Kako vizionari oblikuju grad i kulturu: Što otkrivaju „Šta DA?“ razgovori DA2 Film Festivala
Sedmo izdanje DA2 – Zagreb Design, Art & Architecture Film Festivala otvara vrata u svjetove umjetnika, arhitekata i dizajnera čije ideje mijenjaju način na koji promatramo svakodnevicu, a jedinstveni program „Šta DA?“ razgovora omogućuje da se iza filmskih platna osjeti proces i vizija stvaranja. Festival se ne fokusira samo na finalni proizvod, nego na put kojim umjetnici i vizionari oblikuju suvremenu kulturu, pokazujući koliko je kreativnost neraskidivo povezana s prostorom, društvom i tehnologijom. Članovi žirija odlučuju o dobitniku nagrade Iskra, ali upravo razgovori i interakcija sa stručnjacima otkrivaju kako ideje nastaju, kako se filtriraju kroz osobni pogled i kako ih publika može interpretirati i doživjeti. Sedamdeset minuta projekcije može biti tek početak, a „Šta DA?“ razgovori pretvaraju ga u dijalog u kojem se otkriva suština procesa, u kojem se može vidjeti kako umjetnost, arhitektura i dizajn istovremeno reflektiraju i oblikuju grad i društvo.
Dok filmovi poput „David Lynch: Enigma u Hollywoodu“ istražuju portrete vizionara koji su redefinirali način pripovijedanja, intimni dokumentarac „Ada – moja majka arhitektica“ omogućuje uvid u osobnu i profesionalnu predanost, a projekcije poput „Nuvola: Otvoren projekt za grad“ ili „Schindler: Arhitekt prostora“ vode publiku kroz prostore u kojima arhitektura oblikuje identitet grada i viziju urbanog života. Program istovremeno potiče promišljanje o granicama umjetnosti, načinu na koji tehnologija utječe na stvaranje i o tome kako film, dizajn i arhitektura mogu biti kanal za kritičko promišljanje. Kroz cjelokupni festivalski program ključna fraza koja povezuje sve pretrage i rasprave postaje: „DA2 Film Festival Zagreb“, jer upravo kroz ovaj okvir publika pronalazi svoje mjesto u suvremenoj kulturnoj sceni i razumije kako vizionari oblikuju našu percepciju svijeta.
Razgovori koji otkrivaju proces stvaranja
„Šta DA?“ razgovori, koji se odvijaju nakon projekcija, pružaju priliku da se publika susretne sa stvarateljima, kustosima i redateljima, od Marijana Orosza i Vanje Žanko do arhitekata Marka Dabrovića i Hrvoja Njirića, te talijanskog montažera Diega Berrèa. Upravo ti susreti otkrivaju koliko je proces kreiranja umjetničkog djela složen, koliko uključuje promišljanje, dijalog i eksperiment, te kako film, arhitektura i dizajn nisu izolirani, nego međusobno povezani kroz ideje koje mijenjaju grad, kulturu i način na koji doživljavamo svakodnevicu. Svaka projekcija, svaka rasprava i svaki razgovor u festivalskom programu potvrđuje da DA2 Film Festival Zagreb nije samo događaj, nego platforma koja vizionare stavlja u središte i omogućuje publici da kroz film, arhitekturu i dizajn doživi proces stvaranja i viziju koja oblikuje prostor u kojem živimo.
Ulaznice su dostupne na www.eventim.hr, a online program od 23. listopada do 1. studenoga na ondemand.kinomeetingpoint.ba. Sve informacije nalaze se i na www.da2filmfestival.com te društvenim mrežama festivala.
Na domaćoj zabavnoj sceni, na kojoj se hitovi danas izmjenjuju gotovo jednako brzo kao i trendovi na društvenim mrežama, opstaju uglavnom oni izvođači koji uspijevaju zadržati prepoznatljiv identitet i istodobno ostati dovoljno bliski publici koja od glazbe i dalje očekuje emociju, ritam i atmosferu zajedništva. Upravo se u toj poziciji već godinama nalaze Kumovi, bend koji je od lokalno prepoznatljivog imena postupno izrastao u jedan od stabilnijih sastava domaće komercijalne zabavne scene, a novi singl „Baraba“ dolazi kao potvrda da njihov glazbeni model i dalje funkcionira u prostoru radijskog etera, digitalnih platformi i koncertnih pozornica.
