Hiljson Mandela u Saxu: Akustični trap trenutak koji se ne propušta
Postoji nešto posebno u trenucima kada izvođač odluči ogoliti svoj zvuk, stati pred publiku bez slojeva produkcije i – doslovno – udahnuti novo lice pjesmama koje već znamo napamet. Upravo to će se dogoditi 17. prosinca, kada će jedan od najutjecajnijih imena domaće trap scene, Hiljson Mandela, prvi put stati na pozornicu Kluba Sax s potpuno akustičnim setom, podržan novim live bendom MUNGO$i.
Radi se o koncertu koji već sada zvuči kao mali glazbeni fenomen – intimna atmosfera kultnog Saxa, limitiran broj ulaznica i trap hitovi izvedeni u neočekivano toplom, bendovskom ruhu. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim nastupima, ali i po izjavi kojom je najavio ovaj mini-eksperiment, Hiljson će tu večer posegnuti u emotivniji dio svog repertoara, ali i izvući novu energiju iz pjesama koje inače pršte urbanim ritmovima.
„Veseli me što će publika imati priliku čuti moje pjesme u malo drugačijem aranžmanu i bendovskoj varijanti… Mislim da ovo može biti dobar početak priče koja ima potencijala razviti se u neke još luđe eksperimente“, kaže Hiljson. I ima smisla – Sax je jedan od prvih prostora u kojima je nastupio na profesionalnijoj razini, a sada se u njega vraća u najzrelijoj fazi svoje karijere, spreman otvoriti vrata nečem novom.
A da je u odličnoj formi, pokazao je prošle godine na najvećem samostalnom koncertu u Boćarskom domu, gdje je pred publikom izveo presjek svega što ga je dovelo do statusa predvodnika nove generacije domaćeg pop-trapa. Od solo hitova, preko viralnih suradnji, pa sve do singlova koji su obilježili 2024. godinu – “Ankaran” koji je zasjeo na #1 Billboard Croatia Songs liste, “7 ujutro” koji je pokorio radio, te “Anđeo” s Miach, koji je publika prigrlila gotovo instinktivno.
Ni 2025. nije prošla mirno: “Pa Pa Pa” i “Papiri” nastavili su njegov niz, potvrđujući da Hiljson ne samo da zna pogoditi puls publike, već svoj stil konstantno nadograđuje. Sve to kulminiralo je vatrenim nastupom na dočeku Nove godine na Trgu bana Jelačića, gdje je dijelio pozornicu s Miach, Josipom Lisac, Baby Lasagnom i Gršom – prizor koji je potvrdio njegovu poziciju jednog od najtraženijih izvođača na sceni.
Nastavite čitati nakon oglasa
Zato ovaj koncert ne djeluje samo kao još jedan datum u kalendaru, nego kao glazbeni pivot – onaj trenutak kada izvođač zastane, okrene smjer i odabere nešto intimnije, ručno rađeno, gotovo ceremonijalno. Sax je savršen za to: dovoljno mali da u njemu osjetiš svaki uzdah publike, a dovoljno velik da se u njemu dogodi povijesni moment.
Ulaznice su limitirane i dostupne online putem Core Eventa te na prodajnim mjestima Drito Bara i Dirty Old Shopa. Pretprodajna cijena iznosi 20 eura, a organizator je yem. Ako volite trap, akustiku, Hiljsona ili jednostavno volite biti dio onih „pričat će se o ovome“ trenutaka – ovo je taj. December vibra, Sax, i glazba koju prvi put čujemo bez filtera. Sve ostalo je bonus.
Na domaćoj zabavnoj sceni, na kojoj se hitovi danas izmjenjuju gotovo jednako brzo kao i trendovi na društvenim mrežama, opstaju uglavnom oni izvođači koji uspijevaju zadržati prepoznatljiv identitet i istodobno ostati dovoljno bliski publici koja od glazbe i dalje očekuje emociju, ritam i atmosferu zajedništva. Upravo se u toj poziciji već godinama nalaze Kumovi, bend koji je od lokalno prepoznatljivog imena postupno izrastao u jedan od stabilnijih sastava domaće komercijalne zabavne scene, a novi singl „Baraba“ dolazi kao potvrda da njihov glazbeni model i dalje funkcionira u prostoru radijskog etera, digitalnih platformi i koncertnih pozornica.
