Trenutačnu postavu Nihilfera čine tri glazbenika čija se uloga u bendu međusobno nadopunjuje i tvori čvrstu, kompaktnu cjelinu. Na čelu benda nalazi se Mislav Pupić-Bakrač, koji kao vokalist i gitarist nosi autorsku i izvedbenu okosnicu Nihilfera, oblikujući njegov zvuk, atmosferu i tematski smjer. Bas gitaru svira Valent Hollister, čija precizna i snažna dionica daje dubinu i stabilnost bendovskom izrazu, dok ritmičku osnovu drži Javier Gonzales na bubnjevima, unoseći energiju, dinamiku i pokretačku silu koja povezuje sve elemente u zaokruženu glazbenu priču.
Tijekom posljednjih sedam godina postava benda prolazila je kroz promjene, no jedna je konstanta ostala neupitna: Mislav Pupić-Bakrač, vokalist, gitarist i frontman, autor je glazbene vizije Nihilfera i njegov pokretački impuls. Upravo se kroz tu stabilnu autorsku okosnicu bend razvijao, učio i sazrijevao, gradeći svoj put korak po korak, bez prečaca i kompromisa.
U ožujku 2023. Nihilfer je objavio svoj debitantski album As the Sunlight Dies u izdanju diskografske kuće One Records. Album je predstavio bend široj publici i potvrdio njegovu ozbiljnost i ambiciju na domaćoj metal sceni. S albuma su objavljena tri singla, od kojih su dva popraćena glazbenim spotovima, dok je treći predstavljen kroz lyrics video, čime je dodatno naglašen značaj tekstova i njihove poruke.
Kao trio, Nihilfer je tijekom godina odsvirao respektabilan broj koncerata diljem Hrvatske te nastupio na nekoliko manjih festivala, gdje je izgradio reputaciju energičnog i uvjerljivog benda koji na pozornici ostavlja snažan dojam. Njihovi nastupi obilježeni su sirovom snagom, preciznošću i iskrenom emocionalnom angažiranošću, što publika prepoznaje i cijeni.
Trenutačno se bend nalazi u fazi snimanja novog EP-a, čime nastavlja svoje autorsko putovanje, a nedavno su predstavili i prvi singl s tog izdanja, pjesmu Fall to Rise, popraćenu snažnim i vizualno upečatljivim spotom. Riječ je o pjesmi koja nadilazi okvire glazbenog izraza i ulazi u prostor univerzalne poruke. Fall to Rise posvećena je svim borcima – ne samo onima u ringu, već i onima koji se svakodnevno bore sa životom, njegovim pritiscima, porazima i nepredvidivim udarcima.

Pjesma govori o neslomljivim ljudima koji odbijaju odustati bez obzira na okolnosti, o onima koji unatoč neizdrživoj boli, teškim vremenima i brojnim padovima nastavljaju dalje, stišću zube i idu naprijed, svjesni da se uspjeh rijetko događa bez prethodnih neuspjeha. Jer uzdići se možeš tek nakon pada, a snagu pronalaziš upravo u trenucima kada se čini da je sve izgubljeno.
druge vijesti

Džejla Ramović i Jakov Jozinović konačno otkrili što su mjesecima pripremali: Njihova zajednička priča dobila je neočekivan nastavak!
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
22 studenoga 2026

Muškarci i poezija: Kako pisanje stihova postaje moćan alat emocionalne snage i mentalnog zdravlja
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
22 studenoga 2026

Virtualna stvarnost ulazi u um: Mogu li AR i VR terapije konačno smanjiti stres i tjeskobu kod muškaraca?
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
22 studenoga 2026

Nećete vjerovati kako običan ritual brijanja može postati vaša najmoćnija dnevna meditacija
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
22 studenoga 2026

Kako ritual fotografiranja mijenja način na koji vidimo sebe i svijet – i zašto ga sve više ljudi koristi kao oblik emocionalnog resetiranja
U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.
21 studenoga 2026














