenju, pripremi kolača i svakodnevnoj uporabi.
Uređenje interijera često počinje odabirom boja, no upravo se u tom koraku lako pogriješi. Mnogi se odlučuju za neutralne nijanse jer se jednostavno kombiniraju, djeluju smirujuće i omogućuju kasnije promjene namještaja i dekoracija. Ipak, prostor u kojem prevladavaju samo bež, bijela ili siva ponekad može izgledati jednolično, čak i kada je opremljen kvalitetnim namještajem. S druge strane, previše različitih boja može stvoriti vizualni nemir i narušiti sklad prostorije. Rješenje se često nalazi između tih dviju krajnosti, u pažljivo odabranoj paleti od tri boje koje međusobno nadopunjuju jedna drugu.
Dior Maison predstavlja kolekciju Balustrade, inspiriranu arhitekturom povijesnog sjedišta modne kuće Dior na pariškoj adresi 30 Avenue Montaigne. U središtu kolekcije nalaze se dekorativne ograde balkona zgrade u kojoj je Christian Dior 1946. godine osnovao svoju modnu kuću i godinu dana poslije predstavio prvu kolekciju. Njihove prepoznatljive zakrivljene linije poslužile su kao predložak za ukrašavanje porculanskog posuđa i tekstilnih dodataka za dom. Kolekciju potpisuje Cordelia de Castellane, dizajnerica koja je arhitektonske detalje pariške zgrade prenijela na predmete namijenjene svakodnevnoj upotrebi i svečanom postavljanju stola.
Dean Franić Dizajn Studio potpisuje interijer zagrebačkog Balance Bruncha, čije je uređenje povezalo suvremeni dizajn s opuštenom atmosferom brunch mjesta. Polazište projekta bile su svakodnevne navike gostiju: jutarnja kava, doručak s prijateljima, neformalni sastanak ili obrok koji se produži u razgovor.
Dugo se smatralo kako je briga o izgledu područje rezervirano isključivo za žene, dok su muškarci svoju rutinu njege svodili na nekoliko osnovnih proizvoda koji su se najčešće nalazili na rubu kupaonske police i koristili tek kada bi koža počela pokazivati znakove umora, suhoće ili iritacije, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom tijelu, koži i izgledu doživio je veliku promjenu koja nije samo estetska nego i psihološka jer suvremeni muškarac sve češće razumije kako njega nije znak taštine nego oblik osobnog poštovanja, način da uspori svakodnevni ritam i pronađe nekoliko minuta koje pripadaju samo njemu.
U suvremenom ritmu života u kojem se dani često pretaču jedan u drugi, a tijelo i um bivaju izloženi stalnim zahtjevima produktivnosti, brzine i koncentracije, pitanje hidratacije prestaje biti tek jednostavna biološka potreba i prerasta u suptilan, ali iznimno važan oblik svakodnevne brige o sebi. Hidratacija, iako naizgled banalna i samorazumljiva, u svojoj suštini predstavlja jedan od temeljnih stupova fiziološke ravnoteže, ali i psihološke stabilnosti, jer voda u ljudskom organizmu nije samo sredstvo gašenja žeđi, nego i tihi regulator gotovo svih vitalnih procesa koji se odvijaju ispod površine svijesti.
U povijesti ljudske civilizacije rijetko koji fizički detalj na licu nosi tako gustu mrežu značenja, ideoloških projekcija i društvenih kodova kao što je to slučaj s brkovima. Iako se na prvi pogled mogu činiti tek kao estetski ili osobni izbor pojedinca, brkovi su kroz stoljeća funkcionirali kao snažan semiotički instrument, često neodvojiv od politike, autoriteta i konstrukcije moći. Njihova prisutnost ili odsutnost na licu političkih vođa nikada nije bila neutralna, nego je gotovo uvijek odražavala šire kulturne obrasce, društvene norme i ideološke promjene. Povijest brkova u političkom kontekstu stoga nije samo povijest mode, nego i povijest simboličke komunikacije, identiteta i društvene kontrole.
U svijetu brzog tempa života, u kojem svakodnevne obaveze često istiskuju brigu o vlastitom zdravlju, koncept preventivnih rituala postaje sve važniji, a njihova učinkovitost može se dramatično povećati uključivanjem partnera. Kada govorimo o preventivnim navikama, najčešće mislimo na redovite zdravstvene preglede, uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, kvalitetan san i mentalno zdravlje, ali rijetko se naglašava kako emocionalna i praktična podrška partnera igra ključnu ulogu u dugoročnoj dosljednosti i stvarnoj učinkovitosti ovih navika. Istraživanja iz područja psihologije i medicine potvrđuju da osobe koje preventivne aktivnosti provode uz partnera, bilo kroz zajedničke rutine, motivaciju ili međusobno ohrabrivanje, postižu znatno bolje rezultate nego one koje se oslanjaju isključivo na vlastitu volju i samodisciplinu.