Zlatna nit kao manifest intime: Kako je Senka Dombi arhitekturu pretočila u suvremeni autorski nakit
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Naziv kolekcije TANKA nosi višeslojno značenje. S jedne strane, izravno se odnosi na iznimnu tankoću 14-karatne zlatne žice promjera svega 0,5 milimetara, koja čini osnovni gradivni element svakog komada. S druge strane, simbolički priziva duh tradicionalne japanske pjesničke forme tanka, poznate po svojoj sažetosti, ritmu i sposobnosti da kroz jednostavnu strukturu prenese duboku emociju. Upravo se u toj ravnoteži između preciznosti i poetičnosti oblikuje temeljni karakter kolekcije.
Svaki komad nakita nastaje variranjem i segmentiranjem zlatne žice u modularne cjeline – od jednostrukih do peterostrukih niti – koje se međusobno isprepliću i tvore mekane, protočne krivulje prstena, narukvica, naušnica, broševa i chokera. Polazišna forma savršenog kruga, univerzalnog simbola kontinuiteta, trajanja i ravnoteže, tijekom procesa dobiva suptilne deformacije, čime se uspostavlja koncept „savršene nesavršenosti“ kao estetskog i filozofskog načela cijele kolekcije.
„Nakit stvaram od gotovo nevidljivih zlatnih niti, s idejom da se ne nameće, već da pripada. Da se stopi s tijelom poput druge kože, da prati pokret i dah, da postoji u skladu s onim tko ga nosi. Ne traži pažnju, ali je zadržava. U jednostavnosti pronalazim snagu, u nježnosti trajnost“, istaknula je autorica Senka Dombi, opisujući svoj odnos prema materijalu i procesu oblikovanja.
Izložbu je otvorila povjesničarka umjetnosti Jasna Galjer, koja je u svom obraćanju naglasila kako elementarna jednostavnost kružnih formi od zlatne žice jasno reflektira modernističko načelo „manje je više“. Prema njezinim riječima, Senka Dombi suptilno povezuje modernističku tradiciju s načelima suvremenog dizajna, stvarajući nakit koji istodobno nosi preciznost arhitektonske linije i snažnu intimnu dimenziju. Povezivanje konstitutivnih elemenata, analogno arhitektonskom promišljanju prostora, pritom postaje ključna komponenta oblikovanja nakita koji nadilazi dekorativnu funkciju i izražava emociju, doživljaj te osobni identitet.
Izložbeni postav, čiji je autor Svebor Andrijević, dodatno naglašava doživljaj kolekcije. Nakit je predstavljen u dijalogu s fotografijama i videoradom Vanje Šolina, u kojima zlatne forme izranjaju iz vode i svjetla te se postupno transformiraju iz jasno definiranih predmeta u gotovo apstraktne prizore. Monumentalni kadrovi i multimedijalni elementi unose snažan performativni aspekt, dok minimalističke vitrine od sirovog čelika, zajedno s vizualnim identitetom koji potpisuje Jelenko Hercog, temeljenim na blago deformiranom krugu, dodatno ističu plemenitost materijala i preciznost izvedbe.
Kolekcija TANKA realizirana je u suradnji s radionicom Lapidarium, odnosno s Dariom Dunajem i Mariom Nokajem, a svaki komad nakita objedinjuje fluidnost, savitljivost i dinamiku forme. Na taj se način svjesno brišu granice između nakita, tijela i odjeće, pri čemu se nakit ne definira kao isključivo svečani ili svakodnevni objekt, već kao intimni pratitelj osobnog ritma i trenutaka koji imaju autentičnu vrijednost. Luksuz ove kolekcije ne očituje se u dekorativnosti, već u prisutnosti, suzdržanoj ljepoti i osjećaju trajnosti, gdje zlatna nit postaje nositelj emocije, a forma sredstvo izražavanja senzibiliteta.
Senka Dombi, čiji je profesionalni identitet oblikovan dugogodišnjim djelovanjem u području arhitekture, kroz brend SENKADOMBI prenosi svoj prepoznatljiv način promišljanja prostora u područje suvremenog autorskog nakita. Arhitektonsko razmišljanje pritom dobiva intimnu, tjelesnu i eksperimentalnu dimenziju, otvarajući novo poglavlje njezina autorskog rada.
Izložbu TANKA moguće je razgledati u Galeriji Kranjčar do 26. siječnja, svakodnevno od 11 do 19 sati, osim nedjeljom, kada je galerija zatvorena.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