Nakon što su publici predstavili emotivno nabijenu, uživo snimljenu verziju singla „E pa neka je“, bend Pavel odlučno nastavlja svoje glazbeno putovanje putem koji se ne zadržava u poznatim okvirima, već hrabro istražuje prostor između različitih kulturnih i zvučnih identiteta, pritom najavljujući novu autorsku fazu pjesmom „Kauboji i Indijanci“, koja već u samom naslovu sugerira slojevitost, kontrast i simboliku što nadilazi doslovno značenje. U toj novoj fazi, koja se nazire kao promišljeni iskorak, bend svjesno oblikuje svoj zvuk na razmeđi balkanske melankolije i latinoameričke strasti, stvarajući jedinstvenu glazbenu teksturu koja evocira daleke prostore, ali ostaje duboko ukorijenjena u lokalnom senzibilitetu.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u kulturni proizvod, a tribute projekti postaju gotovo uobičajen dio glazbene ponude, rijetko se pojavljuju izvedbe koje uspijevaju nadmašiti očekivanja publike i prerasti granice puke imitacije. Upravo se u tom prostoru između sjećanja i suvremenog scenskog doživljaja smješta spektakl ABBA – Real Tribute by Dancing Queen, koji će se 16. svibnja održati u zagrebačkom Vintage Industrial Baru, prostoru koji će tom prilikom biti pretvoren u pulsirajuće središte disco energije i zajedničke euforije.
Nakon što je svojim debitantskim singlom „Azurno“ diskretno, ali sigurno zakoračila na domaću glazbenu scenu, mlada i senzibilna autorica Lea Elena sada predstavlja pjesmu „Tiho na prstima“ – suptilnu, emotivno prožetu glazbenu minijaturu koja ne traži pažnju glasnoćom, već je osvaja tišinom i iskrenošću.
Postoje bendovi čiji se koncerti pamte kao dobra večer, i postoje oni čiji se nastupi prepričavaju godinama, gotovo kao osobna iskustva koja nadilaze samu glazbu – islandski kolektiv GusGus nesumnjivo pripada ovoj drugoj, rijetkoj kategoriji. Nakon gotovo desetljeća izbivanja, njihov povratak u Zagreb ne djeluje tek kao još jedan koncert u kalendaru, već kao pažljivo iščekivan susret s umjetnicima koji su tijekom više od četvrt stoljeća neumorno oblikovali, redefinirali i uzdizali granice elektroničke glazbe. Dana 8. rujna, prostor Tvornice kulture postat će mjesto susreta publike i zvuka koji istovremeno priziva prošlost i projektira budućnost.
Nakon jednog od najvažnijih osobnih trenutaka u životu, domaći tenor Marko Škugor javnosti je predstavio novu autorsku pjesmu simboličnog naslova „Sve što čovik triba“, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju relevantnog i umjetnički zrelog glazbenika na domaćoj sceni. Riječ je o projektu koji nadilazi standardne diskografske okvire, budući da se oslanja na snažnu osobnu inspiraciju i jasno profiliranu autorsku poetiku.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u inspiraciju, a osobne uspomene prerastaju u kolektivne priče, novi glazbeni projekt Mario Rucner donosi upravo takav slojevit i emotivno snažan narativ – pjesmu „Tomos generacija“, posvetu jednoj epohi koja je oblikovala identitet čitavih generacija na ovim prostorima.
Nakon što je album Kažu pčele umiru… ovjenčan Porinom za Album godine, Parni Valjak nastavlja graditi svoje novo poglavlje predstavljajući singl Danas nisam svoj, pjesmu koja se već na prvo slušanje nameće kao intimna, ali snažna refleksija unutarnjih stanja i trenutaka nesigurnosti. Objavljena uz prateći lyric video, ova pjesma dodatno učvršćuje identitet aktualne faze benda, u kojoj se jasno osjeća spoj prepoznatljive autorske poetike i svježine koju donosi novi vokal.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