Nakon što su publici predstavili emotivno nabijenu, uživo snimljenu verziju singla „E pa neka je“, bend Pavel odlučno nastavlja svoje glazbeno putovanje putem koji se ne zadržava u poznatim okvirima, već hrabro istražuje prostor između različitih kulturnih i zvučnih identiteta, pritom najavljujući novu autorsku fazu pjesmom „Kauboji i Indijanci“, koja već u samom naslovu sugerira slojevitost, kontrast i simboliku što nadilazi doslovno značenje. U toj novoj fazi, koja se nazire kao promišljeni iskorak, bend svjesno oblikuje svoj zvuk na razmeđi balkanske melankolije i latinoameričke strasti, stvarajući jedinstvenu glazbenu teksturu koja evocira daleke prostore, ali ostaje duboko ukorijenjena u lokalnom senzibilitetu.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u kulturni proizvod, a tribute projekti postaju gotovo uobičajen dio glazbene ponude, rijetko se pojavljuju izvedbe koje uspijevaju nadmašiti očekivanja publike i prerasti granice puke imitacije. Upravo se u tom prostoru između sjećanja i suvremenog scenskog doživljaja smješta spektakl ABBA – Real Tribute by Dancing Queen, koji će se 16. svibnja održati u zagrebačkom Vintage Industrial Baru, prostoru koji će tom prilikom biti pretvoren u pulsirajuće središte disco energije i zajedničke euforije.
Nakon što je svojim debitantskim singlom „Azurno“ diskretno, ali sigurno zakoračila na domaću glazbenu scenu, mlada i senzibilna autorica Lea Elena sada predstavlja pjesmu „Tiho na prstima“ – suptilnu, emotivno prožetu glazbenu minijaturu koja ne traži pažnju glasnoćom, već je osvaja tišinom i iskrenošću.
Postoje bendovi čiji se koncerti pamte kao dobra večer, i postoje oni čiji se nastupi prepričavaju godinama, gotovo kao osobna iskustva koja nadilaze samu glazbu – islandski kolektiv GusGus nesumnjivo pripada ovoj drugoj, rijetkoj kategoriji. Nakon gotovo desetljeća izbivanja, njihov povratak u Zagreb ne djeluje tek kao još jedan koncert u kalendaru, već kao pažljivo iščekivan susret s umjetnicima koji su tijekom više od četvrt stoljeća neumorno oblikovali, redefinirali i uzdizali granice elektroničke glazbe. Dana 8. rujna, prostor Tvornice kulture postat će mjesto susreta publike i zvuka koji istovremeno priziva prošlost i projektira budućnost.
Nakon jednog od najvažnijih osobnih trenutaka u životu, domaći tenor Marko Škugor javnosti je predstavio novu autorsku pjesmu simboličnog naslova „Sve što čovik triba“, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju relevantnog i umjetnički zrelog glazbenika na domaćoj sceni. Riječ je o projektu koji nadilazi standardne diskografske okvire, budući da se oslanja na snažnu osobnu inspiraciju i jasno profiliranu autorsku poetiku.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u inspiraciju, a osobne uspomene prerastaju u kolektivne priče, novi glazbeni projekt Mario Rucner donosi upravo takav slojevit i emotivno snažan narativ – pjesmu „Tomos generacija“, posvetu jednoj epohi koja je oblikovala identitet čitavih generacija na ovim prostorima.
Nakon što je album Kažu pčele umiru… ovjenčan Porinom za Album godine, Parni Valjak nastavlja graditi svoje novo poglavlje predstavljajući singl Danas nisam svoj, pjesmu koja se već na prvo slušanje nameće kao intimna, ali snažna refleksija unutarnjih stanja i trenutaka nesigurnosti. Objavljena uz prateći lyric video, ova pjesma dodatno učvršćuje identitet aktualne faze benda, u kojoj se jasno osjeća spoj prepoznatljive autorske poetike i svježine koju donosi novi vokal.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
