Glazbeni trag Matije Dedića: Od jazza do Severine i legendi hrvatske scene
Matija Dedić, sin legendarnog Arsena Dedića i Gabi Novak, bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih jazz-pijanista i skladatelja. Tijekom svoje karijere ostvario je brojne suradnje s vodećim glazbenicima hrvatske glazbene scene, ostavljajući neizbrisiv trag u hrvatskoj glazbenoj povijesti.
Njegova suradnja s Lidijom Bajuk traje od 1998. godine, a zajedno su nastupali više od 200 puta, uključujući nastupe u Europi i Brazilu.Matija je gostovao na šest od osam Bajukičinih albuma, a ona je bila gošća na više njegovih izdanja.Njihova zajednička glazba bila je duboko emotivna i duhovna, stvarajući jedinstvenu glazbenu sinergiju.
Surađivao je i s brojnim drugim hrvatskim glazbenicima, uključujući Olivera Dragojevića, Josipu Lisac, Gibonnija, Zdravka Čolića i mnoge druge.Njegov album “Matija svira Arsena” bio je posveta njegovom ocu i postao je veliki hit, ne samo među ljubiteljima jazza.Njegov jedinstveni pristup Arsenovim skladbama oduševio je publiku i kritiku.
Matija Dedić bio je dobitnik više od 20 nagrada Porin i drugih uglednih glazbenih priznanja, a njegov doprinos glazbenoj umjetnosti bio je neprocjenjiv.Njegova glazba ostaje trajni spomen na njegovu genijalnost i strast prema glazbi.
Matija Dedić nije bio samo virtuozni jazz-pijanist – bio je most između generacija, glas koji je spajao prošlost i sadašnjost hrvatske glazbene scene.Njegov klavir bio je instrument kroz koji su progovarali najljepši stihovi hrvatske glazbe, bilo da je riječ o Arsenovim baladama, Gibonnijevim melodijama ili Bajukičinim etno pjesmama.
Matija Dedić nije samo stvarao glazbu, on je živio glazbu.Njegov prerani odlazak ostavio je prazninu koju nijedna nota ne može ispuniti.No, njegova glazba će živjeti vječno, u srcima svih koji su imali privilegiju slušati ga, razumjeti i voljeti.
Njegovim prstima klavir je postajao živo biće, a svaki ton nosio je emociju, priču, povijest.Njegova glazba bila je poput svjetionika, koji je svijetlio i vodio nas kroz tamne trenutke, pružajući utjehu, inspiraciju i nadu.
Matija Dedić, jedan od najistaknutijih hrvatskih jazz-pijanista i skladatelja, ostvario je značajnu suradnju s najvećim zvijezdama hrvatske glazbene scene.Njegov doprinos glazbenoj umjetnosti bio je neprocjenjiv, a među njegovim najistaknutijim suradnjama bila je i ona s najvećom regionalnom zvijezdom, Severinom.
Na albumu Severgreen (2004), Severina je izvodila pjesmu “Šta me sad pitaš šta mi je”, koju je skladao Matija Dedić, zajedno s Tončijem Grabušićem i Henryjem Radanovićem.Ova pjesma, koja je postala jedan od najpoznatijih Severininih hitova, bila je pravi primjer sinergije između pop i jazz glazbe, gdje je Matija Dedić svojim jedinstvenim klavirskim aranžmanima dodao duboku emocionalnu dimenziju pjesmi.
Njegova suradnja sa Severinom nije bila samo profesionalna; bila je to i prijateljska povezanost koja je rezultirala stvaranjem glazbe koja je dirnula srca mnogih.Matija Dedić svojim je skladbama i aranžmanima obogatio Severinin glazbeni opus, ostavljajući neizbrisiv trag u povijesti hrvatske glazbe.
Njegov prerani odlazak ostavio je prazninu na hrvatskoj glazbenoj sceni, no njegova glazba i dalje živi, svjedočeći o njegovom genijalnom talentu i strasti prema glazbi.
Dodao je da se aktualni postupak treba baviti okolnostima prodaje poslovnog udjela, a ne osobnim prihodima Angeline Jolie iz razdoblja nekoliko godina prije te transakcije.
Boban nikada nije skrivao koliko mu je Ćiro Blažević značio u životu i nogometnoj karijeri, zbog čega njegov dolazak na memorijalni turnir ima dodatnu osobnu dimenziju.
Glumac, koji je odrastao uz slavnog oca Kirka Douglasa i izgradio vlastitu karijeru tijekom koje je osvojio dva Oscara, na gotovo 500 stranica knjige prisjetio se ljubavnih veza, problema s kokainom i alkoholom, odnosa sa sinom Cameronom te braka s Catherine Zeta-Jones.
Povijest modne kuće Chanel gotovo se uvijek dijeli na dva razdoblja, ono u kojem je njezin identitet stvarala Gabrielle Coco Chanel i ono koje je započelo dolaskom Karla Lagerfelda 1983. godine. Lagerfeld je tijekom sljedećih desetljeća postao toliko povezan s Chanelom da se njegovo ime danas gotovo automatski pojavljuje uz svaku priču o modernizaciji te francuske kuće. Pripisuju mu se povratak Chanela u središte modne industrije, nova interpretacija kostima od tvida, pretvaranje tradicionalnih simbola kuće u prepoznatljive modne dodatke i stvaranje estetike koja je obilježila osamdesete i devedesete godine.
Prava jesen napokon je stigla, a s njom i hladnija jutra, kišni dani i ono dobro poznato pitanje što odjenuti kada želimo izgledati dotjerano, a pritom se osjećati ugodno. Lagane ljetne haljine polako ustupaju mjesto jaknama, slojevitim kombinacijama i toplijim materijalima, dok se u naše ormare vraćaju smeđe, bež i maslinaste nijanse. Upravo u takvoj paleti Tatjana Dragović pronašla je kombinaciju koja bi mnogim ženama mogla poslužiti kao inspiracija za jesenske dane, osobito onima koje vole jednostavnu odjeću, kvalitetne modne dodatke i pomalo ležeran izgled.
Sjećate li se Mirana Kurspahića od prije deset i više godina, kada je imao kratku kosu, uredno oblikovane brkove i njegovao uglađen, gotovo gospodski izgled? Poznati domaći redatelj i glumac tada je imao sasvim drukčiji imidž, a priznat ćemo da bismo ga najradije upravo takvog i pamtili. U međuvremenu se dogodila poprilična stilska preobrazba, i to u smjeru koji nas nije osobito oduševio. Nekadašnji uglađeni gospodin danas izgledom pomalo podsjeća na Iggyja Popa za siromašne, ali njegovu aktualnu frizuru i cjelokupni vizualni identitet ovom prilikom radije nećemo komentirati. Zato ćemo s punim pravom pohvaliti njegov modni odabir za izlet u Trst, jer je Kurspahić ovaj put pokazao da itekako zna složiti dobru odjevnu kombinaciju.
Dodao je da se aktualni postupak treba baviti okolnostima prodaje poslovnog udjela, a ne osobnim prihodima Angeline Jolie iz razdoblja nekoliko godina prije te transakcije.