Iako nije toliko popularno kao dizanje utega ili trčanje, istezanje je jedan od najvažnijih, a često zanemarenih dijelova svakodnevne rutine. Stručnjaci se slažu: nekoliko minuta istezanja dnevno može vam znatno poboljšati kvalitetu života — bilo da ste sportaš, uredski radnik ili samo želite bolje spavati i osjećati manje boli. “Svatko može imati koristi od redovitog istezanja,” poručuje instruktorica joge i dijetetičarka Mandy Enright, koja naglašava važnost istezanja za osobe koje dugo sjede, kao i one koji redovito treniraju. U nastavku donosimo pet najvećih prednosti koje donosi svakodnevno istezanje.
Povećava fleksibilnost i pokretljivost
“Svakodnevno istezanje značajno poboljšava fleksibilnost i mobilnost zglobova,” kaže fizioterapeut Robin Valadares. To znači lakše kretanje, bolju ravnotežu i manju ukočenost. Istraživanja su pokazala da već pet minuta istezanja dnevno može imati vidljive rezultate unutar šest tjedana.
Smanjuje rizik od ozljeda
Napeti mišići su poput prenapregnute gumice – lako mogu “puknuti” ako nisu pripremljeni. Dinamičko istezanje prije vježbanja pomaže u pripremi tijela za pokret, dok statičko istezanje nakon aktivnosti opušta i oporavlja mišiće. Čak i ako ne vježbate, istezanje može pomoći onima koji puno sjede da smanje ukočenost i rizik od ozljeda.
Poboljšava san
Istezanje prije spavanja može vam pomoći da brže zaspite i spavate dublje. Potiče cirkulaciju, opušta mišiće i smanjuje razinu stresa, što zajedno poboljšava kvalitetu sna, pokazale su brojne studije.
Ublažava bol
Istezanje može znatno smanjiti kronične bolove u leđima, vratu i ramenima, posebno kod osoba koje dugo sjede.
U jednom istraživanju, sudionici koji su se istezali deset minuta dvaput tjedno tijekom tri mjeseca osjetili su znatno manje boli.
Potiče bolju cirkulaciju
Istezanje poboljšava funkciju krvnih žila i cirkulaciju, što je posebno korisno nakon vježbanja. Istraživanja pokazuju da ono može smanjiti oštećenje krvnih žila za čak 50 % u odnosu na one koji se ne istežu nakon aktivnosti.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Uoči Valentinova te jubilarne koncertne turneje kojom obilježava 40 godina iznimno uspješne i bogate glazbene karijere, Hari Mata Hari nakon duljeg diskografskog razdoblja predstavlja novu pjesmu koju publika s velikim nestrpljenjem iščekuje. Riječ je o emotivnoj baladi „Odavno si ti u srcu mom“, koja će premijerno biti objavljena 12. veljače, simbolično uoči Dana ljubavi, kao snažna glazbena uvertira u turneju „Koncerti ljubavi“ po Hrvatskoj. Sudeći prema prvim reakcijama obožavatelja i dugogodišnjih slušatelja na samu najavu pjesme, već sada se može naslutiti da je riječ o baladi koja ima potencijal obilježiti nadolazeće proljeće.
Miki Solus predstavlja novi videospot za pjesmu „Tonska proba“, autorski preciznu, kaotičnu i nimalo uljepšanu posvetu jednom od najstresnijih rituala koncertnog života – trenutku u kojem je klub još prazan, pozornica ogoljena, živci rastegnuti do pucanja, a sudbina cijelog benda koncentrirana u rukama osobe koja stoji iza miks pulta. Riječ je o pjesmi koja bez zadrške secira kolektivnu anksioznost glazbenika suočenih s tišinom praznog prostora, s mikrofonijom koja vreba iza svakog pomicanja fadera i s toncem koji u tom liminalnom trenutku poprima gotovo mitsku moć arbitra sudbine. Ono što bi, barem u teoriji, trebala biti puka tehnička priprema za koncert, vrlo brzo prerasta u psihološki rat ispunjen tenzijom, strahom, potisnutim bijesom i osjećajem potpune izloženosti.
Nakon duljeg razdoblja povlačenja s glazbene scene, glazbenica Ana Antolović publici se vraća novim singlom „Još si tu“, intimnom i emotivno snažnom baladom koja istodobno označava njezin osobni povratak glazbi i novi profesionalni početak, ali i ponovno uspostavljanje veze s publikom koja je pamti još iz vremena vokalne skupine Putokazi te kasnijeg angažmana u istarskom bendu Gustafi.
Lara Demarin vraća se na Dorinu pozornicu s pjesmom „Mantra“, donoseći novu energiju i osobni izričaj koji je već osvojio hrvatsku glazbenu publiku. Njeno ime proteklih godina postalo je sinonim za predanost, strast i umjetničku autentičnost. Iza nje stoji glazbeničko obrazovanje, iskustvo u zborovima i pratećim vokalima, ali i niz samostalnih nastupa koji su oblikovali njezin jedinstveni stil. „Mantra“ je pjesma koja spaja plesne ritmove, etno elemente i snažan emotivni naboj, a iza nje stoji tim iskusnih autora i producenata, uključujući Laru, njezinog brata Luku, Roberta Aralicu i Hrvoja Domazeta.
Ako poželite pobjeći od predvidljivih večera kod kuće, improviziranih planova i poklona kupljenih u posljednji trenutak, zagrebački hotel Esplanade i ove godine nudi savršeno osmišljenu alternativu koja spaja profinjenu gastronomiju, bezvremensku eleganciju interijera, vrhunsku uslugu i onaj teško opisivi osjećaj istinskog uživanja u romantičnim trenucima u dvoje.
