Virtuoz emocije: najljepše skladbe Matije Dedića koje morate čuti
Matija Dedić – istinski virtuoz na hrvatskoj jazz sceni, skladatelj i aranžer čiji je opus prožet sofisticiranom harmonijom i emotivnom dubinom. Naslijedio je glazbeni dar i neposredni dodir s umjetnošću od roditelja Arsen Dedića i Gabi Novak, što se jasno prepoznaje u svakom njegovom djelu.
Iako je poznat po besprijekornim jazz obradama, poput albuma Tajna vještina u kojem interpretira Gibonnijeve pjesme, Matija je također plodan autor. Donosimo vam top 5 skladbi/pjesama koje je skladao – prekrasan uvid u njegov autorski glas.
1. Sentiana(s albuma Sentiana, 2012.)
Intrigantna jazz-kompozicija s naglašenim melankoličnim temama i promjenjivim ritamskim strukturama. Ovdje se jasno očituje Dedićeva srž – improvizirani dijalozi klavira s basom i bubnjem, dirljiva refleksija modernog sklada.
2. Ligherian Rhapsody(2015.)
Ekspresivan primjerni komad iz istoimenog albuma. Spoj modernog jazza i romantične rapsodije, eksplozija njegovog virtuoziteta kroz raskošne harmonije i melodične linije.
3. Octopussy(s albuma Octopussy, 1998.)
Naslovna kompozicija koja je donijela Dediću nagradu Hrvatskog društva skladatelja kao najboljem novom imenu jazza u desetljeću.Predstavlja ga široj javnosti – pravo jazz izlaganje, s jasno definiranim temama i ya‑ya swing melodijama.
4. Dedicated(s albuma Dedicated, 2017.)
Osobno i introspektivno, ova skladba nosi ime koje govori sve. Posvećena unutarnjem putovanju: skladna kombinacija tišine, sporih tempa i emotivnog naboja u kompozicijskom kodu.
5. Handwriting(s albuma Solo/Part I, 2000.)
Solistički izraz u punoj snazi. Izvedba solo klavira u kojoj svaki ton progovara – intimno, detaljno, gotovo kao pisani rukopis emocija. Matija svira sam, sa slušateljem u prvoj liniji – ono što i sam ističe da najviše voli.
Matija Dedić skladateljsko pero koristi s bradom potrebe: uz majstorsku tehniku klavira, on stvara skladbe u kojima je svaki akord prožet tugom, nadom i ljubavlju.
Njegove pjesme nisu tek note – one su zapisi potpunih trenutaka, ostavljene u obliku glazbene intime. Taj balans između kompozicijske preciznosti i slobodne improvizacije otkriva Dedića kao glazbenika koji zna – i osjeti – kako pronaći srce jazz naracije.
Kroz Octopussy, Solo/Part I, Sentianu, Ligherian Rhapsody te Dedicated, Matija ne samo da potvrđuje tehničku superiornost, već i zapanjujuću emocionalnu otvorenost. Tako stvara skladbe u kojima svaki slušatelj može prepoznati nešto vlastito – u tišini klavira zrcale se i nitko ne ostaje ravnodušan.
Matija Dedić je skladatelj koji spaja virtuoznost i dušu – svaki njegov autorski komad nosi avangardni duh jazza, ali i toplinu osobnog iskaza. Taj spoj čini ga jedinstvenim i trajno relevantnim u hrvatskoj i međunarodnoj jazz umjetnosti.
Zagrebački Vintage Industrial Bar ove će zime biti epicentar domaće rock energije. PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS, jedan od najutjecajnijih i najdosljednijih bendova hrvatske glazbene scene, rasprodali su svih pet najavljenih koncerata u rekordnom roku – a interes publike toliko je nadmašio očekivanja da je dodan i šesti datum, 3. siječnja 2026. Time Pipsi postaju prvi bend koji u povijesti Vintagea svira rezidenciju dugu čak šest uzastopnih večeri.
Advent u Zagrebu ove će godine obogatiti dolazak Dream Gospel Choira iz Harlema, zbora koji se u međunarodnim glazbenim krugovima smatra najzanimljivijim predstavnikom nove generacije gospela i koji će 17. prosinca 2025. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održati koncert ispunjen energijom, emocijom i autentičnom američkom duhovnom tradicijom. Zagrebačka publika imat će priliku doživjeti večer u kojoj će moćni višeglasni vokali, slojevite harmonije i profesionalna izvedba spojiti duh Harlema i svečanu atmosferu predblagdanskog vremena.
Na Dori ne zablistaju samo izvođači — iza svake pjesme stoji cijeli mali svemir kreativaca koji su je napisali, skladali, oblikovali i udahnuli joj specifičan karakter.
HRT-ov stručni žiri, u sastavu eminentnih glazbenika i medijskih stručnjaka, odabrao je 24 finalista među rekordnim brojem prijava na Doru 2026. Broj prijavljenih pjesama i ove godine potvrđuje iznimno veliki interes za sudjelovanjem na najvećem glazbeno - scenskom spektaklu Hrvatske radiotelevizije. Na natječaj je pristigla 251 prijava.
Postoji nešto posebno u trenucima kada izvođač odluči ogoliti svoj zvuk, stati pred publiku bez slojeva produkcije i – doslovno – udahnuti novo lice pjesmama koje već znamo napamet. Upravo to će se dogoditi 17. prosinca, kada će jedan od najutjecajnijih imena domaće trap scene, Hiljson Mandela, po prvi put stati na pozornicu Kluba Sax s potpuno akustičnim setom, podržan novim live bendom MUNGO$i.
Mladi glazbenik Tomislav Marić ToMa ovih je blagdana pripremio posebno iznenađenje za svoju publiku – novu božićnu pjesmu “Božić je”, toplu i emotivnu skladbu koja već na prvo slušanje budi osjećaje zajedništva, radosti i blage melankolije, karakteristične za ovo najljepše doba godine.
Dvadeset godina nakon što su svojim nastupom uzdrmali pulski Amfiteatar, rock shock sastav Marilyn Manson ponovno se vraća u Hrvatsku, ne ostavljajući prostora za ravnodušnost. Ovaj glazbeno scenski fenomen već desetljećima izaziva fascinaciju, a u Arenu Zagreb stiže 16. srpnja 2026. u sklopu turneje “One Assassination Under God”. Ulaznice su u prodaji od petka, 5. prosinca, u sustava Eventima.
U trenutku kada se gradovi obavijaju svjetlosnim zlatom, a zrak postaje mekši, gotovo opipljiv od očekivanja, Filip Dizdar vraća se na glazbenu scenu s pjesmom koja u sebi nosi toplinu zatvorenog kruga obitelji i nostalgičan miris blagdanske noći. Njegova nova božićna pjesma „Ovaj Božić“ nije tek još jedan sezonski naslov — ona je intimna, pažljivo građena priča koja označava njegov povratak nakon duže diskografske pauze, ali i početak novog stvaralačkog ciklusa.
U svijetu mode, gdje se vizije mijenjaju brže nego se ispisuju trendovski manifesti, odlazak darija vitalea iz versacea u manje od godinu dana djeluje poput munje koja nakratko rasiječe nebo pa nestane, ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora. Njegov kratki mandat pretvorio se u fantastično zgusnutu priču o ambiciji, industrijskim tektonskim poremećajima, estetskim sudarima i suptilnim političkim turbulencijama koje rijetko dospiju na površinu. A ipak, svaki detalj otkriva novu perspektivu o tome kako se velika modna kuća nosi s vlastitom prošlošću i budućnošću, pogotovo u trenutku kad promjena vlasništva neminovno pomiče sve unutarnje kotačiće.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.
